Svake godine, primjerice u Sjedinjenim Državama od te zarazne bolesti, primarno dišnog sustava, oboli oko 8 posto stanovnika.
Većina ih se uspješno oporavi, no ipak ih od posljedica godišnje prosječno umre više tisuća.
U zadnjih deset godina svake je sezone u SAD-u evidentirano između 21.000 i 51.000 smrtnih slučajeva od posljedica gripe s izuzetkom 2020.-2021. kada je taj broj bio neobično nizak zbog pandemije koronavirusa, piše portal Live Science.
Određene skupine nerijetko razviju teže infekcije gripom koje mogu dovesti do smrti: to su obično djeca mlađa od 5 godina, odrasli od 65 godina i stariji, osobe s kroničnim zdravstvenim problemima i trudnice.
No zašto neki ljudi zapravo umiru od gripe?
Ljudi umiru od posljedica gripe iz puno razloga. Virusi gripe mogu nanijeti ozbiljnu štetu nizu organa u cijelom organizmu, poput pluća, srca, mozga i cjelokupnog imunosnog sustava, rekla je dr. Akiko Iwasaki, profesorica imunobiologije i molekularne, stanične i razvojne biologije Sveučilišta Yale i istraživačica na Medicinskom institutu Howard Hughes.
Ove po život opasne komplikacije su, među ostalim najčešće upala pluća ili pneumonija, koja izaziva upalu alveola (zračnih mjehurića) i plućnog vezivnog tkiva. Može prouzročiti nakupljanje tekućine ili sekreta u alveolama i plućnom tkivu koje posljedično uzrokuju kašalj, temperaturu, groznicu i otežano disanje.
“Virusi gripe mogu i izravno prodrijeti u pluća, uzrokujući takozvanu virusnu upalu pluća. Usto, oštećujući stanice koje oblažu dišni trakt virusi mogu otvoriti vrata bakterijama u organizmu te im omogućiti prekomjerno razmnožavanje, izazivajući upalu i moguću bakterijsku upalu pluća”, rekla je Iwasaki.
Nakon što se pojedinac zarazi i oboli od gripe, bakterije se obično nastane u plućima i ondje razmnože. To je djelomično zato što virusi gripe čine stanice koje oblažu dišne puteve i čine ih osjetljivijima na prodor bakterija i na infekciju, a potom se “bakterije mogu nesmetano razmnožavati i lakše prouzročiti štetu”, pojasnio je dr. Octavio Ramilo, predstojnik Odjela za zarazne bolesti dječje bolnice St. Jude Research Hospital.
Teška upala pluća može prouzročiti i sindrom akutnoga respiratornog distresa (ARDS), po život opasnog zdravstvenog stanja koje karakteriziraju upala, nadraženost i oštećenje pluća. U takvom stanju pluća ne mogu prenijeti dovoljno kisika u krv da bi opskrbila vitalne organe u tijelu. Taj se sindrom obično javlja u pacijenata koji su otprije teško bolesni.
Komplikacije zbog kojih stradaju pluća i srce
Komplikacije koje mogu nastati nakon zaraze virusom gripe ne pogađaju samo pluća, već i srce. Mogu se razviti miokarditis – upala srčanog mišića i akutni perikarditis – upala srčane ovojnice ili perikarda. U oba slučaja imunosni sustav organizma uzrokuje upalu kao odgovor na infekciju ili neki drugi okidač.
Takva stanja mogu utjecati na sposobnost srca da pumpa krv i poremetiti njegov ritam, ponekad sa smrtnim ishodom.
Rijetki slučajevi upale moždane ovojnice i sepse
U rijetkim slučajevima gripa može dovesti do razvoja encefalitisa ili upale moždane ovojnice. Ovakvo stanje, koje se, kako se procjenjuje, javlja svake godine u oko četvero od 100.000 djece u Sjedinjenim Državama, može rezultirati teškim komplikacijama poput konvulzija, kome i u konačnici završiti smrću.
Znanstvenici ne znaju točno kako virusi gripe na kraju izazovu encefalitis, ali zasad vodeća hipoteza ukazuje na to da zaraza virusom gripe utječe na razvoj citokinske oluje, odnosno pretjeranog imunosnog odgovora organizma, što rezultira teškim upalnim promjenama.
Citokinska oluja je proces tijekom kojega naš imunosni sustav u susretu s nepoznatim virusom reagira pretjeranim umnožavanjem stanica imunosnog sustava koje luče citokine, a koji pak aktiviraju nove stanice imunosnog sustava. Citokini su proteini male molekulske mase koji djeluju kao posrednici između dijelova imunosnog sustava. Izlučuju ih različite stanice kao što su limfociti, monociti, makrofazi i fibroblasti. Te sitne molekule mogu ući u mozak jer je zaštitna barijera organa ugrožena, a na to potencijalno utječu sami citokini, no za potvrdu ove teorije potrebno je provesti dodatne studije.
Gripa može rezultirati i sepsom, koja je također opasna po život. Virusi gripe mogu sami pokrenuti ovu imunološku reakciju, ali i omogućiti bakterijama da uđu u krvotok razlažući tkiva u tijelu, pojasnio je Ramilo. Bakterije koje se prenose krvlju u tom slučaju mogu izazvati sepsu. Neka istraživanja pokazuju da upala pluća povezana s gripom može povećati rizik od razvoja sepse i do šest puta u usporedbi sa zarazom gripom, ali bez razvoja upale pluća.
Unatoč tomu ova je komplikacija općenito relativno neuobičajena.
Tko je u najvećoj opasnosti od fatalnog ishoda nakon zaraze virusom gripe?
Glavni razlog zbog kojega su stariji ljudi, mala djeca, ljudi s kroničnim bolestima i trudnice osjetljivi na smrtonosne komplikacije koje nastaju nakon zaraze virusom gripe je stanje njihova imunosnog sustava.
Starije odrasle osobe su u fazi biološkog starenja koje neminovno rezultira opadanjem funkcija stanica, a to ometa normalno funkcioniranje imunosnog sustava. I gripa u vrijeme trudnoće nosi određene opasnosti i može prouzročiti ozbiljnu bolest. Trudnoća izaziva privremene promjene u imunosnom sustavu, kao i promjene na srcu i plućima zbog kojih su trudnice sklonije težim komplikacijama obole li od gripe. Kod njih je povećan rizik od hospitalizacije, čak i smrtnog ishoda. U trudnoći je nerođeno dijete izloženo brojnim komplikacijama, između ostalog preuranjenom porodu ili usporenom rastu.
I kronična stanja, poput astme, bolesti bubrega, HIV/AIDS-a i raka povećavaju rizik od komplikacija nakon zaraze gripom, kompromitirajući imunosni ili dišni sustav, a ponekad i oboje. Gripa može pogoršati i razna kronična zdravstvena stanja povećavajući rizik od smrtnog ishoda od drugih uzroka.
Na sreću postoje vrlo dobra i sigurna cjepiva protiv gripe koja mogu pridonijeti da se spriječe teške infekcije i potencijalno smrtonosni ishodi, podsjetio je dr. Ramilo.
