Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je značajan zaokret u ukrajinskoj politici prema NATO-u, poručivši da je Kijev spreman odustati od ambicije članstva u Savezu ako zauzvrat dobije čvrsta zapadna sigurnosna jamstva, što vidi kao mogući kompromis za završetak rata s Rusijom. Izjavu je dao uoči sastanaka s američkim izaslanicima i europskim saveznicima u Berlinu.
Takav stav predstavlja veliku promjenu u odnosu na dosadašnju politiku Ukrajine, koja je godinama inzistirala na ulasku u NATO kao ključnom jamstvu obrane od ruskih napada. Ta je ambicija bila ugrađena i u ukrajinski ustav. Istodobno, ovakav potez poklapa se s jednim od dugogodišnjih ciljeva Moskve, dok je Kijev do sada odbijao ustupke koji bi uključivali teritorijalne gubitke.
Zelenski je naglasio da su sigurnosna jamstva Sjedinjenih Američkih Država, europskih država i drugih partnera alternativa punopravnom članstvu u NATO-u te da se radi o ustupku s ukrajinske strane.
Bilateralna sigurnosna jamstva
“Od samog početka želja Ukrajine bila je pridružiti se NATO-u, to su stvarna sigurnosna jamstva. Neki partneri iz SAD-a i Europe nisu podržali taj smjer”, rekao je odgovarajući na pitanja novinara u WhatsApp grupi.
“Danas su stoga bilateralna sigurnosna jamstva između Ukrajine i SAD-a, jamstva slična članku 5. za nas od SAD-a te sigurnosna jamstva od europskih kolega, kao i drugih zemalja poput Kanade i Japana, prilika za sprječavanje još jedne ruske invazije”, rekao je Zelenski.
“I to je već kompromis s naše strane”, rekao je ukrajinski predsjednik, ističući pritom da bi takva jamstva morala imati pravno obvezujući karakter. Uoči berlinskih razgovora Zelenski je ponovno naglasio potrebu za, kako je rekao, „dostojanstvenim“ mirom te za pouzdanim jamstvima da Rusija više neće napasti Ukrajinu. Sastanci s američkim predstavnicima i europskim saveznicima usmjereni su na okončanje najtežeg oružanog sukoba u Europi od završetka Drugog svjetskog rata.
Ukrajinski predsjednik suočen je i s pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da prihvati mirovni sporazum koji je u početnoj fazi bio bliži zahtjevima Moskve. U tom kontekstu Zelenski je optužio Rusiju da namjerno produžuje rat nastavkom teških bombardiranja ukrajinskih gradova i energetske infrastrukture.
‘Ukrajini je potreban mir’
Iako detalji o sudionicima sastanaka u nedjelju i ponedjeljak nisu službeno objavljeni, američki dužnosnici potvrdili su da u Njemačku putuju Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff i njegov zet Jared Kushner, kako bi razgovarali s ukrajinskim i europskim predstavnicima.
Slanje Witkoffa, koji je već sudjelovao u pregovorima s Ukrajinom i Rusijom o američkom mirovnom prijedlogu, tumači se kao znak da Washington vidi mogućnost napretka gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije.
Zelenski je također rekao da Ukrajina, europske zemlje i SAD razmatraju plan u 20 točaka, čiji bi krajnji cilj bio dogovor o prekidu vatre. Naglasio je da Kijev trenutačno ne vodi izravne pregovore s Moskvom.
Prema njegovim riječima, prekid vatre duž postojećih linija bojišnice mogao bi biti pravedno rješenje, iako Rusija zahtijeva povlačenje ukrajinskih snaga iz dijelova istočnih regija Doneck i Luhansk koje su još pod kontrolom Kijeva.
“Ukrajini je potreban mir pod dostojanstvenim uvjetima i spremni smo raditi što je moguće konstruktivnije. Naredni dani bit će ispunjeni diplomacijom. Iznimno je važno da ona donese rezultate”, napisao je Zelenski ranije na X-u.
