Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Zavoda za obnovu Dubrovnika za 2024. godinu predstavila je ravnateljica ZOD-a Mihaela Skurić, no vijećnici nisu baš presretni ni s iskorištenim sredstvima, a niti s gospodarenjem baštinom.
“Svi znamo za pukotine na atriju Kneževa dvora. Prva stručna mišljenja su bila da te pukotine ne ugrožavaju građevinu što je potvrdio i statičar koji je kazao kako je vjerojatni uzrok slijeganje tla. Što je s tim? Imamo li kakva nova saznanja? Vezano za kamene ploče na Stradunu, bočno od katedrale imamo par ploča koje klackaju. Jeste li upoznati s tim?”, pitala je ravnateljicu Anita Bonačić Obradović.
“Radi se o zidovima objekata koji se naslanjaju na atrij, a koji prethodno nisu bili obuhvaćeni obnovom atrija. Radi se o pukotinama u fugama. Na trijemu imamo jedan vidljiviji problem, a ugrađeni su uređaji koji mjere pomake. Monitoring se mora vršiti tijekom tri godine. Radi se o dijelu koji nikad nije saniran na kojemu bi izmjena fuga zapravo bila dovoljna. Pričekat ćemo kraj monitoringa da vidimo što ćemo s trijemom. A jedna obuhvatna obnova Kneževa dvora nas očekuje i zbog postava. Što se tiče kamenih ploča na Stradunu u to ZOD nije uključen. Slijedi obnova poljane Marina Držića, koja će uključivati i restauratorske radove. Stanje Straduna je alarmantno, slažem se”, rekla je Skurić.
Ni nakon toliko desetljeća još uvijek nema novaca za obnovu ljetnikovca Gučetić, a za objašnjenje je pitala vijećnica Petra Marčinko.
“Svi naši ljetnikovci imaju burnu prošlost i jako ih je teško privesti svrsi. Imamo završene projekte i građevinsku dozvolu za Gučetića. To našem osjećaju to je zbog iznimno skupe obnove od 10 milijuna eura, s kojima se može pokriti više manjih projekata. Grad će kroz ZOD preuzeti konstruktivnu obnovu vrijednosti milijun eura, a ostalo bismo rješavali u hodu, ali ne znamo hoće li biti kroz fondove ili proračun Grada.” – rekla je Skurić.
Vijećnik Krstulović naveo je nekoliko podataka o vrlo malom postotku iskoristivosti sredstava. Dodao je i problem aseizmičke obnove, ‘trebali smo raditi dva bloka, još uvijek smo na jednom bloku zgrada‘.
-Imamo intenzivnu turističku sezonu, nemoguće je očekivati da imamo funkcionalno gradilište. Za sklapanje ugovora o javnoj nabavi moramo imati osigurana sredstva za cijeli iznos ugovora, dok u jednoj kalendarskoj godini to bude manje, rebalansom moramo osigurat sredstva, a već tada znamo da ih nećemo moći utrošiti do 31. 12. Skele jesu gašenje požara za privatne nekretnine, Grad nema načina doskočiti vlasnicima koji svoje vlasništvo ne održavaju, a moramo zaštititi prolaznike, pa su skele na nekoliko lokacija. Kod Arheološkog muzeja zapeli smo na konzervatorskom elaboratu, rečeno naqm je da se radi na smjernicama, radi se navodno na natječaju. Od mjerodavnih puno toga nije dozvoljeno mijenjati u projektu. Plan upravljanja ZOD provodi u najmanjoj mjeri, više tu obaveza imaju svi ostali. ZOD je planirao izradu strategiju izgradnje kapaciteta i mi smo s njom zadovoljni. Vrijeme provedbe ovog plana primiče se kraju, za ovu jesen planiramo reviziju plana, ubacivanje novih aktivnosti i izbacivanje nekih koje tu nisu trebale ni bit. Nadam se da će se građani vratiti u tijelo u koje su izabrani jer su najvažniji u modeliranju Plana.” – objasnila je Skurić.
