Predsjednik Volodimir Zelenski i ukrajinski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu, bivši vrhovni zapovjednik Valerij Zalužni, ušli bi u drugi krug kada bi se predsjednički izbori održali u bliskoj budućnosti, pokazuje anketa agencije SOCIS objavljena u srijedu. Anketa dolazi u trenutku kada ukrajinski zastupnici počinju pripremati zakonodavstvo za mogućnost održavanja izbora pod izvanrednim (ratnim) stanjem, nakon što je Zelenski dao uputu da se izradi potreban pravni okvir. Prema istraživanju, Zelenski bi u prvom krugu dobio 22 % glasova, neznatno ispred Zalužnog s 21 %. Značajan udio ispitanika, 24,1 % , izjavio je da je neodlučan, što je porast u odnosu na 21,1 % zabilježenih u listopadu.
U hipotetskom drugom krugu između njih dvojice, Zalužni bi ostvario uvjerljivu pobjedu, osvojivši 64 % glasova u odnosu na Zelenskijevih 36 %, navodi anketa. Ako se Zalužni ne bi kandidirao, u drugi krug bi najvjerojatnije ušli Zelenski i Kirilo Budanov, šef vojne obavještajne službe. U tom bi scenariju Budanov pobijedio Zelenskog s 56 % glasova naspram 44 %. U anketi je sudjelovalo 2.000 ispitanika, korišten je stratificirani kvotni uzorak. Istraživanje je provedeno putem osobnih intervjua, uz primjenu metode računalno potpomognutog osobnog intervjuiranja (CAPI). Rezultati dolaze usred obnovljene rasprave u Kijevu o održavanju izbora tijekom ratnog stanja. Zelenski je u prosincu izjavio da je spreman održati izbore dok rat traje, ali samo ako saveznici Ukrajine mogu jamčiti sigurnost.
To bi zahtijevalo da Rusija pristane na prekid vatre. Sigurnost ostaje središnja prepreka održavanju izbora na nacionalnoj razini, no nije jedini izazov. Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od šest milijuna Ukrajinaca pobjeglo je u inozemstvo od početka ruske sveobuhvatne invazije, dok je dodatnih 3,7 milijuna interno raseljeno, što otežava sudjelovanje birača. Prema važećem ukrajinskom zakonu, izbori su zabranjeni tijekom izvanrednog (ratnog) stanja. Mogu se održati samo ako se ratno stanje ukine ili ako parlament izmijeni zakonodavstvo. Ranije ovog tjedna ukrajinski parlament osnovao je posebnu radnu skupinu za izradu zakona koji će regulirati izbore tijekom i nakon rata. Predsjednik parlamenta Ruslan Stefančuk izjavio je da bi se to zakonodavstvo koristilo samo jednom. Središnje izborno povjerenstvo Ukrajine također je 23. prosinca ponovno započelo rad na državnom registru birača, što je prvi takav korak od početka ruske invazije punog razmjera.
⚡️Zelensky awarded Zaluzhny with a personal weapon as a gift for his birthday, which was July 8 pic.twitter.com/wRLSH2rwid
— War Monitor (@WarMonitors) July 27, 2023
Trump i Putin pritišću da se izbori održe
Zelenskog na izbore već neko vrijeme pritišće SAD. “Vrijeme je da se održe izbori u Ukrajini, na kojima će građani napraviti svoj izbor”, izjavio je početkom prosinca predsjednik SAD-a Donald Trump. U intervjuu za Politico napomenuo je da u Ukrajini „stvari već dugo nisu dobre“ te da je sada važno razdoblje za održavanje izbora. „Oni koriste rat kako ne bi održali izbore, ali mislim da bi ukrajinski narod trebao imati pravo izbora. Možda će predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pobijediti. Ne znam tko bi pobijedio“, rekao je Trump. Naglasio je i da u Ukrajini već dugo nisu održali izbori. „Znate, oni govore o demokraciji, ali dolazi se do točke u kojoj to više nije demokracija“, naveo je predsjednik SAD-a.
Izbore u Ukrajini, čini se, priželjkuje i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je tijekom rata često dovodio u pitanje legitimnost Zelenskog. Na maratonskoj konferenciji za medije koju je održao prošlog petka, Putin je rekao kako je spreman razmotriti prekid napada duboko na teritoriju Ukrajine na dan izbora, ako se oni održe. Prekid vatre uvjetovao je sudjelovanjem ukrajinskih građana koji žive u Rusiji na izborima. „Spremni smo razmotriti osiguravanje sigurnosti tijekom izbora u Ukrajini. U najmanju ruku, zaustaviti se, odnosno suzdržati od napada duboko na teritorij na dan glasovanja“, rekao je.
Dodao je kako se, prema različitim procjenama, na teritoriju Rusije nalazi oko pet do deset milijuna ukrajinskih građana koji imaju pravo glasa. „Ako se izbori budu održavali, tada imamo pravo zahtijevati od onih koji će ih organizirati da se Ukrajincima koji trenutačno žive u Rusiji omogući pravo glasa na teritoriju Ruske Federacije“, naglasio je. No, dodao je i da nema namjeru dopustiti da se prekid vatre koristi za regrupiranje ukrajinskih snaga.
Ukrajinci priželjkuju smijenjenog generala
Prema najnovijim anketama, Zelenskog bi u drugom krugu pobijedio Zalužni, ukrajinski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu i bivši vrhovni vojni zapovjednik. Upravo se njegovo ime u javnosti najčešće spominjalo u kontekstu osobe koja bi mogla naslijediti Zelenskog. Zapravo, spominjalo ga se toliko često da je u listopadu u objavi na Facebooku u istupima inače suzdržani Zalužni napisao da ne namjerava pokretati političku stranku te da ne podržava održavanje izbora dok rat traje. Dodajmo, ‘ratnim izborima’ se žustro protivio dok o tome još nije bilo riječi u Ukrajini. Njegova izjava uslijedila je nakon izvješća časopisa Intelligence Online, koji je tvrdio da je nekoliko visokih ukrajinskih vojnih dužnosnika navodno kontaktirano u njegovo ime s ponudama da se pridruže listi političke stranke koju, navodno, osniva.
Bivši vojni zapovjednik povezao je ta izvješća s ruskom kampanjom dezinformacija, za koju je rekao da ima za cilj izazvati podjele unutar ukrajinskog društva. Unatoč tome, i dalje kruže nagađanja o Zalužnijevoj političkoj budućnosti, kao i o pripremama za izbore u zemlji kada i ako do njih dođe. Teško je izbrojiti koliko se puta tijekom rata u Ukrajini nagađalo da će predsjednik Zelenski izgubiti vlast, a da će ga zamijeniti u narodu iznimno popularni, ali smijenjeni general. Američka novinarka Katie Livingston napisala je na platformi X 19. kolovoza da je Zalužni već uspostavio izborni stožer u Londonu. Prema Livingston, Oksana Torop, koja je ranije radila kao novinarka u ukrajinskoj redakciji BBC-a, a trenutno je Zalužnijeva savjetnica za medije, odgovorna je za medijsku strategiju. Torop je kasnije demantirala tu tvrdnju.
Nadalje, u srpnju je poznati istraživački novinar Seymour Hersh, pozivajući se na izvore iz Washingtona, tvrdio da bi Zalužni mogao preuzeti funkciju predsjednika u roku od nekoliko mjeseci. Zatim je Guardian objavio da su se usijale telefonske linije ukrajinskog veleposlanstva u Londonu tri dana nakon katastrofalnog susreta Trumpa i Zelenskog u Bijeloj kući u veljači. Ekipa JD Vancea, potpredsjednika SAD-a i čovjeka koji je vodio napad na Zelenskog u Ovalnom uredu, pokušala je dogovoriti razgovor s Valerijem Zalužnim. Vanceov tim ispipavao je mogućnost političke alternative aktualnom predsjedniku. Prema Guardianu, pokušali su uspostaviti kontakt raznim diplomatskim i drugim kanalima. No, nakon konzultacija s kabinetom Zelenskog – stigao je hladan tuš: Zalužni je odbio pozive Amerikanaca.
🇺🇦🇬🇧 Ukrainian President Zelensky arrived in London for talks with European leaders.
Upon arrival, he was greeted by the Ukrainian Ambassador in the UK and former Commander-in-Chief of the Armed Forces of Ukraine, General Valerii Zaluzhny. pic.twitter.com/4DvK3CXzEA
— Status-6 (Military & Conflict News) (@Archer83Able) December 8, 2025
Zalužni još o svemu šuti
Ova epizoda odražava političku napetost koja tinja još od kad je Zelenski smijenio Zalužnog s čela vojske i poslao ga u London. Iako je naviknut na vojnu hijerarhiju i ostao odan vlasti, Zalužni je u očima mnogih, i u zemlji i izvan nje, prirodni kandidat za budućeg predsjednika Ukrajine. Prema anketama je i jedini ozbiljan protukandidat Zelenskom.
Zalužni nikada javno nije iskazao političke ambicije i rijetko daje intervjue. Njegov tim pažljivo kontrolira njegove javne nastupe kako bi izbjegao potencijalno neugodna pitanja. Prema navodima izvora, Andrij Jermak, bivši šef kabineta predsjednika Zelenskog, još prošle godine predložio mu je da se formalno priključi predsjedničkom timu za buduće izbore. Zalužni je to odbio, ali je obećao lojalnost i da neće iznenaditi predsjednički ured. “Ako odlučim ući u politiku, vi ćete prvi znati, ali privatno”, rekao je tada Jermaku. Iako nije poslao takav signal, mnogi vjeruju da se tiho priprema. General je iznimno suzdržan, čak i prema bliskim suradnicima. Politički analitičar Volodimir Fesenko kaže: “Izabrao je najpametniju taktiku – odlučit će u posljednjem trenutku, neposredno prije izbora.”
Podsjetimo, Zalužni je u jesen 2023. godine, tada još kao zapovjednik oružanih snaga zemlje, dao intervju za The Economist u kojem je izjavio da je rat s Rusijom prešao u zastoj. Nakon tri mjeseca Zelenski ga je smijenio. General, koji je najpopularnija javna osoba u Ukrajini, imenovan je za veleposlanika u Londonu mjesec dana kasnije i ondje obavlja svoju dužnost.
