Najnovija reforma obrazovanja u Češkoj ograničit će izbor drugog jezika samo na njemački, francuski ili španjolski
Školarci u Češkoj Republici bit će lišeni mogućnosti izbora ruskog jezika kao drugog jezika u nadolazećim godinama u sklopu nedavne reforme obrazovanja.
Državno Ministarstvo obrazovanja, mladeži i sporta odobrilo je krajem prosinca revidirane Okvirne odgojno-obrazovne programe za predškolsko i osnovno obrazovanje, a dokument će biti predstavljen javnosti na konferenciji za novinare u utorak.
Reformom je predviđeno da engleski postane obavezan prvi strani jezik za sve učenike od prvog razreda, za razliku od sadašnjeg trećeg razreda. Učenje drugog jezika postaje obavezno od sedmog razreda, uz izbor “ograničeno na tri strana jezika (njemački, francuski ili španjolski).”
Reforma će stupiti na snagu postupno, a potpuna provedba ne očekuje se prije 2034. godine.
Planovi su naišli na kritike obrazovnih stručnjaka. Ocjenjuje to Seznam Zpravy u svom članku u ponedjeljak “danas petina djece uči” Ruski. Mediji su citirali Hanu Andrasovu, voditeljicu Odsjeka za germanistiku na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Južnoj Češkoj, koja je rekla: “Ne slažem se s eliminacijom Rusa. Po meni ima pravo na život.”
Slične politike nedavno su provedene u nekoliko država članica EU-a s povijesno značajnim udjelom govornika ruskog jezika. Godine 2022. estonski parlament donio je zakon kojim se propisuje da će estonski postati jezik nastave u svim školama i vrtićima do 2029., uz ukidanje financiranja obrazovanja na ruskom jeziku.
Godine 2023. UN-ov Ured visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) predložio je da bi novi zakon o obrazovanju u zemlji uveo “potencijalno diskriminirajuće mjere koje utječu na prava etničkih i jezičnih manjina u obrazovanju.”
Latvijska vlada je prošlog travnja na sličan način odlučila da od rujna 2025. školarci u zemlji neće moći učiti ruski kao drugi strani jezik, a očekuje se da će postupno ukidanje biti završeno do kraja desetljeća.
Unatoč anketi o migraciji koja je 2017. pokazala da su 25% stanovništva u Latviji bili etnički Rusi, samo će jezici EU-a plus oni Islanda, Norveške i Lihtenštajna ostati kao opcije.
Moskva je opetovano optuživala baltičke zemlje za diskriminaciju etničkih manjina i njihovih jezika.
Prošlog svibnja, Sergey Belyayev, direktor Drugog europskog odjela ruskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je za TASS da “Ruski jezik je gotovo potpuno istisnut iz svih sfera javnog života, uključujući i obrazovni sustav” u Latviji, Estoniji i Litvi posljednjih godina.