“Proglašavam da je uspostavljena i proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna jednoglasno od svih zastupnika Zastupničkog doma.” Ovim riječima je prvi predsjednik Herceg Bosne Mate Boban 28. kolovoza 1993. godine na sjednici Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg Bosne u Grudama proglasio prelazak Herceg Bosne iz Zajednice u Republiku.
Bilo je to u jeku rata s velikosrpskim agresorom u Hrvatskoj i BiH, ali i u razdoblju bujanja jednako teškog bošnjačko-hrvatskog sukoba. Zbog toga je iznimno važan i politički kontekst donošenja ove odluke.
“Tom odlukom željelo se potvrditi opstojnost hrvatskog naroda na prostoru Bosne i Hercegovine, ali i potvrditi ravnopravnost s druga dva naroda. Neposredno prije toga, mjesec dana ranije je međunarodna zajednica ponudila rješenje kroz Owen-Stoltenbergov mirovni plan koji je podrazumijevao Bosnu i Hercegovinu kao savez tri republike”, kazao je umirovljeni general HVO-a i bivši ministar obrane FBiH Miroslav Nikolić.
Težnja mirnom rješenju
Nazvali smo i nekadašnjeg ministra u vladi Herceg Bosne Zulfu Robovića.
“Herceg Bosna je od utemeljenja primarno imala zadaću osiguranja života u ratnim uvjetima na prostoru gdje su većinom živjeli Hrvati. Ujedno je u traženju mirnih rješenja za prekid rata i uređenje buduće BiH bila jedan od modela mogućeg uređenja BiH kao države tri konstitutivna i jednakopravna naroda Hrvata, Bošnjaka, Srba i ostalih i po meni bi bila katalizator razvoja i približavanju EU standardima zemalja sa višenacionalnom tradicijom življenja”, kazao je Robović za Dnevno.hr.
Ističe kako je hrvatsko odustajanje od Herceg Bosne bilo svojevrsno pružanje ruke Bošnjacima.
“Herceg Bosna je donosila propise i zakone koji ni u jednoj osnovi nisu bili diskriminatorski za ostale narode i koji su kasnije inkorporirani u zakonodavstvo FBiH. Gašenje HRHB od strane hrvatske politike i stapanje u FBiH na načelima i duhu Washingtonskog sporazuma bila je i pružena ruka Bošnjacima da zajedno gradimo našu domovinu BiH na principima jednakopravnosti i bez figa u džepu, što se pokazalo kao neuspjeh jer danas svjedočimo nepoštivanju legitimnosti Hrvata putem izbornog zakonodavstva”, kazao nam je nekadašnji ministar.
‘Vratit će je’
Inače, Herceg Bosna niti u jednom svom dokumentu nije negirala postojanje države Bosne i Hercegovine. Kako Republika je nastala na današnji dan 1993., a 18. studenog 1991. nastala je Hrvatska zajednica Herceg Bosna kao težnja bosanskih i posavskih Hrvata da se sa sunarodnjacima iz Hercegovine odupru vihoru i paklu rata koji je prijetio.
Mario Karamatić, danas političar, lider HSS-a u BiH i zastupnik u Sarajevu, nekadašnji pripadnik legendarne postrojbe HVO-a Ante Bruno Bušić, kaže za Dnevno.hr kako “će Herceg Bosnu vratiti oni koji dolaze za nama ako je na vratimo mi koji smo je stvarali”.
“Jedna po jedna i došli smo i do 32. obljetnice osnutka Hrvatske Republike Herceg Bosne. Tada sam bio na bojištu u Uskoplju, kao što je pjevao Jura Stublić “bilo je ljeto i bilo je vruće”, ali nas je dočekala najljepša vijest, od danas smo Republika.
Godine prolaze, prošle su od tada već 32, a našu Herceg Bosnu, našu Republiku, su u međuvremenu izdali, prodali, potpisali da ne postoji a ja… ja je i dalje svaku noć sanjam, čekam da se vrati i znam da će se jednom vratiti. Znam i ako je ne vratimo mi koji smo je stvarali, vratit će je oni što dolaze za nama. Sretan 32. rođendan velikoj mojoj ljubavi”, kazao nam je Karamatić.
Projekt mudrosti i hrabrosti
Lider Hrvata u Bosni i Hercegovini Dragan Čović je danas sa stranačkim i brojnim drugim izaslanstvima u Mostaru, na središnjem spomen-obilježju hrvatskih žrtava, kazao je kako je Herceg Bosna bila “projekt mudrih i hrabrih odluka” tadašnjeg hrvatskog vodstva u Bosni i Hercegovini.
“Veliko hvala svakoj žrtvi koja se dala da bi mi danas bili ovdje i da bismo zaživjeli ove vrijednosti koje još treba unaprijediti jer ima previše nesavršenosti u našem djelovanju, ali i svima onima koji su nosili projekt, rekao bih mudrih i hrabrih odluka kad je u pitanju zaštita i hrvatskog naroda i BiH u ime onih koji su osnovali HZ, a zatim i HR HB”, kazao je Čović.
Herceg Bosna je živa i danas. Ponajprije kroz zakonodavstvo države BiH i njenih entiteta, potom kroz hrvatske organizacije, institucije, udruge pa i sam HDZ BiH. Njeno komponiranje u zajedničku Federaciju nije bilo gašenje ili brisanje nego svojevrsni prijenos suvereniteta u drugačiji oblik administrativno-političke zajednice u kojem su Hrvati trebali zadržati sve one poluge koje su i ranije imali.
S obzirom na utjecaj vanjskih faktora, izmjena i nasilnih odluka u državni Ustav, nametanja političkih predstavnika od strane bošnjačke politike, stigmatizacije Hrvata kao ustavotvornog naroda i tome slično, pokazalo se greškom pristati na to ujedinjenje.
Vrijeme će pokazati hoće li Herceg Bosna nastaviti živjeti onako kako je to bilo zamišljeno samim nastankom Federacije ili će, kako nam je rekao Karamatić, neke nadolazeće generacije raditi na njenoj revitalizaciji.
Čović: ‘Da nije bilo Herceg Bosne, teško da bi bilo hrvatskog naroda’
Hercegovka načela jednu od najbolnijih tema: ‘To je najveća greška Hrvatske’
Ideja o Herceg Bosni zauvijek uništena: Srbi dobili Republiku Srpska, a Hrvati zbog ovoga izvisili
