Nakon višetjedne medijske stanke predsjednik Zoran Milanović obratio se javnosti pa je osim verbalnog okršaja sa ministrom obrane Ivanom Anušićem kratko prokomentirao nagađanja da će na naredne parlamentarne izbore izaći sa nezavisnom listom. Milanović je novinarima referirajući se na spomenutu temu kazao da to treba pitati one koji o tome špekuliraju.
”Što da vam kažem, pitajte njih. Imam se pravo od takvog maltretiranja na ovakav način zaštititi”, rekao je Milanović. Upitan može li odbaciti te navode predsjednik je poručio kako je o tome govorio prije par mjeseci.
”Vrlo egzaktno, na vlastitu inicijativu. Pogledajte što sam rekao”, kratko je komentirao Milanović odbijajući druga pitanja na ovu temu.
Nije mu prvi put
Nije nepoznanica da se u medijskom prostoru već neko vrijeme nagađa o mogućem Milanovićevom izlasku na iduće parlamentarne izbore sa nezavisnom listom. Nagađalo se da bi to moglo presudno utjecati na parlamentarne izbore te da bi Milanović mogao biti taj koji će osigurati parlamentarnu većinu koaliciji SDP-a i Možemo pa se u tom kontekstu spominjala mogućnost da Milanović postane sljedeći hrvatski premijer.
Kada su se u medijskom prostoru pojavile te spekulacije predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić pripisao ih je HDZ-u iz kojeg su odgovorili kako se ne namjeravaju upuštati u unutarnje sukobe na ljevici. Činjenica jest da se u medijima i nakon toga nastavilo spekulirati o Milanovićevom angažmanu na idućim parlamentarnim izborima koji bi se u redovnom terminu trebali održati u proljeće 2028. godine. Spekulacije se svakako mogu bazirati i na tome što je Milanović htio biti SDP-ov premijerski kandidat na izborima u travnju 2024. sa čime se SDP pod vodstvom Peđe Grbina usuglasio.
Te je Milanovićeve planove na posljednjim parlamentarnim izborima spriječio Ustavni sud koji je ocijenio nespojivim zadržavanje predsjedničke dužnosti s kandidaturom na parlamentarnim izborima. Poznato je da se predsjednik tada odlučio ostati na Pantovčaku znajući da mu prvi mandat istječe za deset mjeseci.
Korist za Plenkovića
Kada bi se kojim slučajem odlučio sudjelovati na idućim izborima u proljeće 2028. to bi značilo da bi od predsjedničke pozicije odustao godinu i pol prije kraja njegova drugog predsjedničkog mandata. Oni koji nagađaju da bi Milanović sa svojom nezavisnom listom mogao sudjelovati na parlamentarnim izborima nagađaju i kako bi na tim izborima mogao uzeti 13 posto glasova što je prilično diskutabilno. Milanovićeva lista djelom bi doista konkurirala HDZ-u kojem bi uzela dio centrističkog pa i desnog biračkog tijela, međutim, on bi sa svojom listom svakako daleko više glasova preoteo SDP-u.
Pitanje je dakle koliko je uistinu Milanoviću u interesu da ugrozi svoj SDP koji na iduće izbore planira izaći s ujedinjenom ljevicom pa bi im se shodno tome trebala pridružiti stranka Možemo predvođena Tomislavom Tomaševićem s kojim je predsjednik u odličnim odnosima. Upućeni u tematiku smatraju da bi Milanovićev pokušaj izlaska na parlamentarne izbore s nezavisnom listom išao u prilog Plenkoviću i njegovom HDZ-u što predsjedniku Republike nije u interesu- upravo suprotno Milanoviću je u interesu ugroziti dominaciju premijera Plenkovića i njegova HDZ-a pa za sada ostaje upitno kojom će metodom to provesti.
Bez obzira na to što se na ljevici Milanovićeva kandidatura na parlamentarnim izborima uzima s velikom dozom rezerve kalkulacije o njegovim potencijalnim suradnicima i suradnicima koji bi se mogli naći na Zoranovoj listi koja bi trebala nadići stranački blok. Budući da je Milanovićev glavni narativ borba protiv otimanja institucija od strane HDZ-a nagađanja o njegovim potencijalnim suradnicama poprilično su zanimljiva pa se tako primjerice u tom kontekstu spominje profesorica Zlata Đurđević koju je Milanović svojedobno snažno gurao za predsjednicu Vrhovnog suda.
Potencijalne suradnice
Iako nije postala predsjednica Vrhovnog suda profesorica Đurđević profilirala se kao žestoka kritičarka političke kontrole sudstva pa se stoga nagađa kako bi ona mogla biti prirodna Milanovićeva suradnica za iduće parlamentarne izbore. Kao moguća suradnica spominje se i zviždačica Maja Đerek stručnjakinja za državnu imovinu koja se po mnogima odlično uklapa u Milanovićevu retoriku.
Dugogodišnja aktivistica za ženska prava Sanja Sarnavka s kojom je Milanović ranije i polemizirao predsjednikovoj bi listi prema nekim teorijama dala legitimitet u temama zaštite prava žena i ranjivih skupina. Kao predstavnica nove generacije progresivnih stručnjakinja koje su vrlo prisutne u medijima spominje se i Lana Bobić koja je poznata po svojem aktivističkom djelovanju, borbi protiv seksualnog nasilja i za ženska prava.
Kao središnja figura Milanovićeva tima i jedna od njegovih najvažnijih suradnica i sada na Pantovčaku spominje se pak Melita Mulić s kojom je predsjednik iznimno blizak. Mulić trenutno obnaša dužnost savjetnice Predsjednika Republike za ljudska prava i civilno društvo. Prije ulaska u visoku politiku radila je u Centru za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Riječ je ujedno o bivšoj zastupnici SDP-a koja se profilirala u Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odboru za ravnopravnost spolova koja je s vremenom prerasla u osobu od najviše povjerenja predsjednika Milanovića pa bi stoga prema tezama onih koji ovaj dvojac poznaju upravo ona mogla odigrati ključnu ulogu u operativnom povezivanju Milanovića s operativnim udrugama za ženska prava i manjine pri čemu bi Mulić poslužila i za peglanje povremenog predsjednikova grubog imidža prema tim skupinama. Osim Milanovića oko Milanovića se vrte i njegova savjetnica za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković te Martina Ciglević diskretna stručnjakinja koja predsjedniku priprema podatke na temelju kojih on iznosi kritike na račun Vladina ekonomskog uspjeha.
