Foto: Bijela kuća/ Wikimedia/Shealah Craighead
Ključne arapske države koje graniče s Perzijskim zaljevom privatno lobiraju kod Sjedinjenih Država da se suzdrže od pokretanja vojnog napada na Iran, bojeći se da bi to izazvalo nekontrolirane ekonomske i političke previranja diljem Bliskog istoka. Prema izvješćima, Saudijska Arabija, kojoj su se pridružili Oman i Katar, intenzivirala je diplomatske kontakte s Trumpovom administracijom nakon upozorenja Bijele kuće da se pripreme za potencijalnu akciju protiv Teherana, prenosi turski AA.
Ulozi: Globalna nafta i regionalna stabilnost
U središtu njihove zabrinutosti je Hormuški tjesnac, uski pomorski prolaz kroz koji dnevno prolazi otprilike 20% svjetske nafte. Dužnosnici Perzijskog zaljeva navodno su upozorili svoje američke kolege da bi svaka vojna kampanja za destabilizaciju iranskog režima gotovo sigurno dovela do poremećaja ovih vitalnih energetskih isporuka, uzrokujući globalni ekonomski udarni val. Također se boje ozbiljnih domaćih reakcija, ekonomske štete i izravne iranske odmazde protiv njihovih teritorija.
Izračunata udaljenost od sukoba
Unatoč svom povijesnom rivalstvu s Iranom, zaljevske monarhije, posebno Saudijska Arabija, poduzimaju korake kako bi se distancirale od potencijalnog sukoba predvođenog SAD-om. Saudijski dužnosnici navodno su prenijeli Teheranu da Rijad neće sudjelovati ni u kakvim neprijateljstvima niti će SAD-u odobriti pristup svom zračnom prostoru za napade. Ovaj oprezni stav odražava temeljnu preferenciju za stabilnost nad promjenom režima. Kao što je primijetio bivši američki veleposlanik Michael Ratney, zaljevski čelnici “ne vole iranski režim, ali također imaju veliku averziju prema nestabilnosti”, posebno dok Saudijska Arabija provodi svoj ambiciozni plan ekonomske diverzifikacije Vizija 2030.
Nepredvidljivost post-Hameneijevog Irana
Osim neposrednih ratnih rizika, čelnici Zaljeva duboko su zabrinuti zbog nepredvidivih posljedica sloma iranske države. Ne postoji jasna, stabilna alternativa trenutnoj teokraciji; vlast bi se mogla raspasti, potencijalno pasti u ruke još tvrdokornijih elemenata poput Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) ili upasti u dugotrajni građanski sukob koji se prelijeva preko granica. Poželjni ishod za Zaljev nije nasilno svrgavanje, već unutarnja reforma unutar Irana koja smanjuje njegovu regionalnu asertivnost uz održavanje funkcionalne države.
Ova diplomacija s visokim ulozima odvija se dok Iran ulazi u treći tjedan raširenih protuvladinih prosvjeda, a skupine za ljudska prava izvještavaju o stotinama i tisućama pritvorenih žrtava. Dok američki predsjednik Donald Trump javno potiče prosvjednike, izjavljujući “POMOĆ STIŽE”, hitni apeli zaljevskih država iza kulisa ističu ogroman jaz između washingtonske retorike i složenih, riskantnih proračuna iranskih susjeda, za koje rat predstavlja egzistencijalnu ekonomsku i sigurnosnu prijetnju.
Trump kaže da stiže ‘pomoć’ za prosvjednike u Iranu
Komentari
