Ime “Grenland” (staronordijski: Grœnland), što doslovno znači “Zelena zemlja”, često izaziva zbunjenost s obzirom na to da je otok danas pretežno prekriven masivnim ledenim pokrovom. Podrijetlo ovog imena, zabilježeno u srednjovjekovnim islandskim sagama, kombinacija je domišljate marketinške strategije vikinškog istraživača i povijesnih klimatskih uvjeta koji su se razlikovali od današnjih.
Erik Crveni i “najveći marketinški trik u povijesti”
Glavni akter u priči o imenu Grenlanda je Erik Thorvaldsson, poznatiji kao Erik Crveni (Erik the Red). Rođen u Norveškoj, Erik je s obitelji protjeran zbog ubojstava, prvo u Island, a zatim, oko 982. godine, i s Islanda na tri godine izgnanstva zbog daljnjih sukoba i ubojstava.
Tijekom svog progonstva, Erik je otplovio na zapad kako bi istražio kopno koje su prethodno uočili drugi nordijski mornari. Proveo je tri godine istražujući jugozapadnu obalu i fjordove, područja koja su, iako ograničena, imala plodne pašnjake pogodne za vikinšku poljoprivredu.
Nakon povratka na Island, Erik je želio privući doseljenike za uspostavu vlastite kolonije. Prema Sagi o Eriku Crvenom, on je namjerno nazvao zemlju “Grenland” jer je smatrao da će “ljudi više željeti ići onamo ako zemlja ima povoljno ime”. Ova odluka se često opisuje kao jedan od najranijih i najuspješnijih marketinških poteza u povijesti, osmišljen da bi se surova realnost otoka učinila privlačnijom. Njegova strategija je uspjela: 985. godine, flota od 25 brodova s kolonistima krenula je prema novoj zemlji, a 14 ih je uspješno stiglo, uspostavljajući prva europska naselja.
Uloga srednjovjekovnog toplog razdoblja
Iako je marketinška namjera bila ključna, ime nije bilo potpuno neutemeljeno u tadašnjoj stvarnosti. Nordijski doseljenici stigli su u razdoblju koje je danas poznato kao Srednjovjekovno toplo razdoblje (Medieval Warm Period), otprilike od 900. do 1300. godine.
Tijekom tog vremena, temperature u dijelovima sjevernog Atlantika bile su više nego danas. Obalna područja koja je Erik naselio, posebno na jugu i jugozapadu, bila su manje zaleđena i imala su više zelene vegetacije, uključujući šikare i travnjake, što je omogućavalo uzgoj usjeva i ispašu stoke.
Ipak, čak i tada, golema većina Grenlanda (oko 80%) bila je, i ostala je, prekrivena masivnim ledenim pokrovom, debelim i do 3 kilometra. Ime je, dakle, opisivalo samo mali, nastanjivi dio otoka, a ne njegovu cjelokupnu geografiju.
Današnje ime: Kalaallit Nunaat
Domorodačko inuitsko stanovništvo, koje je na Grenlandu živjelo tisućama godina prije dolaska Vikinga i živi i danas, ima svoj naziv za svoju domovinu. Na grenlandskom jeziku, otok se zove Kalaallit Nunaat, što znači “zemlja Kalaallita” (Kalaallit su grenlandski Inuiti).
Ironično, zbog globalnog zatopljenja, dijelovi Grenlanda ponovno postaju zeleniji jer se led topi, otkrivajući tlo i omogućujući rast vegetacije, što donekle opravdava staro ime nakon tisuću godina.
D.G.
