Francuska je izgubila svog trećeg premijera u 12 mjeseci, nakon što je François Bayrou izgubio ključno glasanje o povjerenju.
Pad vlade manjina donosi više političkih i ekonomskih preokreta, manje od godinu dana nakon što je u prosincu uplaćena bivši premijer Michel Barnier.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji će morati odabrati svog četvrtog premijera za manje od dvije godine, zapalio se zbog krize Francuske, nakon snažnih izbora koje je nazvao prošle godine.
Zašto se održava glasanje o povjerenju?
U nastojanju da osigura proračun 2026., g. Bayrou pozvao je na glasanje o povjerenju u nadi da će ujediniti političare u oštro fragmentiranoj Nacionalnoj skupštini, Francuskoj niže i istaknutoj kući parlamenta.
“Želim vam reći koliko sam sretna što će vlada danas pasti. Za mnoge francuske to je olakšanje”, rekao je Manuel Bompard, s lijeve strane Francuske, rekao je lokalnu radio mrežu Informacije o Francuskoj.
Bayrou se suočio s velikim protivljenjem njegovom proračunskom planu koji je uključivao 44 milijarde eura (38 milijardi funti) smanjenja potrošnje i povećanja poreza, za koje je tvrdio da su potrebni da bi se obuzeli spiralni deficit i dugove zemlje.
Također je predložio smanjenje dva državna praznika kako bi smanjio troškove, što je zapalilo nacionalni bijes.
Što se sada događa?
Gospodin Bayrou predao je ostavku gospodinu Macronu, koji će ili imenovati novog šefa vlasti ili raspustiti donji dom i pozvati rane izbore.
Francuski predsjednik do sada je odbacio ideju o obnovljenim SNAP -u i više puta je inzistirao da neće podnijeti ostavku.
Ako gospodin Macron imenuje novi premijer, ostaju pitanja o tome kako će vlada usvojiti nepopularni proračun.
Gospodin Bayrou izrazio je frustraciju u nedjelju da su suparnici na suprotnim krajevima političkog spektra u Nacionalnoj skupštini bili protiv njega.
“Kakva je svrha spuštanja vlade? To su političke skupine koje se ne samo ne slažu ni o čemu, već i daleko gore od toga, vode otvoreni građanski rat jedni protiv drugih”, rekao je francuskim internetskim medijima Brut.
Zašto je ekonomija Francuske u krizi?
Francuska, druga najveća ekonomija u Europi nakon Njemačke, ima jednu od najviših razina potrošnje na kontinentu.
Prošle godine javna potrošnja činila je 57 posto bruto domaćeg proizvoda u zemlji (BDP), o financiranju zdravstvene zaštite i dobrobiti, uključujući njegove velikodušne mirovine i naknade za nezaposlene.
To je dovelo do velikog deficita i sve većeg državnog duga, koji iznosi 3,35TRN (2,9TRN) od financijske godine koja je završila ožujka 2025., što iznosi gotovo 114 posto svog BDP -a. Dug Velike Britanije također je oko 2,9TRN, ali predstavlja gotovo 96 posto BDP -a.
