Kao i prethodnih godina, najviše optužnica za ratne zločine Tužiteljstvo BiH podiglo je u posljednja tri dana prosinca. Podignutim optužnicama nastavljena je praksa razdvajanja složenih istraga, kao i optuživanja ranije osuđenih osoba koje izdržavaju dugogodišnje zatvorske kazne.
Do posljednjih dana prošle godine Državno tužiteljstvo podiglo je svega dvije optužnice za ratne zločine tijekom cijele godine, da bi u završnim danima podiglo ukupno sedam. Tužiteljstvo je nastavilo dugogodišnji trend podizanja optužnica krajem godine, ali i razdvajanja složenih istraga kako bi se ispunila norma, piše Detektor.
Tužiteljstvo je tako podiglo dvije odvojene optužnice za pomaganje u genocidu u Srebrenici protiv pripadnika Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS).
Prva je podignuta protiv Zorana Simanića zvanog Zajdo i Dragana Jovića zvanog Mujo, zbog pomaganja u genocidu u Srebrenici u srpnju 1995. godine. Tereti ih se da su sudjelovali u strijeljanju zarobljenika na lokalitetu šljunkare na obali Drine u naselju Kozluk, nakon čega su posmrtni ostaci žrtava premješteni u više sekundarnih masovnih grobnica.
Druga optužnica podignuta je protiv Dragana Jevtića, Slavka Bogičevića zvanog Brko i Damjana Lazarevića.
Početkom posljednjeg tjedna prošle godine Tužiteljstvo je podiglo optužnicu protiv Radislava Krstića, bivšeg zapovjednika Druge romanijske motorizirane brigade Vojske Republike Srpske, za ratne zločine počinjene u rujnu 1992. godine u Novoseocima kod Sokoca. Krstića je Haški sud osudio za pomaganje u genocidu u Srebrenici te se nalazi na izdržavanju kazne od 35 godina zatvora u Estoniji.
Murat Tahirović, predsjednik Udruge žrtava i svjedoka genocida, kaže da se radi o „novogodišnjim optužnicama za koje će se tek vidjeti kako će završiti“.
„Nije mi jasno zašto se svake godine ponavlja isto. Upravo oko Nove godine podižu optužnice jer svi znamo da je riječ o ispunjavanju normi“, kaže on.
Umirovljena sutkinja Državnog suda Azra Miletić smatra da je podizanje optužnica krajem godine neviđeno te pojašnjava da svaki tužitelj ima svoje predmete na kojima radi.
„Nevjerojatno je da su svi istodobno mogli poslati optužnice i da su one u isto vrijeme podignute“, kaže ona.
Osim ove tri optužnice, Tužiteljstvo BiH optužilo je Nesiba Talića, Jusufa Karalića, Našida Delalića i Sabahudina Sarajlića, bivše pripadnike vojne sigurnosti i vojne policije 7. muslimanske brigade Armije BiH, za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen nad srpskim i hrvatskim civilima zatvorenima u Glazbenoj školi u Zenici tijekom 1993. godine.
Istoga dana Tužiteljstvo je priopćilo da je podiglo optužnicu protiv Seada Arnautovića i Samira Mehinovića zbog zločina protiv ratnih zarobljenika počinjenog na području Doboja tijekom 1992. godine.
Podignuta je i optužnica protiv Mensuda Kelešture i Hazima Jašarevića za sudjelovanje u napadu u Vitezu u lipnju 1993. godine, kada je smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, a petero ih je ranjeno.
Optužnica je podignuta i protiv Mirsada Šestića za ratni zločin počinjen protiv civilnog stanovništva, ranjenika i bolesnika na području Žepča 1993. godine. Tereti ga se, između ostaloga, za korištenje „živog štita“ u kojem se nalazila beba te za zlostavljanje novinara.
Protiv Enesa Gurde i Nihada Čamdžić-Brčaninovića zvanog Mrakan podignuta je optužnica za nečovječno postupanje prema civilima srpske nacionalnosti zatvorenima u objektima na području Živinica i okolice tijekom 1992. godine. Gurda se tereti u svojstvu referenta sigurnosti Teritorijalne obrane Živinice, a Čamdžić-Brčaninović kao pripadnik Vojne policije TO-a Živinice.
Za zločin protiv čovječnosti u Biljanima kod Ključa u ljeto 1992. godine podignuta je optužnica protiv šest osoba. Braco Marić, Dragan Vukić zvani Rosin, Ranko Samardžija, Savo Jokić, Mišo Adamović i Milorad Kaurin zvani Karlo optuženi su da su lišili života više desetaka civila te provodili nečovječna postupanja prema nezakonito zatočenim civilima, čime su provodili progon civilnog stanovništva.
Tužiteljstvo je za Detektor navelo da je tijekom 2025. godine podignulo ukupno 11 optužnica protiv 25 osoba.
„Treba imati u vidu da su optužnice podignute u nekim predmetima u kojima su obitelji žrtava dugo čekale procesuiranje odgovornih za ratne zločine“, navode iz Tužiteljstva.
Nastavljen trend razdvajanja optužnica
Dvije optužnice za pomaganje u genocidu počinjenom u Srebrenici u srpnju 1995. godine odnose se na bivše pripadnike Zvorničke brigade VRS-a.
Simanić i Jović terete se za strijeljanje zarobljenika na lokalitetu šljunkare na obali Drine u naselju Kozluk, dok se Jevtić, Bogičević i Lazarević terete da su sudjelovali u pripremi lokacija za masovne egzekucije, kao i u osiguranju mehanizacije i vojnika za ukop tijela strijeljanih na lokalitetima Orahovac, Petkovci brana, Kozluk šljunkara te Pilica Branjevo.
Detektor je još prije pet godina pisao da praksa razdvajanja optužnica nije u potpunosti zaustavljena, ni nakon što je britanska sutkinja Joanna Korner u izvješću o unapređenju procesuiranja ratnih zločina upozorila da Državno tužiteljstvo nastavlja s podizanjem više različitih optužnica koje se odnose na isti događaj ili istu osobu.
Iz Tužiteljstva, međutim, tvrde da se ne radi o razdvajanju optužnica.
Navode da su po prvi put u domaćem pravosuđu optuženi dužnosnici inženjerijskih brigada odgovorni za ukopavanje i kasnije prikrivanje posmrtnih ostataka više od 4.000 ljudi u 24 sekundarne masovne grobnice.
„S obzirom na to da je u više optužnica obuhvaćeno stradanje velikog broja žrtava, a optužnicama obuhvaćen veći broj osoba za ratne zločine na različitim područjima u BiH, ne može se govoriti o bilo kakvom ‘razdvajanju’ optužnica“, odgovorili su iz Tužiteljstva.
Tahirović kaže da je zadovoljan podizanjem ove dvije optužnice, ali dodaje da je moguće da je Tužiteljstvo, zbog ispunjavanja norme, odlučilo da ih ne spoji.
„Je li ih moralo razdvojiti ili ne, je li riječ o ispunjavanju norme i što je u pozadini, ne znam, ali mislim da su obje optužnice dobre“, kaže on.
Miletić pojašnjava da sve ovisi o tome koliko su događaji povezani.
„Kada su događaji povezani, to je nezgodno jer su već ranije vođeni postupci u kojima se pojavljuju isti svjedoci. Ne znam zašto to nije moglo biti obuhvaćeno ranijim optužnicama“, kaže ona, dodajući da Tužiteljstvo može imati više optužnica, ali da je to neekonomično.
Misija OESS-a u BiH ranije je u svojim izvješćima upozoravala da se mora prestati s fragmentacijom optužnica bez valjanog razloga.
Navodili su i da je obveza svih tužitelja u BiH da godišnje donesu određeni broj odluka, odnosno ispune normu, možda dovela do toga da su neki državni tužitelji provodili istrage i podnosili optužnice u jednostavnijim predmetima.
Optuživanje već osuđenih osoba
Optužnica protiv Krstića nije jedina u kojoj je Tužiteljstvo podiglo optužnicu protiv osobe koja je ranije osuđena i već izdržava kaznu zatvora.
Krstić je pred Haškim sudom, u svojstvu zapovjednika Drinskog korpusa VRS-a, osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.
Tužiteljstvo je prethodnih godina podizalo optužnice i protiv haških osuđenika Milana Lukića, zbog zločina nad otetim putnicima u veljači 1993. godine na postaji Štrpci kod Rudog, ranije osuđenog na doživotni zatvor zbog zločina u Višegradu, te Dragoljuba Kunarca zbog zločina protiv čovječnosti na području Foče, za koje je osuđen na 28 godina zatvora.
Miletić smatra da je podizanje ovakvih optužnica nesvrsishodno te se pita kako se u praksi zamišlja vođenje suđenja Krstiću.
„Ne vidim koliko je to svrsishodno sada kada već imamo osobu osuđenu na dugogodišnju kaznu zatvora za najteži zločin. Ne znam što ranije nisu znali o njemu. Haag je, valjda, ispitao sve što je imalo veze s njim“, kaže Miletić.
Dodaje da je prošlo više od 30 godina i da se svi zločini ne mogu procesuirati.
Tahirovića zabrinjava optužnica protiv Krstića.
„Zločini u Sokocu su činjenično stanje, ali kako se on pojavio u cijelom procesu i kako je moguće da baš njega ciljaju, uz toliki broj drugih optužnica“, kaže Tahirović.
Sutkinja Korner u ranijem se izvješću osvrnula i na podizanje optužnica protiv već osuđenih osoba, posebno onih kojima je izrečena dugotrajna zatvorska kazna, navodeći da „raspoloživi resursi onemogućuju procesuiranje svih osoba koje su počinile zločine“, te da je potrebno sastaviti listu kriterija koje treba uzeti u obzir prije pokretanja istrage i podnošenja optužnice na potvrđivanje.
„Ne bi trebalo podizati optužnice protiv optuženih koji su već osuđeni za ratne zločine u ranijem postupku, osim ako se optužnicom tereti zapovjedna odgovornost za zločine takvih razmjera da interes javnosti zahtijeva pozivanje na odgovornost i da će izrečena kaznenopravna sankcija produžiti kaznu zatvora na koju je osoba već osuđena“, ranije je istaknula Misija OESS-a.
Reakcija Suda Bosne i Hercegovine
Posljednjeg dana 2025. godine Državni sud poslao je obavijest o zaprimljenim optužnicama u kojoj navodi da je od 29. do 31. prosinca 2025. zaprimio ukupno 19 optužnica od Tužiteljstva BiH, sedam za ratne zločine, devet za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju te tri optužnice za opći kriminal.
„Sud će, u skladu s rokovima propisanim Zakonom o kaznenom postupku BiH, izvršiti analizu priloženih dokaza radi donošenja odluke o eventualnom potvrđivanju ili odbijanju svih ili pojedinih točaka zaprimljenih optužnica, o čemu će javnost biti pravodobno obaviještena“, navodi se u priopćenju.
Iz Suda su za Detektor kazali da 19 optužnica u razdoblju od samo tri dana na kraju godine predstavlja značajan porast u odnosu na ostatak godine.
„S obzirom na to da se radi o složenim predmetima, a zakonski rokovi za odlučivanje su relativno kratki, to izravno utječe na kapacitete Suda, u smislu dodatnog angažmana sudaca i stručnog osoblja tijekom blagdana i neradnih dana, kako bi se ispoštovali zakonski rokovi“, navode iz Suda BiH.
Sutkinja Miletić smatra da način postupanja Tužiteljstva BiH zatrpava Sud, što po njezinu mišljenju predstavlja „nefer ponašanje“, te ističe da ne zna kako će Sud stići pročitati, pregledati i odlučiti o svim optužnicama.
Na što je Detektor ranije upozoravao
Neke od optužnica podignutih prošle godine obuhvatile su zločine i osobe o kojima je Detektor ranije pisao, upozoravajući da nisu procesuirani.
U jednom istraživanju Detektor je naveo da je samo jedna osoba odgovarala po zapovjednoj odgovornosti za zločine počinjene u Glazbenoj školi u Zenici. Presude Haškog suda otkrile su novinarima Detektora imena više pripadnika Armije BiH koji nikada nisu procesuirani, a koje je Tužiteljstvo sada optužilo. Neki od njih su tada govorili o svojoj ulozi u Glazbenoj školi.
Detektor je još 2022. godine pisao o istraživanju o vojnicima i policajcima koji su izbjegli odgovornost za ubojstva u Biljanima, među kojima je bio i Jovo Kevac, kojem se trenutačno sudi. Tada su sugovornici spominjali osobu pod imenom „Dragan Rosin“, što je nadimak Dragana Vukića protiv kojeg je sada podignuta optužnica.
Detektor je u emisiji „TV Justice“ i projektu „Zaboravljene žrtve rata“ također donio priču o zločinu u kojem je 1993. godine u Vitezu stradalo osmero djece, za koji ranije nitko nije odgovarao.
