Danas se slavi zaštitnik Dalmacije. No kako je izgledala Dalmacija iz vremena svetog Jeronima i neposredno nakon njega? “Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac” (lat. “Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum”) – rečenica je koja se pripisuje Svetom Jeronimu, zaštitniku Dalmacije, koji se obilježava baš danas. Iako ova konkretna rečenica nigdje nije zapisana, ona se iz konteksta njegovih dokumenata, najčešće, kao i sve u društvu, pogrešno i mitomanski tumači.
Tumačenje Dalmatinaca koje prevladava je tobože njegov iskaz svjesnosti o svojoj teškoj, žestokoj i burnoj južnjačkoj naravi. No logičnija je jedna druga, sasvim drugačija interpretacija, a to je da je ova molitva povezana s njegovim kajanjem jer su neki rimski legionari koji su mučili Isusa bili Dalmatinci, zapravo njegovi sunarodnjaci. Ova rečenica postala je poznata i često se navodi u kontekstu njegove osobnosti i identiteta kao Dalmatinca, što ne mora nužno biti točno, već je vjerojatnije iskaz osobnog Bogoljublja, poput Isusovog “oprosti im, jer ne znaju što čine”.
Naime, sveti Jerolim, punim imenom Sophronius Eusebius Hieronymus, rođen je oko 340. godine u Stridonu, naselju koje se nalazilo na granici antičke Dalmacije i Panonije (pretpostavlja se da je to današnja Štrigova u Međimurju). Slavi se 30. rujna, a njegov život i djelo duboko su vezani uz Dalmaciju, zbog čega je i odabran za njezinog zaštitnika. Bio je kršćanski svećenik, teolog, prevoditelj i učitelj. Najpoznatiji je po svojem prijevodu Biblije na latinski jezik, koji se naziva Vulgata, a koji je postao službeni i najrašireniji prijevod Svete knjige u Katoličkoj crkvi.
Naravno, logično je i pitanje: kako sad Jeronim na sjeveru današnje Hrvatske, a povezuje se s Dalmacijom? Naime, antička rimska provincija Dalmacija u vrijeme svetog Jeronima, dakle u 4. stoljeću, obuhvaćala je veliko područje koje je uključivalo jadransku obalu i zaleđe. Prema povijesnim izvorima, granice pokrajine Dalmacije protezale su se od rijeke Raše u Istri, preko Snježnika i Risnjaka do gornje Kupe, zatim preko Petrove gore do ušća rijeke Sane u Unu, jugoistočno preko Bosne i Hercegovine, te prema jugu do rijeke Mati u Albaniji, uključujući istočnojadransko otočje od Kvarnera do Bokokotorskog zaljeva.
Antička Salona prema zamisli i animaciji Stipana Ujdura
Dakle, površina antičke Dalmacije bila je vrlo prostrana, pokrivajući veliki dio današnje hrvatske obale i otoka, kao i velik dio unutrašnjosti zapadnog Balkana kroz koje su prolazile planine i doline. Teritorij je bio planinski i raznolik, s brojnim ilirskim plemenima i važnim rimskim kolonijama. Dalmacija je bila rimska provincija kojom je upravljao rimski namjesnik odnosno guverner provincije, tj. carski upravitelj. To je bio civilni i vojni predstavnik rimske vlasti u provinciji s glavnim sjedištem u Saloni (današnji Solin).
No da bi Rimljani kontrolirali ovaj iznimno karakterno i geografski težak kraj (pogotovo pred sam kraj Rimskog carstva), morali su surađivati. Stoljeće poslije, nakon Jeronima, antička Dalmacija je bila pod upravom nekoliko lokalnih vladara koji su u određenim periodima imali oblik neovisnosti ili poluneovisnosti, a jedan od poznatih lokalnih vladara iz tog vremena bio je Marcelin (karta u prilogu). Marcelin se smatra neovisnim ili barem poluneovisnim vladarom Dalmacije do sredine 5. stoljeća. On je vjerojatno vodio Dalmaciju kao lokalni arhont ili vojni zapovjednik u razdoblju kada je zapadno Rimsko Carstvo gubilo kontrolu nad svojim provincijama, uključujući Dalmaciju.
Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva početkom 5. stoljeća, Dalmacija je u određenim periodima imala oblik lokalne vlasti koja se donekle može smatrati neovisnom, no to nije bila neovisnost u modernom smislu države, nego složen odnos između ostataka rimske uprave, lokalnih aristokrata i novih naroda koji su sve više utjecali na ovo područje.
Osim Bizanta (Istočno Rimsko Carstvo), sljedećih stoljeća prostor naseljavaju Slaveni, pa tako u sedmom stoljeću stižu i hrvatska plemena…
Jurica Gašpar, prof.
PROČITAJTE JOŠ:
ANTIČKA SALONA Ovako je izgledao Solin i život u njemu prije 2 tisuće godina | | Morski HR
Dalmatinski dvojac, Stipan Ujdur iz Opuzena i Frane Bilić iz Zadra pokrenuli su rekonstrukciju ioš jednog dalmatinskog rimskog geo-lokaliteta, antičke Salone. – Projekt je veoma zahtjevan i
Dalmacija slavi svog nebeskog zaštitnika: “Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac”
Dalmacija slavi svog nebeskog zaštitnika, svetog Jerolima, velikog crkvenog učitelja i prevoditelja Biblije, koji se smatra jednim od najznačajnijih kršćanskih svetaca i važnom figurom europske kulture. Sveti Jerolim rođen je oko 340. godine u Stridonu, naselju koje se nalazilo na granici antičke Dalmacije i Panonije. Slavi se 30. rujna, a
