Twenty20/Hercegovina.info
Građani Bosne i Hercegovine sve se više zadužuju kako bi pokrili osnovne životne troškove. Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni krediti plasirani stanovništvu krajem svibnja ove godine iznosili su 13,5 milijardi KM, pri čemu prednjače nenamjenski krediti. Stručnjaci upozoravaju na potrebu za oprezom i naglašavaju važnost financijske pismenosti.
Što kažu građani?
Zinka Mujkić, umirovljenica iz Sarajeva, otplaćuje kredit i kaže kako minimalna mirovina nije dovoljna za život dostojan čovjeka.
„Pola minimalne mirovine odlazi na kredit. Više ne možete biti ni čarobnjak“, rekla je za FTV.
Slično potvrđuju i drugi anketirani građani. Većina ih se zadužila zbog kupnje stana ili pokrivanja osnovnih životnih troškova.
„Kredit sam podigao da mogu državi plaćati obveze.“
„Digli smo stambeni, hipotekarni kredit – drugačije se ne može.“
Podaci Centralne banke BiH
Od ukupnih 13,5 milijardi maraka kredita plasiranih stanovništvu, gotovo 10 milijardi otpada na nenamjenske, odnosno gotovinske kredite. Slijede stambeni krediti, kartična zaduženja, te krediti za poduzetništvo i kupnju automobila.
„Krediti stanovništva u Federaciji BiH porasli su za oko 6 posto u odnosu na kraj 2024. godine. S obzirom na makroekonomske okolnosti, inflaciju i druge promjene, očekivano je bilo da će zaduženost građana rasti“, pojasnio je Amil Nukić, pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBiH.
Zašto se građani sve više zadužuju?
Razloga za sve češće posezanje za kreditima je mnogo.
„Bilježimo ogroman rast cijena energenata, hrane, stanovanja i drugih osnovnih potreba. Istodobno, primanja građana ne prate taj rast, pa nastaje jaz koji pokušavaju premostiti potrošačkim kreditima“, kazala je Velida Krvavac iz Udruženja banaka BiH.
Iz Udruženja napominju i da je razina zaduženosti u BiH i dalje znatno niža u odnosu na zemlje regije i Europske unije. Istodobno, štednja građana nastavlja rasti – na računima trenutno ima više od 18,3 milijarde KM.
Dok se jedni zadužuju, drugi štede.
„Situacija u kojoj se građani nalaze postaje sve dramatičnija, dok s druge strane imamo rast štednje. To jasno pokazuje duboku društvenu podjelu – s jedne strane mala skupina bogatih koji kupuju stanove, vikendice, luksuzne automobile i štede, a s druge ogromna većina koja jedva preživljava od vlastitih prihoda, ili čak ni to, već ovise o doznakama iz inozemstva ili kreditima raznih vrsta“, upozorava ekonomski stručnjak Igor Gavran.
„Problem nastaje kada se kredit uzima kako bi se pokrpao kućni budžet. Nažalost, sve više ljudi upravo tako pokušava sastaviti kraj s krajem“, dodaje ekonomski stručnjak Aziz Šunje.
Stručnjaci zaključuju kako je nužna strateška intervencija države – prije svega kroz snižavanje cijena osnovnih dobara te istodobno povećanje plaća i prihoda građana. A ako se ipak odlučite za kredit, budite oprezni i dobro informirani.
