Za tri dana navršit će se četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu tj. trajanja rata koji je već postao duži i od čuvenog Domovinskog rata Sovjetskog saveza protiv nacističke Njemačke.
Puno se toga događa i na vojnoj i na političkoj razini oko ukrajinskog rata, koji je – to je već potpuno izvjesno – jedinstven u povijesti, a moguće i u budućnosti, prema brojnim kriterijima o kojima ovom prigodom neću govoriti. Uostalom, to sam već jednom učinio u analizi ujesen prošle godine, a možete je pogledati ovdje ili na poveznici ispod.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je pod sve većim psihičkim pritiskom i njegova nervoza dolazi do izražaja u posljednjim javnim istupima. Tako je, nakon oštrih riječi koje je prema Europi uputio neposredno poslije sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u smislu da ne čine dovoljno za pomoć Ukrajini za razliku od SAD-a, šokirajući europske čelnike koji su nazočili Svjetskom gospodarskom forumu (WEF), na prošlotjednoj Munchenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC) otišao i korak dalje.
Oštro je ukorio Europsku uniju da nastavlja trgovinsku suradnju s Rusijom poput one u atomskoj energiji, izrazio je čuđenje zašto Rusi još uvijek slobodno žive u europskim zemljama i javno rekao uporabivši vulgarnu rije „nek’ odj… natrag u Rusiju“ – što priznat će svatko, nije primjeren rječnik jednog državnika na tako važnom skupu. Poglavito s pozicije nekih davnih olovnih vremena na europskom kontinentu i u smislu da se u rečenicu Zelenskog umjesto riječi „Rusi“ stave „Židovi“.
Podsjećam kako je upravo Europa glavni izvor financijske i vojne pomoći Ukrajini, a daleko najveća izdvajanja u tu svrhu od svih osigurava Njemačka.
Tjedna analiza Zorana Metera: Ruski apsurdi u ukrajinskom ratu koji šokiraju svijet
Žele ga smijeniti?
Jučer je francuska agencija AFP objavila kako je Volodimir Zelenski izjavio: “Budimo iskreni, Rusi me samo žele zamijeniti”, rekao je Zelenski.
Evo što o tom tekstu piše ukrajinski medij Strana.
Zelenski je rekao kako Bijela kuća, zajedno s Kremljom, vrši pritisak na vladu u Kijevu da povuče ukrajinske oružane snage iz Donjecke regije. Washington i Moskva vrše pritisak na Kijev da prepusti opkoljeni Donbas Rusima kao dio bilo kakvog dogovora o završetku četverogodišnjeg rata, piše AFP.
„I Amerikanci i Rusi govore da ako želite da rat završi sutra, napustite Donbas“, rekao je Zelenski u intervjuu za navedenu agenciju.
Osim što traže teritorijalne ustupke, Sjedinjene Države i Rusija vrše pritisak na ukrajinsku vladu da održi predsjedničke izbore kao dio svog mirovnog plana.
Zelenski, koji je rekao kako Ukrajina može održati izbore tek nakon završetka rata, vjeruje kako Kremlj vrši pritisak za brzo glasovanje kako bi ga se smijenilo s vlasti. “Budimo iskreni, Rusi me samo žele zamijeniti”, rekao je Zelenski.
Rusko-ukrajinski sukob: početak, različita gledišta i europski harakiri
Pripreme za još tri godine rata
Zelenski je naložio svojim najbližim savjetnicima da se pripreme za još tri godine borbi, piše Wall Street Journal kroz pero svog novinara Bojana Pančevskog, u podcastu na Spotifyju.
Prema Pančevskom, razgovor koji je šokirao pratnju Volodimira Zelenskog održan je prošlog četvrtka.
„Rekao je to bez ustručavanja. Svi su bili šokirani. Naravno, nitko ne želi još tri godine rata. Do ove točke, oni su u biti radili na planu raspisivanja izbora i referenduma krajem proljeća ili početkom ljeta kako bi se mogući sporazum, kakav god on bio, stavio na glasanje i vidjelo hoće li ga birači prihvatiti. A onda odjednom Zelenski napravi unutarnji zaokret od 180 stupnjeva i kaže: sve je ovo glupost, moramo se pripremiti za dugi rat. To me čini još skeptičnijim, jer se čini da iz nekog razloga više nije stvarno raspoložen za pregovore. Ne znam zašto. Poznajem trojicu njegovih najbližih savjetnika, a oni sami to nisu znali, ili, ako su znali, nisu mi rekli zašto je promijenio stav“, rekao je Pančevski čije riječi iz WSJ prenosi i ukrajinski medij Strana.
Po njegovom mišljenju, Zelenski je smatrao kako trenutačni prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa o završetku rata nije zadovoljavajući, pa je odlučio nastaviti borbu.
Za tri godine Trumpov mandat završava.
Ured predsjednika Zelenskog već je odgovorio na komentare iz WSJ. Predsjednički savjetnik Dmitrij Litvin nazvao je ove informacije lažnima. Litvin tvrdi kako nije bilo takvih razgovora sa savjetnicima kao što je izvijestio novinar WSJ-a, niti bilo kakve negativne ocjene pregovora.
Međutim, i u nedavnom tekstu u američkom The Atlanticu navedeno je kako su neki predsjednikovi savjetnici skloni teritorijalnom kompromisu, odnosno povlačenju trupa iz Donbasa kako bi se završio rat. No, sam Zelenski je protiv toga – konstatira ukrajinski medij i zapravo indirektno potvrđuje sve složenije stanje u državnom vrhu zemlje kada je riječ o pregovaračkom procesu, koji je, bez obzira na sve navedeno, još jako daleko od bilo kakvih naznaka skorog postizanja sporazuma.
Kaja Kallas: EU još nije spremna odrediti datum pristupanja Ukrajine EU
Prosudba
Rekao bih kako mnogi, vjerojatno s razlogom, pregovarački proces u trojnom formatu Rusija-Ukrajina-SAD, zato otvoreno i nazivaju „predstavom za samoga Trumpa“. Jer i u Kijevu i u Moskvi nema prevelikih iluzija o mogućnosti dogovora s obzirom da su po temeljna tri neriješena pitanja (teritorij, atomska centrala Zaporižje, sigurnosna jamstva) stavovi dviju strana dijametralno suprotni. Razgovaraju međusobno samo kako bi Trumpu pokazali spremnost za dijalog a priitom onu drugu stranu okrivili za blokiranje dogovora. Kijev u nadi da će Trump zato kazniti Rusiju novim sankcijama a Ukrajini isporučivati još veće količine američkog oružja posredstvom europskih kupaca; a Moskva u nadi da će Trump konačno početi vršiti istinski i odlučujući , a ne fiktivni pritisak na Kijev da pristane na ruske zahtjeve koje ona smatra minimalističkima, a ne maksimalističkima – kakvim ih predstavljaju mnogi europski čelnici.
Stoga brojni svjetski analitičari, ne bez razloga, predviđaju nastavak rata još godinu dana (zapravo aludiraju da će se sadašnja sporna pitanja riješiti na bojnom polju pa onda više i neće biti opterećujuća za pregovore), ali Zelenski ide dalje i najavljuje još tri godine rata.
Pitanje je samo tko će i s čime do tada ratovati, ali još i gore – hoće li do tada rat eskalirati, pogotovo ukoliko Moskva prosudi da joj je dosta ratovanja na dosadašnji način? U njemu Rusija gubi i resurse i financije i ugled, ali što je po nju najvažnije – i mogućnost bavljenja globalnom geopolitikom gdje joj sada prijeti da joj SAD otme sve ono ključno po njene nacionalne interese (Venezuela i Kuba u manjoj mjeri, ali zato Iran u vrlo velikoj)?
Upitan postaje i europski kredit Ukrajini od 90 milijardi eura kojeg je upravo jučer blokirala Mađarska, o čemu više u slijedećoj vijesti.
Ima tu, dakako, još brojnih opterećujućih tema i na relaciji EU-Zelenski, poput određivanja preciznog roka za ubrzani prijam Ukrajine u članstvo Europske unije na čemu inzistira Trump a Putin navodno nema ništa protiv (očito je svjestan posljedica koje će to imati po EU i što mu ide u prilog). Ali čini se, protiv ima Europa, barem kada je riječ o punopravnom članstvu Ukrajine, pa se upravo sada kreće u nova „kemijanja“ kako bi se zaobišli poznati Kopenhaški kriteriji za članstvo za koje je svima jasno da ih Kijev nije u mogućnosti ispuniti u iduće godinu-dvije ili tri ako bi ih se striktno morao pridržavati. Mogao bi se nekako primiti, ali za sada ne kao punopravni član koji sudjeluje u donošenju odluka – smatraju pojedini europski političari.
Koliko će takav aranžman, ukoliko se dogovori, biti povoljan za Kijev ne znam. O tome se on još ne izjašnjava jer i nema razloga s obzirom kako su razgovori u tijeku. Ali sumnjam da će Ukrajina htjeti biti član te zajednice država, a da o pitanjima koji će se i nje ticati nema pravo odlučivanja.
EU raspravlja o Trumpovoj ideji za ubrzano pridruživanje Ukrajine u zamjenu za ustupanje Donbasa
Ali prepustimo to ipak europskim „čarobnjacima“. Oni su uvijek spremni pronaći neku čarobnu formulu tipa „vuk sit, a koza cijela“.
