Šef Državno hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler progovorioje o klimatskim promjenama, vremenskim ekstremima, tuči veličine teniskih loptica te razornim olujama, čemu sve češće svjedočimo. Otkrio je i koliko će potrajati zahlađenje koje je donijela promjena vremena s petka na subotu.
“Prognoza za sljedeći tjedan pokazuje ipak nešto niže temperature. Nadam se da će to dati ljudima priliku da se malo oporave i predahnu od vrućina. Naime, od subote toplinski val će završiti, najprije na kopnu, a potom i na moru. Ovaj vikend, a i u većem dijelu posljednjeg srpanjskog tjedna, u unutrašnjosti očekujemo temperature od 25 do 30, na Jadranu oko 30 °C, poneki stupanj više.
Bit će nestabilnije. U subotu je moguća povremena kiša praćena grmljavinom. Lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi i olujna nevremena. U nedjelju nešto stabilnije, ali već od ponedjeljka veća vjerojatnost za pljuskove koji se mogu javiti i tijekom idućeg tjedna. Vjerojatnost za kišu, pljuskove i nevremena na kopnu je veća nego na moru. A mnogima bi moglo biti neugodno sparno”, rekao je za tportal.
Uragani i tornado
Mnoge zanima kako će izgledati nastavak ljeta, odnosno kakvo nas vrijeme očekuje u kolovozu. Güttler kaže, nemoguće je dati točan slijed događaja. “Znamo da će ovaj vikend doći do promjene vremena. Sezonske prognoze su za cijelo ljeto dale signal da će biti toplije od prosjeka i suše od prosjeka, ali ne možemo u ovom trenutku još reći hoće li sredina kolovoza biti toplija ili hladnija”.
Društvenim mrežama kruže komentari da je iznadprosječna temperatura mora, kakva je zabilježena prošli tjedan, idealna za nastajanje uragana. Postoji li mogućnost takve pojave na Jadranu?
“Jedan od uvjeta za nastanak uragana u Atlantiku jest visoka temperatura. U Sredozemlju nema uragana, mogu nastati tzv. medicane, koji dosežu snagu do prve dvije kategorije uragana. Uragane ili tajfune poput onih u Pacifiku nećemo vidjeti jer jednostavno nema potrebnih uvjeta za njihov nastanak. Za stvaranje uragana potrebno je puno vodene pare, taj uragan mora imati dugačku putanju na kojoj se hrani iz morske površine. U Sredozemlju ne postoje takvi uvjeti. Treba držati oko na medicaneima. Mi imamo svoje ciklone i anticiklone, imamo buru i jugo”, kaže šef DHMZ-a.
Šef DHMZ-a upozorio na vremensku opasnost: ‘Naravno da nije sve normalno, probijeni su rekordi’
‘Rizik postoji’
Što se tiče mogućnosti pojave tornada u Hrvatskoj, napominje da postoje zapisi kako je Andrija Mohorovičić istraživao vijore kod Čazme iz 1898. “Vjerojatnost nastanka tornada u Zagrebu nije nula, ali je puna manja nego u središnjoj Europi ili SAD-u. Neki od tih fenomena su karakteristika nekih lokalnih područja, kao što je bura u Hrvatskoj. Za tornado nije visok rizik u Hrvatskoj, ali nije ni nula”.
Güttler kaže i da je prerano govoriti o sezonskoj prognozi za jesen ili zimu. “Cijela 2023. bila je najtoplija od kada postoje mjerenja, to je bio rezultat i klimatskih promjena, ali i tople faze prirodnog fenomena u Pacifiku, El Niño, koja dodatno podiže temperaturu cijelog planeta. Za sada, 2024. prati prošlu godinu po pitanju temperature.
Bit će neizvjesno do samog kraja koja će od te dvije godine biti najtoplija. Primjerice, kada gledamo samo jedan kontinent, cijeli istok Europe je sada imao jedan dugačak toplinski val, dok su u Irskoj i Francuskoj temperature bile niže od prosjeka. Slična situacija je bila i tijekom zime, gotovo čitava Europa imala je zimu topliju od prosjeka, osim Skandinavije koja je imala česte prodore hladnog zraka”, rekao je.
Komentari
