Američki predsjednik Donald Trump nametnuo je “sankcije” Indiji ranije ovog mjeseca kao dio svojih mjera za okončanje sukoba u Ukrajini, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt na konferenciji za novinare. Leavitt je mislila na američko nametanje dodatnih 25% kaznenih carina toj južnoazijskoj naciji, koje će stupiti na snagu 27. kolovoza zbog njezine kontinuirane kupnje ruske nafte.
“Gledajte, predsjednik vrši ogroman javni pritisak da se ovaj rat okonča. Poduzeo je mjere, kao što ste vidjeli, sankcije Indiji i druge mjere. Jasno je dao do znanja da želi da se ovaj rat završi”, objašnjava američka glasnogovornica.
Carine od 25% za Indiju na kupnju ruske sirove nafte dolaze uz ranije carine od 25% uvedenu na uvoz iz te južnoazijske zemlje nakon što New Delhi i Washington nisu uspjeli finalizirati trgovinski sporazum ranije ovog mjeseca. Indija je oštro osudila carine kao “nepoštene, neopravdane i nerazumne” te se obvezala zaštititi svoje nacionalne interese.
Američki ministar: Indijska preprodaja i profitiranje
Izjava američke glasnogovornice uslijedila je nekoliko sati nakon što je američki ministar financija Scott Bessent optužio Indiju za “profitiranje” kupnjom ruske nafte i njenom preprodajom.
Na pitanje novinara CNBC-a zašto SAD ne uvode dodatne carine Kini na kupnju ruske nafte, Bessent je rekao da je uvoz Pekinga ruske nafte “suboptimalan”. Dodao je: “Ako se vratite i pogledate na 2022., prije invazije, 13% kineske nafte već je dolazilo iz Rusije, sada ih je 16, tako da Kina ima diverzificirani unos svoje nafte. No, ako se vratite, vjerujem da je Indija imala manje od 1% svoje nafte (iz Rusije), a sada vjerujem da je to oko 42%”, tvrdi.
Bessent je rekao da su neke od najbogatijih obitelji u Indiji ostvarile 16 milijardi dolara viška profita rafiniranjem i preprodajom ruske sirove nafte. “Ono što bih nazvao indijskom arbitražom, kupnjom jeftine ruske nafte i preprodajom kao robe, tek se pojavilo tijekom rata, što je neprihvatljivo”, dodao je.
Slika nije toliko jednostavna
Iako, prema carinskim podatcima, Kina je 2024. nastavila povećavati uvoz sirove nafte iz Rusije, koja je činila 21,5% ukupnog kineskog uvoza sirove nafte, u odnosu na prosjek od oko 15,5% u razdoblju 2018.-2021. Glavni ekonomski poticaj za Kinu leži u popustu na naftu Ural, koja se obično trguje znatno ispod globalnih referentnih cijena, poput nafte Brent Blend i Dubai, piše Economist Intelligence.
Kao najveći kupac ruske nafte, Kina je prošle godine uvezla rekordnih 109 milijuna tona ovog proizvoda. Indija je, nasuprot tome, u 2024. godini uvezla 88 milijuna tona ruske nafte, prenosi Al Jazeera. Dakle, Kina uvozi više sirove nafte iz Rusije, nego Indija.
Podatci za 2025. pokazuju da Kina nastavlja kupovati slične količine ruske sirove nafte, iako količinama prilično varira iz mjeseca u mjesec. U srpnju 2025., Kina je i dalje bila najveći svjetski uvoznik ruskih fosilnih goriva, a sirova nafta činila je 66 % vrijednosti njenog uvoza iz Rusije, prema institutu CREA.
Također, Kina povećava uvoz ruskog plina ove godine i to ukapljenog LNG, ali i kroz plinovod Snaga Sibira. Kapacitet uvoza plinovodom bi trebao biti 38 milijardi kubičnih metara (bcm) u 2025. prema ruskom državom TASS-u, u odnosu na 22.7 bcm u 2024.
Strah od većih carina Kini
Prema podacima UN-a za 2024., ukupna trgovina robe između SAD-a i Kine iznosila je oko 688,3 milijarde dolara. SAD je izvezao u Kinu robe u vrijednosti od 143,5 milijardi, a uvezao iz Kine robe vrijedne 438,9 milijardi, što rezultira deficitom od 295,4 milijardi dolara.
Paralelno, u fiskalnoj godini 2024–25, ukupna dvostrana trgovina između SAD-a i Indije iznosila je 131,84 milijardi dolara, a unutar toga Indija je dvostruko više izvezla za SAD, nego uvezla. Dakle, bilateralna trgovina SAD-a i Kine, kao dva najveća svjetska gospodarstva je 5 puta veća nego trgovina SAD-a i Indije.
Osim toga, Kina je do sada vrlo oštro odgovarala na Trumpove carine, a on sam je rekao da je Xi težak pregovarač. Trump je nekoliko puta uvodio jača ograničenja na izvoz Kini, pa ih povlačio nakon kineske reakcije. Riječ je o napetom plesu. Ujedno, upravo zadnjih dana Kina i Indija guraju svoje višedesetljetno rivalstvo u stranu i olakšavaju prepreke na međusobnu trgovinu.
Tako je Kina ciljala na obustavu izvoza rijetkih zemnih metala i izvedenih magneta čijom preradom Kina apsolutno dominira. Ovi resursi su veoma bitni. Rijetki zemni metali su ključni za proizvodnju pametnih telefona, računala i LED rasvjete. Također se koriste u trajnim magnetima koji pokreću električne automobile i vjetroturbine, što ih čini važnima za razvoj obnovljive energije. Njihova uloga je značajna i u vojnim tehnologijama, poput radara i precizno navođenih projektila. Osim toga, ovi metali nalaze primjenu u industriji, primjerice u katalizatorima, proizvodnji stakla i keramike.
Kina drži u šaci ovaj opskrbni lanac: Kombinacija ekonomije, sigurnosti i zakonodavstva
