Zlato je preuzelo krunu sigurnog utočišta. S porastom cijena na tržištu od 30% do sada u 2025., dobici zlata nadmašuju dobitke drugih tradicionalnih sigurnih utočišta poput japanskog jena, švicarskog franka i američkih državnih obveznica — što potiče investitore da preispitaju kako izgleda prava sigurnost suočeni s zabrinutostima oko fiskalne održivosti i nadolazećim ratovima.
U srži privlačnosti zlata je njegova oslobođenost od državnih obveza, rekli su tržišni stručnjaci okupljeni na godišnjoj Konferenciji o plemenitim metalima u Azijsko-pacifičkoj regiji u ponedjeljak za CNBC.
„Ključna prednost zlata je što nije ničija druga obveza“, rekao je Nikos Kavalis, generalni direktor tvrtke Metals Focus. „Kada investitor posjeduje državne obveznice, druge državne obveznice, pa čak i valute, u konačnici kupuje dionice odgovarajućeg gospodarstva“, rekao je.
Za analizu učinka drugih tipičnih sigurnih utočišta od početka godine: Indeks dolara, koji mjeri vrijednost američkog dolaru u odnosu na košaricu valuta, oslabio je za gotovo 10% od početka godine. Valute sigurnih utočišta poput japanskog jena i švicarskog franka ojačale su za oko 8% odnosno 10% u odnosu na dolar u istom razdoblju.
Prinosi na referentnu 10-godišnju američku državnu obveznicu niži su za oko 19 baznih bodova od početka godine. Prinosi i cijene kreću se obrnuto proporcionalno na tržištu obveznica, što znači da niži prinosi jednaki su višim cijenama.
Nasuprot tome, cijene zlata mjesecima konstantno bilježe nove maksimume. Spot cijena zlata porasla je za oko 30% od početka godine, trenutno se trguje po cijeni od 3.403,09 dolara nakon što je u travnju dosegla vrhunac iznad 3.500 dolara. Potražnju za zlatom potaknula je atmosfera nestabilnosti i neizvjesnosti, posebno nedavni događaji na Bliskom istoku, uz smanjenu potražnju za sigurnim utočištima u SAD-u.
„Postoji sve veći osjećaj nesigurnosti kakva će biti budućnost tržišta američkog dolara i američkih državnih obveznica. Mislim da je to potaknulo puno veći interes za alternativna sigurna utočišta poput zlata“, rekao je Shaokai Fan, globalni čelnik središnjih banaka Svjetskog vijeća za zlato.
Iako su dolar i američke državne obveznice povijesno služili kao bastion financijske sigurnosti, pukotine su se počele pokazivati.
Američke državne obveznice suočile su se s naglim padom u travnju nakon što je predsjednik Donald Trump uveo „recipročne“ carine.
Naknadni izlazak iz dugoročnog američkog duga u svibnju nakon što je Moody’s snizio kreditni rejting SAD-a i Trumpov porezni zakon poslužio je kao još jedan udarac dugogodišnjoj reputaciji trezorskih obveznica kao sigurnog utočišta, jer su se povećale zabrinutosti ulagača zbog fiskalne discipline, a prinosi 30-godišnjih američkih obveznica probili su ključnih 5%.
Potražnja za američkim dužničkim instrumentima od tada se blago oporavila. Međutim, povjerenje u američku imovinu ugroženo je nestabilnim donošenjem politika u najvećem svjetskom gospodarstvu.
„Na zlato kao imovinu ne utječu visoki omjeri duga i BDP-a koji utječu na druge valute“, rekao je globalni voditelj institucionalnih tržišta u ABC Refineryju, Nicholas Frappell, koji je dodao da fiskalna politika koju su usvojile SAD i druge ostaje opuštena unatoč alarmantnim zvonima koje su oglasila tržišta fiksnog dohotka zbog nekontroliranog rasta duga.
Američke obveznice i dolar nisu bili jedini čiji je ugled sigurnog utočišta bio narušen. Pad japanskih državnih obveznica u svibnju pratila je i rasprodaja na drugim ključnim tržištima, gdje su investitori spašavali japanske državne obveznice.
“Japan također ima stalne strukturne probleme“, rekao je Fan iz Svjetskog vijeća za zlato. Pojasnio je da je japanski jen dijelom slab zbog razlika u kamatnim stopama.
Prinosi na 10-godišnje japanske državne obveznice porasli su za 39 baznih bodova od početka 2025., što ukazuje na pad potražnje za dolarom dolara u istom vremenskom razdoblju, prenosi Seebiz.
