Komarci sve češće grizu ljude jer im gubitak bioraznolikosti ostavlja manje životinja za prehranu, prema novom istraživanju koje upozorava kako ova promjena može izložiti ljude većem broju insekata koji prenose bolesti.
Nalazi dolaze iz brazilske Atlantske šume, jedne od regija s najvećom bioraznovrsnošću na svijetu, gdje znanstvenici kažu da je sada daleko vjerojatnije da će se komarci hraniti ljudima nego divljim životinjama, čak i unutar zaštićenih šumskih područja.
Istraživači kažu da je promjena izgleda povezana s gubitkom staništa. Kako krčenje šuma i ljudska aktivnost smanjuju šumske ekosustave, mnoge životinje nestaju, ostavljajući komarce s manje izvora krvi i gurajući ih bliže ljudima.
“Ovdje pokazujemo da vrste komaraca koje smo uhvatili u ostacima Atlantske šume imaju jasnu sklonost hraniti se ljudima”, rekao je Jeronimo Alencar, viši autor studije s Instituta Oswaldo Cruz u Rio de Janeiru.
“Ovo je ključno jer u okruženju kao što je Atlantska šuma s velikom raznolikošću potencijalnih domaćina kralješnjaka, sklonost ljudima značajno povećava rizik od prijenosa patogena”, rekao je Sergio Machado sa Federalnog sveučilišta u Rio de Janeiru.
Kako bi razumjeli čime se komarci hrane, istraživači su uhvatili kukce iz dvaju prirodnih rezervata u državi Rio de Janeiro. U laboratoriju su analizirali krv unutar ženki komaraca koje su se nedavno hranile, koristeći DNK sekvenciranje kako bi identificirali od kojih životinja dolazi.
Čak 145 od 1714 proučavanih komaraca hranilo se krvlju, a istraživači su uspjeli identificirati izvore krvi kod 24 od njih. Ti su obroci dolazili od 18 različitih ljudi, šest ptica, jednog vodozemca, jednog psa i jednog miša. Neki su se komarci hranili s više od jedne vrste.
“S manje dostupnih prirodnih mogućnosti, komarci su prisiljeni tražiti nove, alternativne izvore krvi. Na kraju se više hrane ljudima iz pogodnosti jer smo mi najčešći domaćini u ovim područjima”, objasnio je gospodin Machado.
Atlantska šuma nekoć se protezala duž većeg dijela brazilske obale i u njoj su živjele stotine vrsta ptica, sisavaca, gmazova i vodozemaca. Sada je samo oko trećina izvornog područja ostala netaknuta.
Poznato je da komarci u regiji prenose viruse odgovorne za žutu groznicu, denga groznicu, chikungunyu, Ziku, Mayaro i Sabiá, a svi oni predstavljaju ozbiljne zdravstvene rizike. Istraživači upozoravaju da povećani kontakt između komaraca i ljudi može povećati vjerojatnost izbijanja bolesti.
Studija također naglašava nedostatke u trenutnom znanju. Manje od 7 posto uhvaćenih komaraca nedavno se hranilo, a izvori krvi mogli su se identificirati samo u oko 38 posto.
Obroke miješane krvi bilo je posebno teško analizirati, što sugerira da su potrebna detaljnija istraživanja.
Unatoč tome, istraživači kažu da otkrića mogu pomoći u prevenciji bolesti.
“Znanje da komarci u nekom području jako preferiraju ljude služi kao upozorenje za rizik prijenosa”, rekao je gospodin Machado.
“To omogućuje ciljani nadzor i preventivne radnje”, rekao je g. Alencar. “Dugoročno, to može dovesti do strategija kontrole koje uzimaju u obzir ravnotežu ekosustava.”
