Ma koliko se vladajući trudili javnost uvjeriti u potpunu funkcionalnost države iz dana u dan nacija svjedoči raspadu sustava koji bi trebali biti žila kucavica svake iole funkcionalne zemlje.
Da je tome tako vidljivo je ovih dana na primjeru zdravstvenog sustava čije se urušavanje zorno oslikava na primjeru toga što je bivši ministar zdravstva Vili Beroš dobio posao u bolnici koju je prema tvrdnjama iz optužnice oštetio u aferi Mikroskop.
Gotovo istog dana policija je po nalogu Ureda europske javne tužiteljice krenula u pretres domova i ureda osumnjičenih za izvlačenje novca iz zdravstvenih ustanova u Varaždinskoj županiji.
Urušavanje sustava
Na jednoj strani svjedoči se o političkom zbrinjavanju Beroša i desecima tisuća eura koruptivne hobotnice, a na drugoj sumnja da se iz resora koji je odavno na izdisaju izvlačio novac kojeg u isti taj sustav upumpavaju građani koji mjesecima čekaju na magnetnu rezonancu ili neku drugu kontrolu.
O razini urušavanja zdravstvenog sustava ponešto se može zaključiti i iz nedostatka pedijatara. Riječ je o dugogodišnjem problemu kojeg kako tvrdi struka ne može riješiti Nacionalni plan specijalizacije pošto se pedijatrija godinama uništava, a manjak je toliki da ga ne može nadomjestiti ni jedan dokument, na što su upozorili i u Hrvatskom pedijatrijskom društvu Hrvatskog liječničkog zbora.
Jedna od sedam županija u kojoj nedostaje više od 40 posto pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je Šibensko-kninska, ali stanje nije puno bolje ni na području Međimurske, Varaždinske, Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Ličko-senjske županije.
Statistike ukazuju na to da sva djeca u našoj zemlji nemaju jednak pristup pedijatrijskoj skrbi. Prosječno na jednog primarnog pedijatra dolazi 1.398 djece, a u posljednjih 18 godina manjak pedijatara se sa 12 popeo na zastrašujućih 31 posto.
Višestruke posljedice
”Posljedice su višestruke. Neka djeca ostaju bez svog primarnog liječnika pedijatra, nema liječnika koji kontinuirano prati dijete jer su česte zamjene, pedijatri postaju i fizički sve udaljeniji od mjesta gdje djeca žive. Također se ne provode mjere prevencije bolesti što ima dalekosežne posljedice”, jasno i glasno ovih je dana upozorila profesorica Aida Mujkić predsjednica HPD-a podsjetivši da zbog manjka primarnih pedijatara postoji rizik od zakašnjelih dijagnoza i liječenja.
Takva situacija stvara opterećenje bolničkim hitnim službama što onda opet kao u kakvom začaranom vrtlogu vodi prema skupljoj zdravstvenoj zaštiti, ali s lošijim ishodima. Baš zato Mujkić poziva na hitne mjere kojima bi se promijenilo ovo stanje jer bi u suprotnom posljedice po život i zdravlje djece mogle biti veoma ozbiljne. Manjak pedijatara prisutan je i u županijskim bolnicama u Puli, Zadru i Gospiću. Podaci Hrvatske liječničke komore otkrivaju kako skoro dvije trećine bolničkih pedijatara u isto vrijeme pokriva više radilišta. Izloženi su prevelikom radnom opterećenju, a svaki drugi bolnički pedijatar redovito radi u svoje slobodno vrijeme.
Prekovremeno radi preko 90 posto bolničkih pedijatara, a njih u72 posto odrađuje između 20 i 120 prekovremenih sati na mjesečnoj razini. za pedijatriju se trenutačno specijalizira 241 doktor medicine, od čega njih svega 74 za primarnu zdravstvenu zaštitu.
Intrigantni detalji optužnice: Evo kako je šef Vinogradske ‘usosio’ Vilija Beroša u biznisu s Petračem
Ministrica se nije pojavila
Istodobno više od 70 pedijatara je starije od 60 godina pa bi u idućih pet godina trebali otići u mirovinu iz čega proizlazi da je trenutni broj specijalizanata dovoljan tek da bi se pokrila rupa koja će nastati umirovljenjem, u slučaju da ostanu u sistemu. Planom kojega je nedavno predstavila resorna ministrica Irena Hrstić predviđeno je 250 novih specijalizacija, no upitno e kako će se oni rasporediti između bolnica i PZZ-a.
”Sada smo došli do toga da me pitaju imaš li igdje pedijatra, makar bio udaljen 20 kilometara, ali ja nemam nikoga koga bih mogla preporučiti. Dolazimo u situaciju da će se djeca bogatih liječiti kod privatnih pedijatara, a ostali kako im bude. Ne samo resorno ministarstvo, nego i lokalne zajednice moraju se pobrinuti da stvore uvjete kojima će privući liječnike koji su im potrebni”, poručila je Mujkić na skupu na kojem se ministrica Hrstić nije pojavila.
Premda je bila najavljena izostanak je opravdala drugim obvezama što je izazvalo gnjev kod pedijatara koji su njen nedolazak shvatili kao poruku da ne shvaća težinu problema. Baš kao što Hrstić od koje se u HDZ-u očekivalo da konačno pokrene zdravstveni sustav polako prerasta u jedno od najvećih razočaranja u vladi premijera Andreja Plenkovića, tako se uz bok ministrici može staviti i njen stranački kolega ministar rada Marin Piletić koji je na svoju poziciju stigao prisežući uz spominjanje svetog Josipa Radnika.
Od mladosti u HDZ-u
Piletić je inače bivši gradonačelnik Novske i nekadašnji saborski zastupnik koji je u Vladu ušao kao nasljednik Josipa Aladrovića. S Aladrovićevim odlaskom neiskusnog Piletića dočekao je resor rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Uz zdravstvo je upravo socijalni sustav jedan od on ih koji se raspada kao kula od karat bez da ministar koji resoru kojeg vodi nije dorastao išta uspijeva poduzeti.
Ne samo da Piletiću ne ide provedba reformi, već i on poput kolegice Hrstić ima problema sa medijskim istupima pa je tako ovih dana izjavio da ‘nije pohvalno’ što je više od 15.000 ljudi umrlo ne dočekavši inkluzivni dodatak. Nije Piletić u krivu kada kaže da takvo nešto nije pohvalno, no problem je u tome što je on osobno odgovoran za to što je 15.000 osoba s invaliditetom i teškim bolestima preminulo ne dočekavši od države pomoć koja im zakonski pripada.
Kako osobe s invaliditetom i članovi njihovih obitelji odnosno njihovi skrbnici nisu ostvarili svoja prava tako valja očekivati da će njih 15.000 tužiti državu zbog čega bi se iz državnog proračuna mogli isplaćivati zaostali dodaci, kamate i sudski troškovi. Sve to tek je jedan od razloga radi kojih Blok umirovljenika zajedno predvođen Milivojem Špikom traži Piletićevu ostavku zbog čega su pokrenuli i peticiju.
Pitanje koje o Berošu nitko nije postavio: Njegov kolega otkriva frapantnu pozadinu
Nešto nije u redu
”Još je prošle godine, prilikom rebalansa državnog proračuna, bilo očito da nešto ozbiljno nije u redu s isplatom inkluzivnog dodatka. Ministar rada i mirovinskog sustava tada se hvalio kako je „uštedio“ oko 300 milijuna eura u svom resoru, što je već tada bio jasan znak da se sustav urušava, i da tisuće predmeta ostaju neriješene. Svima koji se iole razumiju u financijsko planiranje, a osobito ministru, moralo je biti jasno da se predmeti rješavaju nedopustivo sporo te da će se u 2025. godini taj problem samo multiplicirati”, kaže Špika.
Umjesto da reagira na vrijeme Piletić se mjesecima ponašao kao da problem ne postoji pa tek sada u listopadu s neviđenim zakašnjenjem najavljuje ubrzanje procesa kroz digitalizaciju i povećanje broja vještaka. ”To je zapravo priznanje vlastitog neuspjeha, a ne reformski potez.
I tako smo svjedoci paradoksa, prošle godine Piletić je „uštedio“ 300 milijuna eura, a ove godine nije uspio ni ispravno planirati potrebna sredstva, pogriješio je gotovo pola milijarde eura! Kako je moguće promašiti izračun kada su svi parametri poznati, broj korisnika, iznos dodatka i prosječna vrijednost predmeta? Takvu pogrešku ne bi napravio ni osnovnoškolac, ali očito može ministar Republike Hrvatske. Da se u javnosti nije digla bura zbog sve većeg broja onih koji ne dočekaju svoj inkluzivni dodatak, Piletić vjerojatno ni sada ne bi reagirao”, smatra Špika koji drži da nakon smrti ovolikog broja ljudi koji nisu dočekali svoja rješenja ni Piletićevo ministarstvo to više nije moglo skrivati pod tepih.
Pitanje morala
”Ovo nije samo pitanje neučinkovitosti, ovo je pitanje morala, dostojanstva i odgovornosti. Ministarstvo koje godinama nije u stanju donijeti niti jedno pravedno rješenje za umirovljenike, a svako novo „rješenje“ stvara još veću nepravdu, ne zaslužuje povjerenje građana, nadam se ne predsjednika Vlade RH. Umirovljenici su danas taoci nedoraslog ministra i samozvanih „predstavnika“ koji o njima brinu jednako koliko i o lanjskom snijegu. Rezultat toga su sve prazniji novčanici, sve duži redovi pred pučkim kuhinjama i sve više starijih osoba koje preživljavaju kopajući po kontejnerima.
Ovo što se događa umirovljenicima je ne samo politički već i civilizacijski poraz cijelog društva koje očito nije sposobno brinuti se o onima koji su najviše dali u izgradnji i razvoju Hrvatske”, smatra Špika koji je od Vlade zatražio da preispita odgovornost ministra i da osigura hitne mjere za isplatu svih zaostalih inkluzivnih dodataka. ”Umirovljenici više ne mogu biti kolateralna žrtva tuđe nesposobnosti i političke samovolje. Odgovoran čovjek bi već odavno podnio neopozivu ostavku, nažalost, čini se da ministar Piletić ne zna što riječ ostavka znači”, zaključuje Špika.
Pokrenuta peticija za njegovom ostavkom Piletića mora da ne brine budući da je u HDZ-u aktivan od rane mladosti. Sa svega 17 godina predsjedao je Gradskom organizacijom Mladeži HDZ-a u Novskoj, a dvije godine kasnije postao potpredsjednik Mladeži HDZ-a na razini Sisačko-moslavačke županije. Sa 21 godinom Piletić je ušao u Nacionalni odbor Mladeži HDz-a. Školovao se na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a nakon što je dobio diplomu dvije godine proveo je radeći kao nastavnik hrvatskog jezika u osnovnim školama. Ostatak Piletićeve karijere vezan je uz politiku, odnosno uz HDZ.
