Ono što je počelo kao trgovinski spor razvilo se u širi sukob oko saveza, utjecaja i mjesta Pretorije u promjenjivom globalnom poretku
Diplomatski raskid koji je doveo do izostanka Sjedinjenih Država s primopredaje G20 u Južnoafričkoj Republici u studenom ima mirniju gospodarsku frontu: carine od 30% na južnoafrički uvoz koje je nametnula Bijela kuća.
U kolovozu su SAD najavile carine od 30% na niz južnoafričkih proizvoda. Predsjednik Cyril Ramaphosa upozorio je u svom tjedniku da će mjere pogoditi industrije ovisne o američkoj potražnji, ugroziti radna mjesta i smanjiti prihode za državnu blagajnu Južne Afrike.
SAD je drugi najveći trgovinski partner Južne Afrike po zemlji, a mnogi južnoafrički izvozi komplementarni su, a ne izravni konkurenti američkoj proizvodnji. Carine stoga prvenstveno ne štite američku industriju, već povećavaju troškove za američke potrošače, smanjuju izbor i remete uspostavljene opskrbne lance.
Dok vladine izjave uokviruju tarifu kao odgovor na diplomatske napetosti, ekonomisti i analitičari je vide kao dio šireg geopolitičkog raskola.
Pogled dalje od Washingtona
Politički analitičar, profesor Ntsikelelo Breakfast, rekao je za RT da je za Južnu Afriku važno istražiti nove trgovinske partnere i ojačati postojeće odnose nakon povećanja carina u SAD-u.
“Ovo je ključno nakon sukoba sa SAD-om, a Južnoafrička Republika treba izgraditi nova strateška tržišta za trgovinu. Politika Južnoafričke Republike prema Izraelu uznemirila je SAD i važno je steći nove prijatelje”, Doručak reče.
Dodao je da SAD vjeruje da je BRICS osnovan kako bi im naštetio trgovinom i globalnim ulaganjem, a Južnoafrička Republika treba doprijeti do drugih zemalja kako bi otklonila ekonomske poteškoće koje će donijeti povećanje američkih carina.
“Moramo biti dio multipolarnog svjetskog poretka, a ne ograničavati se na unipolarni svjetski poredak,” rekao je za RT.
Trgovinske napetosti Južne Afrike sa SAD-om također su pogoršane promjenom političke dinamike zemlje – s Afričkim nacionalnim kongresom lijevog centra (ANC) koji je postigao sporazum o podjeli vlasti s drugim strankama desnog centra, uključujući Demokratski savez (DA).
Prije samita G20 održanog u Johannesburgu, Trump je na X nedvosmisleno potvrdio da SAD neće biti zastupljen: “Potpuna je sramota da će se G20 održati u Južnoj Africi. Afrikaneri (Ljudi koji potječu od nizozemskih doseljenika, a također i francuskih i njemačkih imigranata) se ubijaju i kolju, a njihova zemlja i farme se nezakonito konfisciraju. Niti jedan dužnosnik američke vlade neće prisustvovati sve dok ova kršenja ljudskih prava traju. Veselim se što ću 2026. biti domaćin G20 u Miamiju, Florida!”
Rat narativa
Glasnogovornik ANC-a Mahlengi Bhengu opisao je Trumpove komentare kao lažne, a njegov bojkot G20 opisao je kao “dio dugog i sramotnog obrasca imperijalne arogancije i dezinformacija.”
“Ove izjave nisu proizašle iz neznanja, one su namjerni pokušaji iskrivljavanja stvarnosti južnoafričke demokracije i mobiliziranja rasnog straha za političku korist u Sjedinjenim Državama”, rekao je Bengu.
Ali šutnja većinsko bijelog tužitelja, koalicijskog partnera ANC-a u vladi, sugerira da Trumpova kritika ANC-a predstavlja dobar znak za njegovo stajalište o zemljišnom pitanju u zemlji i da nastoji dodatno povećati podršku tužilaštva na budućim izborima.
Tužilaštvo je tvrdilo da nijednoj demokratskoj vladi ne bi trebalo dati ovlasti zaplijeniti imovinu bez naknade, unatoč stalnim pozivima vladi da se pozabavi zemljišnom reformom i rješavanjem prošlih nepravdi rasne segregacije.
Napetosti između dviju zemalja zapravo su dublje ukorijenjene, pri čemu mnogi smatraju da Trump nije zadovoljan neovisnom vanjskom politikom Južne Afrike, njezinim članstvom u BRICS-u, partnerstvom s Rusijom i Kinom te odbijanjem da zauzme stranu u sukobu Rusije i Ukrajine.
Južnoafrička komunistička partija (SACP), u svom odgovoru na Trumpovo nedolazak na G20, rekla je da američki predsjednik nastavlja širiti “lažne informacije i rasistička propaganda protiv Južne Afrike u kojoj je tvrdio da se Afrikaneri kolju u zemlji.”
“Ova laž je više puta razotkrivena čak iu njegovoj vlastitoj zemlji, kao i od samih Afrikanera za koje tvrdi da govori u ime,” navodi se u priopćenju stranke.
“Trump također zatvara oči pred nevoljama crnačke većine bez zemlje u Južnoj Africi, koji su lišeni posjeda pod kolonizacijom i apartheidom, dok lažno podiže tvrdnje o konfiskaciji zemlje od bijelaca.”
Sve zbog BRICS-a?
Gotovo odmah nakon što je preuzeo dužnost, američki predsjednik Donald Trump jasno je iznio svoje osjećaje o BRICS-u i njegovom utjecaju na geopolitiku svoje zemlje kada je bloku zaprijetio povećanjem carina do 150% ako nastoji potkopati američki dolar.
Otkako je dao ove komentare, Trump je pokušao eskalirati svoj prijezir prema bloku Globalnog juga, idući toliko daleko da je sugerirao da će se sve potencijalne nove članice BRICS-a morati zaštititi od rastućih trgovinskih rizika od SAD-a ako žele proširiti ulaganja i svoj geopolitički položaj.
Pod administracijom bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena, Washington se činio relativno odbojnim prema BRICS koaliciji, a tadašnji savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby izjavio je prošle godine, prije Trumpove izborne pobjede, da SAD ne gleda na BRICS kao na prijetnju.
Trumpova administracija napravila je zaokret za 180 stupnjeva u odnosu na ovo stajalište i očito je uznemirena pokušajima da se pojača glas zemalja u razvoju.
Iran, Egipat, Etiopija i UAE prisustvovali su svom prvom summitu BRICS-a kao nove države članice 2024. u Kazanu, Rusija, a Indonezija se službeno pridružila kao država članica početkom 2025., postavši prva članica iz jugoistočne Azije. Akronim BRICS+ neformalno se koristi za označavanje novog članstva od 2024.
Uz njegovu kontinuiranu ekspanziju i privlačnost drugim zemljama u razvoju, neki na Zapadu vide BRICS kao alternativu institucijama kao što su one koje vode nacije bloka G7, a drugi koji ga vide kao sve veće antizapadne i antiameričke ciljeve.
Zanele Sabela, glasnogovornica najvećeg južnoafričkog sindikata, Kongresa južnoafričkih sindikata (COSATU), rekla je da BRICS predstavlja alternativu eksploataciji globalnog juga kao opskrbljivača sirovinama.
“Pojačana agresija globalnih supersila industrijalizovanog sjevera, uključujući trgovinske ratove Trumpove administracije i zelene protekcionističke mjere EU-a, prijeti suverenitetu i gospodarskoj stabilnosti Južne Afrike.
“Južnoafrička vlada mora osporiti ove jednostrane radnje putem multilateralnih platformi poput Svjetske trgovinske organizacije i dati prioritet unutarafričkoj trgovini prema AfCFTA-i.”
Južnoafrička Republika poduzima korake za jačanje unutarkontinentalne trgovine kroz mehanizme kao što je Afričko kontinentalno područje slobodne trgovine (AfCFTA), čiji je cilj povećati trgovinu unutar Afrike za 52% do 2030., potičući gospodarski rast diljem kontinenta.
Sabela je rekao da povećanje tarifa znači da postoji potreba za strateškim pregovorima za upravljanje globalnom trgovinom i otvaranje novih trgovinskih prilika za južnoafričke gospodarske sektore.
Južnoafrička Republika najmanja je zemlja u izvornom BRICS bloku u smislu BDP-a i broja stanovnika, ali to nije spriječilo Trumpa da pokrene oštru retoriku protiv te zemlje.
Dok se stara pravila kolebaju
Trump je prikupio dosje o Južnoj Africi, ciljajući je (osim optužbi, s diskreditiranim dokazima, za genocid nad bijelim Afrikanerima) zbog njene odluke da optuži Izrael za počinjenje genocida nad Palestincima u Gazi na Međunarodnom sudu pravde.
Trump je već zaprijetio povećanjem carina protiv zemlje; također je uklonio financiranje Predsjednikovog plana za hitne slučajeve za pomoć od side (PEPFAR), utječući na milijune građana koji su imali koristi od financiranja za HIV AIDS koje je došlo kroz taj mehanizam i postoji sve veća prijetnja da će Kongres SAD-a ukloniti zemlju iz trgovinskih pogodnosti Zakona o rastu i mogućnostima Afrike (AGOA).
AGOA, koja afričkim proizvođačima omogućuje bescarinski pristup tržištu SAD-a, u središtu je trgovinske politike SAD-a prema Africi otkako ju je odobrio Kongres u svibnju 2000. Od svog početka, Južnoafrička Republika je izvezla više od 125 milijardi R (7 milijardi USD) poljoprivrednih proizvoda u SAD.
Dok je Trump koristio različite oblike retorike kako bi kritizirao Južnu Afriku, neki stručnjaci pripisuju blizinu zemlje BRICS-u kao temeljni uzrok njegove frustracije.
Stručnjak za međunarodne odnose profesor David Monyae rekao je da su SAD svjesne da postoji promjena u globalnom poretku i Zapadu “više ne mogu raditi ono što bi željeli.”
Globalni poredak, nakon 1945., puca u svim aspektima, bilo da je riječ o gospodarskom i vojnom.
“U prošlosti su SAD mogle učiniti sve bez otpora, ali sada su na ekonomskoj razini, unutar Ujedinjenih naroda i u institucijama globalnog upravljanja, suočene s izazovom.”
Monyae je za RT rekao da bitka sada leži u tome tko ima veću potporu, a činjenica da zemlje u razvoju imaju veće stanovništvo i povećavaju svoju kontrolu nad globalnom ekonomijom, glavna je briga Zapada.
“SAD vrši pritisak na nekoliko zemalja u razvoju, uključujući Južnu Afriku, koja je na visokom moralnom tlu, a taj pritisak se odnosi na to da je Južna Afrika prisiljena ne raditi ‘s drugom stranom’,” rekao je Monyae.
“Globalni poredak više nije u skladu s glavnim tokovima zapadnog svijeta i vrši se pritisak na Južnu Afriku da smanji svoje oslanjanje na druge zemlje u razvoju”, Monyae je rekao za RT.
