Porez na mirovinu u ožujku je platio svaki treći umirovljenik. U prosjeku je riječ o 30 eura, a država je samo u tom mjesecu na ovaj način uprihodovala gotovo 11 milijuna eura. Poreznih platiša među umirovljenicima manje je nego krajem prošle godine, ali za očekivati je da je brojka skočila nakon isplate siječanjskog usklađivanja za 3,03 posto u travnju.
Vlada je svim građanima podigla osobni odbitak s 560 na 600 eura od ove godine, zbog čega je dio umirovljenika ispao iz poreznih škara.
Međutim, piše Mirovina.hr, kako mirovine rastu, tako će sve više umirovljenika ponovno upadati u iste porezne škare, osim ako Vlada opet ne podigne porezni cenzus. Ovaj problem nema samo Hrvatska, nego i Njemačka. Od 1. srpnja mirovine će i u toj zemlji biti povećane za 3,74 posto. Povećanje znači da će oko 73.000 umirovljenika postati obveznici plaćanja poreza na dohodak.
Povećanje mirovina također znači da će se povećati i iznos koji njemački umirovljenici moraju platiti za zdravstveno i dugotrajno osiguranje. Za umirovljenike koji su zakonski osigurani, doprinos za zdravstveno osiguranje iznosi 7,3 posto mirovine, dok doprinos za dugotrajno osiguranje iznosi 3,4 posto (ili 4,0 posto za osobe bez djece).
Kako se računa porez na mirovinu u Hrvatskoj
Porez na mirovinu u Hrvatskoj računa se na razliku između osobnog odbitka i visine mirovine. Na primjer, u slučaju mirovine od 623 eura, porezni limit umirovljenik prelazi za 23 eura. Taj se iznos ujedno gleda kao osnovica na koju plaća porez. Niža stopa poreza na dohodak u primjerice Varaždinu je 21 posto. Polovina niže stope, koliko se plaća na mirovine, iznosi 10,5 posto pa pomnoženo s osnovicom daje 2,41 eura mjesečno. Godišnje, riječ je o oko 28 eura poreza na dohodak. O stopi poreza gradova i općina ovisi koliki će porez platiti umirovljenici s mirovinom koja prelazi 600 eura.
