Euro je u ponedjeljak pao na najnižu razinu u šest i pol mjeseci prema dolaru zbog zabrinutosti ulagača oko mogućih američkih carina i njihovog udara na gospodarstvo eurozone. Indeks američkog dolara, odnosno mjera njegove vrijednosti u odnosu na košaricu stranih valuta, blago je premašio najviše razine zabilježene odmah nakon američkih predsjedničkih izbora dok tržišta čekaju vijesti koje će razjasniti buduću politika SAD-a.
Osjetljivost eura na prijetnju viših uvoznih carina SAD-a bila je očita kasno u petak kada su mediji izvijestili da novoizabrani predsjednik Donald Trump želi Roberta Lighthizera, koji se smatra trgovinskim jastrebom, da vodi trgovinsku politiku, piše Reuters. Europska valuta pala je 0,6 posto na 1,0657 dolara, nakon što je dosegla 1,0656 dolara, najnižu razinu od 1. svibnja. U petak je pala za 0,78 posto.
Potaknuti raspoloženje
Politika je ostala u središtu pozornosti ulagača nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz otvorio put prijevremenim izborima u toj zemlji. Međutim, rizik od skretanja smjera politike u Njemačkoj koje bi mogle dovesti do labavije fiskalne politike bit će veći sljedeće godine. “Teza onih koji se klade na pad dolara je da će trebati neko vrijeme da se uvedu carine i da se Fed ponovno kalibrira na manje restriktivnu monetarnu politiku. Ne slažemo se i mislimo da ovaj čisti izborni rezultat može potaknuti potrošačko i poslovno raspoloženje u SAD-u u isto vrijeme dok utječe na poslovno raspoloženje drugdje u svijetu”, rekao je Chris Turner, voditelj forex strategije u ING-u.
Indeks dolara porastao je 0,45 posto na 105,44, nakon što je dosegao 105,50, najvišu razinu od 3. srpnja. Prošlog je tjedna skočio više od 1,5 posto na 105,44, nakon što je Donald Trump postao pobjednik predsjedničkih izbora u SAD-u. Mjere novoizabranog predsjednika SAD-a, uključujući carine i smanjenje poreza, trebale bi povećati pritisak na inflaciju i prinose na obveznice, istovremeno ograničavajući Fedov opseg da ublaži politiku i podupre dolar.
Koordinirane intervencije
Lee Hardman, viši valutni analitičar u MUFG-u, istaknuo je da Lighthizer razmatra slabljenje dolara. “Više carine mogle bi se iskoristiti kako bi se druge zemlje prisilile da pristanu na revalorizaciju svojih valuta u odnosu na američki dolar”, rekao je, spominjući Plaza sporazume iz 1985. godine. Plaza Accords bio je sporazum između pet velikih gospodarstava o deprecijaciji dolara kroz koordinirane intervencije.
Dolar je ojačao 0,8 posto u odnosu na jen na 153,8, nakon što je pao s prošlotjednog rekorda od 154,7 zbog rizika od japanske intervencije. Sažetak sa sastanka o politici Bank of Japan u listopadu pokazao je da neki članovi nisu bili sigurni kada podići stope zbog političke neizvjesnosti. Izgledi kretanja kamatnih stopa bit će ključni za dolar dok sve glavne središnje banke ublažavaju svoju monetarnu politiku.
