Za Tokio, koji je posljednjih godina napravio povijesne korake udaljavanja od svog poslijeratnog pacifizma kako bi obnovio svoje vojne sposobnosti, nuklearno pitanje je posljednji sigurnosni tabu. O tome u srijedu piše bdnews24.com pozivajući se na Reuters.
Upravo je u georgijanskom dvorcu iz 18. stoljeća izvan Londona japanska zastupnica Rui Matsukawa počela ozbiljno sumnjati u američku predanost obrani svoje zemlje.
Matsukawa, bivša zamjenica ministra obrane, otputovala je u ožujku ove godine u povijesnu opatiju Fordham na bilateralnu konferenciju na visokoj razini. Rekla je da je od britanskih zakonodavaca, diplomata i poslovnih čelnika saznala da je u tijeku tektonski pomak u njihovom razmišljanju.
Američki predsjednik Donald Trump otvoreno je kritizirao američke europske saveznike i naginjao se Rusiji. A Europa se “probudila”, rekla je, i shvatila da se više ne može toliko oslanjati na Ameriku te da mora preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost.
To je također vrijedilo za Japan, trenutačno dom najvećeg prekomorskog kontingenta američkih trupa u svijetu, shvatila je. „Ne možete stvarno uzimati američku prisutnost zdravo za gotovo“, rekla je Matsukawa, članica utjecajnog vijeća za nacionalnu sigurnosnu politiku vladajuće Liberalno-demokratske stranke (LDP).
Matsukawa je dio skupine visokih japanskih zakonodavaca koji počinju razmišljati o nezamislivom u jedinoj naciji koja je pretrpjela napad atomskom bombom: Okružen nuklearno naoružanim susjedima Kinom, Sjevernom Korejom i Rusijom, Japan bi također mogao morati primijeniti to oružje za masovno uništenje.
„Trump je toliko nepredvidljiv, što je možda njegova snaga, ali mislim da uvijek moramo razmišljati o planu B“, rekla je Matsukawa u intervjuu u svom uredu u Tokiju. „Plan B je možda postati neovisan, a zatim se odlučiti za nuklearno oružje“, dodala je, spominjući mogućnost da Japan smanji svoje oslanjanje na američka sigurnosna jamstva.
SAD rasporedio modernizirane atomske bombe u Velikoj Britaniji
Trumpova nepredvidljivost brine i Južnu Koreju
Trumpov šok odjekuje i u susjednoj Južnoj Koreji, koja je trenutno zaštićena američkim nuklearnim kišobranom poput Japana. Ankete pokazuju da čak 75% južnokorejske javnosti podržava izgradnju vlastitog nuklearnog oružja u zemlji.
Izbor predsjednika lijevog centra Lee Jae Myunga u lipnju ublažio je neke od otvorenijih razgovora o nuklearnom oružju u Seulu. Ali čak i neki u njegovoj Demokratskoj stranci sve više prepoznaju potrebu, u slučaju da američke sigurnosne obveze posustanu, za postizanjem „nuklearne latencije“ – posjedovanjem sredstava za brzu izgradnju upotrebljivog atomskog arsenala.
Podrška u Japanu za razvoj vlastitog atomskog oružja je manja. Matsukawa, na primjer, naglašava da SAD ostaje važan saveznik i kaže da Tokio mora uvjeriti Trumpovu administraciju da je u američkom interesu braniti njezinu zemlju i spriječiti krizu oko Tajvana.
Tri nenuklearna načela
No intervjui s desetak japanskih zakonodavaca, vladinih dužnosnika i bivših visokih vojnih dužnosnika otkrivaju da postoji sve veća spremnost za ublažavanje desetljećima stare japanske obveze, formulirane 1967., da neće proizvoditi, posjedovati ili biti domaćin nuklearnog oružja na svom teritoriju – ono što je poznato kao “Tri nenuklearna načela”.
I među japanskom javnošću ankete pokazuju veću spremnost za preispitivanje stava o nuklearnom programu. Tatsuaki Takahashi, rodom iz Hirošime, čiji je djed preživio napad atomskom bombom na grad, rekao je za Reuters da se stavovi o tom pitanju mijenjaju kako tragedija prošlosti postaje sve udaljenija.
Promjenjivi stavovi u Japanu i Južnoj Koreji, ključnim stupovima američke desetljetne dominacije u Pacifiku, potaknuti su rastućim gubitkom povjerenja među američkim saveznicima u predanost Washingtonu njihovoj sigurnosti, posebno sumnjama u to hoće li im Amerika priskočiti u pomoć u sukobu.
Trumpov izbor na platformi Amerika na prvom mjestu i njegovo odbacivanje tradicionalnih američkih saveznika dodatno je pojačalo te zabrinutosti, pokazuju intervjui sa zakonodavcima i dužnosnicima u Japanu i Južnoj Koreji. Predsjednikovo sijanje sumnje u nastavak američke podrške NATO-u, uvođenje carina Japanu, Južnoj Koreji i Australiji te razgovori o apsorpciji Kanade u SAD prestrašili su mnoge dugogodišnje američke saveznike.
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar, ali visoki dužnosnik Trumpove administracije rekao je Reutersu da “nema promjena u američkoj politici” prema Japanu i Južnoj Koreji. Trump i njegovi visoki pomoćnici za nacionalnu sigurnost više su puta naglasili svoju predanost saveznicima u Aziji.
Japansko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da vlada smatra da je predanost Trumpove administracije bilateralnom savezu “nepokolebljiva”. Ministarstvo obrane reklo je da Japan ima “puno povjerenje u SAD da ispunjava svoje obveze koristeći sve vrste sposobnosti, uključujući nuklearne snage”.
Južnokorejsko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da njezino višedesetljetno savezništvo sa SAD-om ostaje “temelj naše diplomacije i odigralo je ključnu ulogu u održavanju mira i stabilnosti na Korejskom poluotoku”.
Kinesko ministarstvo obrane izjavilo je da se protivi „svakom pokušaju preuveličavanja takozvane ‘kineske nuklearne prijetnje’ u nastojanju da se ocrni i okleveta Kina te namjerno obmane međunarodna zajednica.“ Kina, dodalo je ministarstvo, i dalje se pridržava politike nekorištenja nuklearnog oružja – „da ne koristi niti prijeti upotrebom nuklearnog oružja protiv država bez nuklearnog oružja ili zona bez nuklearnog oružja“.
Ponovno razmišljanje o nuklearnom kišobranu
Za Tokio, koji je posljednjih godina napravio povijesne korake udaljavanja od svog poslijeratnog pacifizma kako bi obnovio svoje vojne sposobnosti, nuklearno pitanje je posljednji sigurnosni tabu.
Prije osamdeset godina ovog mjeseca, Hirošima i Nagasaki su razoreni atomskim bombama na kraju Drugog svjetskog rata. Japan se odrekao rata i zavjetovao se da nikada neće posjedovati vojna sredstva za napad na druge zemlje. Također je postao glasni zagovornik nuklearnog razoružanja.
Premijer Eisaku Sato, koji je formulirao Tri nenuklearna načela, osvojio je Nobelovu nagradu za mir 1974. za ovo političko postignuće i za potpisivanje Ugovora o neširenju nuklearnog oružja. Prošle godine, Nihon Hidankyo, organizacija koju su osnovali preživjeli atomskih bombaških napada, također je osvojila nagradu.
Međutim, Reuters doznaje da je Tokio posljednjih godina počeo zauzimati robusniji stav u svojim polugodišnjim zatvorenim pregovorima sa SAD-om o ovom sporazumu. Tokio se bavio temama poput toga kako bi njegova konvencionalna vojska praktično mogla podržati američke nuklearne snage u sukobu, rekla su dva bivša američka dužnosnika izravno upoznata s pregovorima.
To je uključivalo rasprave o tome kako bi japanski tekući napori za nabavu novih raketa većeg dometa za “protuudar” mogli omogućiti uništavanje neprijateljskih lansirnih platformi radi odvraćanja ili pomoći u nuklearnom sukobu, rekla su dvojica dužnosnika. Razgovarali su pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti razgovora.
Bivši dužnosnici dodali su da su dvije strane također istražile kako bi japanski aparat za nadzor i obavještajne aktivnosti mogao podržati američku nuklearnu misiju te su izradile plan za koordinaciju dviju vlada i vojski u slučaju nuklearne krize. Ovi detalji prethodno nisu objavljeni.
Japansko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati detalje razgovora. Ministarstvo obrane reklo je da Japan i SAD “rade na jačanju produženog odvraćanja”, ali je odbilo dati daljnje komentare. State Department rekao je da su američke “proširene obveze odvraćanja” prema Japanu i Južnoj Koreji “nepokolebljive”.
Sada zastupnici japanske vladajuće Liberalno-demokratske stranke razmatraju kako mogu ojačati kredibilitet nuklearnog kišobrana, prema intervjuima s Matsukawom i četiri druga visoka člana stranke. Predložili su da bi se nenuklearna načela mogla revidirati ili reinterpretirati kako bi se omogućio ulazak američkog nuklearnog oružja na japanski teritorij, napominjući da ta načela nisu utvrđena u zakonodavstvu niti su pravno obvezujuća. Matsukawa je rekao da je široko medijski popraćen posjet američke podmornice dizajnirane za nošenje nuklearnog oružja Južnoj Koreji u srpnju 2023. pružio primjer koji Japan može slijediti kako bi ojačao odvraćanje.
Dijeljenje nuklearnog oružja po europskom modelu
Matsukawa i trojica bivših visokih vojnih zapovjednika rekli su da bi se Tokio također trebao pripremiti za mogućnost dijeljenja nuklearnog oružja, koncept koji omogućuje državama bez nuklearnog oružja da sudjeluju sa svojim saveznicima s nuklearnim oružjem u planiranju, obuci i uporabi nuklearnog oružja.
Belgija, Njemačka, Italija, Nizozemska i Turska, na primjer, imaju američko nuklearno oružje na svom tlu kao dio NATO-ove strategije dijeljenja nuklearnog oružja. U slučaju nuklearnog rata, te nenuklearne države mogle bi isporučiti to oružje ciljevima u ime SAD-a, koristeći vlastite zrakoplove. Prije stupanja na dužnost, japanski premijer Shigeru Ishiba zalagao se za azijsku verziju NATO-a koja bi mogla uključivati dijeljenje nuklearnog oružja.
Japan “nema namjeru” revidirati svoja načela o nenuklearnom programu, rekla je Liberalno-demokratska stranka u odgovoru na pitanja. No, Ishiba je naložila stranci “da ispita buduće sigurnosne aranžmane Japana u Aziji”, rekli su.
Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da vlada “ne smatra dijeljenje nuklearnog oružja dopuštenim”. Japan, rekli su, “neće posjedovati nuklearno oružje”. Ishibin ured rekao je da odgovori ministarstva vanjskih poslova predstavljaju njihova stajališta.
Sumnje u pouzdanost američkih sigurnosnih jamstava nisu počele s Trumpom
Kada Obamina administracija nije reagirala na kinesku izgradnju otoka i ponovno osvajanje spornih teritorija Južnog kineskog mora, počevši od 2013., to je postavilo pitanja o spremnosti Washingtona na sukob s Pekingom, rekao je Taro Kono, zastupnik vladajuće stranke koji je prethodno obnašao dužnost ministra vanjskih poslova i obrane.
Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, predsjednik Joe Biden poslao je desetke milijardi dolara vojne pomoći Kijevu. No, Biden je također rekao da SAD neće voditi Treći svjetski rat zbog Ukrajine.
Politika Bidenove administracije prema Ukrajini potresla je političke i vojne stratege u Tokiju i Seulu. Rusija je više puta prijetila upotrebom nuklearnog oružja kako bi ograničila vanjsku intervenciju u ratu. Očiti uspjeh tog nuklearnog zastrašivanja potaknuo je zabrinutost zbog spremnosti SAD-a da zaštiti svoje saveznike, rekao je Tomohisa Takei, umirovljeni admiral koji je od 2014. do 2016. godine vodio japansku mornaricu.
„Iz straha od eskalacije, Sjedinjene Države postale su oprezne čak i oko vrsta i sposobnosti oružja koje su isporučile Ukrajini“, rekao je Takei. „Vjerujem da je kredibilitet produženog odvraćanja značajno poljuljan za zemlje pod američkim nuklearnim kišobranom.“
Song Seong-jong, umirovljeni južnokorejski vojni časnik, rekao je da sudbina Ukrajine nakon ranijeg odustajanja od nuklearnog oružja služi kao upozorenje. „Mislite li da će Trump uzvratiti nuklearnim oružjem zbog Južne Koreje?“, rekao je, misleći na potencijalni sukob sa Sjevernom Korejom.
Song ne misli da bi Trump to učinio. „Ovo je neugodna istina“, rekao je.
Trump i visoki dužnosnici administracije više su puta javno izjavili da su SAD predane ostanku pacifičke sile. Na sastancima prošlog mjeseca s japanskim i južnokorejskim ministrima vanjskih poslova, državni tajnik Marco Rubio raspravljao je o jačanju sigurnosne suradnje, prema priopćenjima State Departmenta.
Ruska ‘Mrtva ruka’ nad europskim i američkim kontinentom (2. dio)
Kineski nuklearni arsenal raste brže od svih u svijetu
Dodatnu zabrinutost u Aziji pojačalo je brzo širenje nuklearnog arsenala Pekinga, što je odlučan prekid s ranijom kineskom preferencijom za malu silu dovoljnu za održavanje odvraćanja. Sjevernokorejsko postavljanje sve sofisticiranijih balističkih nuklearnih projektila također je povećalo zabrinutost.
Kina ima najbrže rastući nuklearni arsenal u svijetu, dodajući oko 100 novih bojevih glava godišnje od 2023., navodi se u godišnjem popisu najopasnijeg oružja na svijetu objavljenom u lipnju u Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira. Kina ima oko 600 nuklearnih bojevih glava, dok SAD i Rusija imaju zalihe od 3700, odnosno 4309 bojevih glava, prema procjenama istraživačkog instituta.
Godine 2016., prije predsjedničkih izbora, Trump je nagovijestio da bi Japanu i Južnoj Koreji moglo trebati nuklearno oružje zbog prijetnje koju predstavljaju Sjeverna Koreja i Kina. Mjere koje je poduzeo na početku svog drugog mandata navele su neke u Aziji da pomisle da je bio u pravu.
Od ponovnog izbora, Trump i visoki članovi njegove administracije doveli su u pitanje američku predanost NATO-u, a predsjednik je rekao da SAD neće braniti zemlje članice osim ako ne povećaju obrambenu potrošnju.
Od nuklearne apokalipse do hladnoratovske ravnoteže straha (1. dio)
