Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) imali su pune ruke posla na širem području sjeverne Dalmacije, gdje su zbog teških vremenskih uvjeta sudjelovali u nizu zahtjevnih intervencija. Spašavatelji iz stanica Šibenik i Zadar pomagali su odsječenim stanovnicima, hitnim službama te spašavali životinje.
U Muškovcima je organizirana dostava lijekova i hrane za četiri radnika na vodocrpilištu Zrmanje, do kojeg se moglo doći isključivo pješice. Prilikom povratka, spašavatelji su evakuirali i tri osobe te jednog psa koji zbog neprohodnosti nisu mogli napustiti područje svojim vozilom. U Barić Dragi je, zbog crnog leda na cesti i jake bure, evakuirana obitelj s dvoje djece, a u akciji je sudjelovalo pet zadarskih spašavatelja s dva vozila.
Pas nije preživio
HGSS je u nekoliko navrata uskakao u pomoć i drugim hitnim službama. U mjestu Kruševo – Vrulje vozilo hitne medicinske pomoći nije se moglo probiti do ozlijeđene osobe pa su na teren izašli zadarski HGSS-ovci. Slična situacija dogodila se i u mjestu Zidine – Jokići iznad Obrovca, gdje je bilo potrebno prebaciti osobu do vozila saniteta koje je također ostalo blokirano.
Nažalost, jedna od intervencija nije imala sretan ishod. U Otriću su šibenski spašavatelji pokušali spasiti psa koji je upao u jamu. Unatoč brzoj reakciji, životinja nažalost nije preživjela.
Što je zapravo crni led?
Iako ga nazivamo crnim, zapravo se radi o tankom i potpuno prozirnom sloju leda. Ime je dobio jer se kroz njega vidi tamna podloga, najčešće asfalt, pa se lako može zamijeniti za mokru mrlju na cesti. Za razliku od uočljivog bijelog leda ili snijega, crni led je gotovo nevidljiv jer ne sadrži mjehuriće zraka i savršeno se stapa s podlogom. Najčešće nastaje kada se otopljeni snijeg ili kiša tijekom noći ponovno zalede na cesti čija je temperatura pala ispod nule.
Crni led može se formirati i kada je temperatura zraka u plusu, ako je sama površina ceste ohlađena ispod točke smrzavanja. Najopasnija razdoblja su kasno navečer, noću i u ranim jutarnjim satima. Posebnu pažnju treba obratiti na kritične lokacije. Mostovi i nadvožnjaci iznimno su rizični jer se hlade s obje strane, i gornje i donje, pa se lede brže od ostatka prometnice. Opasnost vreba i na zasjenjenim dionicama – u šumama, ispod drveća te na ulazima i izlazima iz tunela. Rizičnije su i ceste s manje prometa, gdje toplina vozila ne stigne otopiti skliski sloj.
D.G.
