U Bijeloj kući održan je sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa, njihov treći susret od Trumpova povratka na vlast u siječnju. Susret je uslijedio dan nakon dugog telefonskog razgovora između Trumpa i Vladimira Putina te uoči najavljene trilateralne ili višestrane diplomatske inicijative u Budimpešti.
Sastanak je trajao oko dva i pol sata, nakon čega je Zelenski najprije govorio na ukrajinskom pa se nasmijao i šalom prešao na engleski: “Ups, oprostite, zaboravio sam da sam u Sjedinjenim Državama.” Ipak, ton konferencije ubrzo je postao ozbiljan — obojica čelnika, kako su rekli, razgovarali su “dulje i produktivno”.
Američki predsjednik je na svom profilu objavio kako je susret bio “vrlo zanimljiv i srdačan”. Na platformi je poručio da je Zelenskom, kao i Vladimiru Putinu ranije, poručio da je “vrijeme da se zaustavi ubijanje i postigne dogovor”. Trump je napisao: “Dosta je prolijevanja krvi. Trebali bi stati tu gdje jesu. Neka obojica proglase pobjedu, a povijest neka odluči! Nema više pucnjave, nema više smrti, nema više golemih i neodrživih troškova. Ovo je rat koji se nikada ne bi dogodio da sam ja bio predsjednik.” Trump je poručio i: “Tisuće ljudi bivaju ubijene svakog tjedna — dosta, vratite se svojim obiteljima u miru!” Njegove izjave naglašavaju pritisak za brzo rješenje sukoba, ali i njegovu retoriku o samoj odgovornosti vođenja prema eskalaciji ili okončanju rata.
O naoružanju
Zelenski je izjavio da su razgovarali o pitanjima od ključne važnosti, uključujući i isporuku oružja dugog dometa, no obje su strane odlučile ne davati detaljne javne izvještaje o tome. “To je zato što Sjedinjene Države ne žele eskalaciju”, rekao je ukrajinski predsjednik, ostavljajući otvoreno tumačenje je li to značilo odustajanje od isporuka ili jednostavno povjerljivost tema.
Predsjednik Zelenski naglasio je povjerenje u Trumpovu želju za okončanjem rata: “Vjerujemo predsjedniku Trumpu da želi završiti ovaj rat, i to je teško. To je vrlo složeno rješenje.” Podsjetio je i na Trumpovu ulogu u posredovanju za prekid vatre na Bliskom istoku te izrazio nadu da će američki predsjednik pomoći i u pronalasku rješenja za Ukrajinu.
Zelenski je zbog brifinga europskim saveznicima kasnio na svoju tiskovnu konferenciju; rekao je da je nakon susreta s Trumpom telefonski razgovarao s čelnicima EU, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i NATO-a kako bi ih izvijestio o tijeku razgovora o sigurnosnim jamstvima.
Na pitanje može li Ukrajina vratiti sve teritorije koje je zauzela Rusija, Zelenski je odgovorio da je to “vrlo teško i osjetljivo pitanje”. Upozorio je da bi Moskva u slučaju prekida vatre mogla težiti potpisivanju sporazuma koji bi učinio trajnim njezino zauzimanje nekih područja, što je neprihvatljivo s ukrajinskog stajališta. “Najprije trebamo prekid vatre. Trebamo sjesti, razgovarati i razumjeti gdje smo. To je najvažniji korak”, rekao je Zelenski.
Komentirajući svoje odnose s Putinom, Zelenski je izjavio: “Nije tajna. Putin me mrzi.” Kada su ga pitali mrzi li on Putina, odgovorio je izravno: “Putin želi ubiti cijeli moj narod, pa je razumljivo da osjećam isto prema njemu.” Napomenuo je da se ne radi o osobnim osjećajima, nego o obrambenom stavu pred agresijom: “Rusi su nas napali — i to je neprijatelj… naravno da mrzimo neprijatelja.”
Priznao mržnju
Zelenski je također upozorio na slabosti u obrani ukrajinskog neba: rekao je da Ukrajina “ne može učinkovito braniti nebo” s postojećim sustavima protuzračne obrane protiv ruskih balističkih projektila te da treba “pojačati pritisak u obliku paketa oružja” kako bi ostvarila svoje obrambene ciljeve.
U kontekstu mogućih isporuka krstarećih raketa Tomahawk, Zelenski je rekao da napretka u toj konkretnoj temi za sada nije bilo: “To je sada stav Amerikanaca, ali nitko nije odustao od te teme. Moramo još raditi na tome.” Time je ostavio dojam da je pitanje dalekometnog oružja predmet intenzivnih razgovora, ali bez neposrednog javnog dogovora. cSastanak se odvio u trenutku velike diplomatske dinamike: iza sebe je imao Trumpov telefonski razgovor s Putinom, a ispred sebe najavu samita dvojice predsjednika u Budimpešti. Taj okvir pojačava važnost današnjih razgovora i postavlja tone daljnjih diplomatskih inicijativa.
Analitičari napominju da su dvije strateške dimenzije susreta jasno vidljive: s jedne strane, potraga za brzim diplomatskim rješenjem koje bi zaustavilo krvoproliće i troškove rata; s druge, potreba Ukrajine za održivim sigurnosnim jamstvima i obrambnim kapacitetima koji bi spriječili daljnje osvajanje teritorija. Za sada je poruka Bijele kuće i Kijeva oprezna: glasnogovornici su naglasili da su određeni dijelovi razgovora povjerljivi, dok su se javne izjave fokusirale na opću želju za mirom, uz preduvjete koje Kijev smatra ključnima — posebno vezano uz teritorijalni integritet i obrambene sposobnosti.
Susret Trump–Zelenski dodatno će se pratiti u svjetlu skorog susreta u Budimpešti i eventualnih slijedećih diplomatskih koraka. Jasno je da, iako je retorika Trumpa naglasila prekid nasilja “sad i odmah”, praktične odluke o oružju, jamstvima i uvjetima primirja traže daljnje, teške i složene pregovore.
U narednim danima očekuje se daljnje usklađivanje između Washingtona i europskih saveznika, kao i moguće nove izjave iz Kremlja nakon Trumpova razgovora s Putinom — sve s ciljem da se razjasni postoji li realan put prema prekidu neprijateljstava koji bi zadovoljio ključne strane. Za sada, službene poruke ostaju mješavina nade u diplomatsko rješenje i upozorenja o težini kompromisa — pri čemu Ukrajina inzistira na jasnim jamstvima i sposobnostima obrane, dok SAD, prema vlastitim riječima, nastoji izbjeći eskalaciju dok radi na miru.
Zelenski tražio Tomahawk, predložio Trumpu trgovinu: ‘Ojačajmo jedni druge’
