Split će 7. ožujka 2026., dan uoči Međunarodnog dana žena, postati velika učionica na otvorenom. Na splitskoj Rivi održat će se “Znanost u prolazu”, događanje koje javni prostor pretvara u arenu za učenje, razgovor i susret građana sa znanošću – kroz radionice, predavanja i predstavljanje istraživanja znanstvenica iz Splita i Hrvatske.
Program se održava pod okriljem velikog europskog projekta Science Comes to Town, a organizatori poručuju kako je cilj približiti aktualna istraživanja široj publici, potaknuti znanstvenu raspravu i pokazati da znanost nije rezervirana samo za laboratorije i učionice.
Koncept “Znanosti u prolazu” temelji se na jednostavnoj ideji: znanost se najbolje širi kada je dostupna, razumljiva i “na dohvat ruke”. Upravo zato lokacija nije slučajna – Riva, kao gradska pozornica i mjesto susreta, postaje prostor javnog učenja i razgovora o temama koje se tiču svakodnevnog života: od materijala budućnosti, preko pametnih tehnologija, do mora, hrane i zdravlja.
Od molekulskih “spužvi” do zelenije kemije
Jedno od predavanja donosi priču o poroznim materijalima koji se ponašaju poput molekulskih spužvi – u svojoj strukturi kriju oku nevidljive šupljine i prolaze, a mogu se koristiti kao katalizatori, vodljivi materijali, za skladištenje plinova i tekućina ili kao molekulska sita.
O tome govori dr. sc. Ivana Brekalo, znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, koja se bavi mehanokemijskim metodama – pristupom koji može ponuditi učinkovitiju i okolišno prihvatljiviju sintezu ovih materijala. Umjesto dugih i ponekad opasnih postupaka, ideja je doslovno “zavrnuti rukave” i dio procesa odraditi fizičkom silom, uz poznatu poruku: bez muke nema nauke.
Kako “pametni” sustavi postaju pametniji i korisniji? Odgovor često leži u strojnome učenju, koje omogućuje da se velike količine podataka pretvore u odluke koje olakšavaju život – bilo da se radi o grijanju i hlađenju, personaliziranim preporukama ili praćenju kvalitete okoliša.
U fokusu su modeli koji spajaju podatke senzora i subjektivne povratne informacije korisnika, kako bi se preciznije predvidjela toplinska ugodnost i preferencije. Slični pristupi koriste se i u procjeni kvalitete vode, gdje analiza više parametara može pomoći u ranijem otkrivanju zagađenja i boljem monitoringu.
Svoj rad i iskustvo u toj temi kroz program donosi doc. dr. sc. Jelena Čulić Gambiroža s Pomorskog fakulteta u Splitu, koja u znanstvenom radu primjenjuje metode strojnog učenja na raznolikim podacima iz stvarnog svijeta, a paralelno popularizira znanost i približava informatiku studentima.
Kamenica kao “ključna vrsta” Jadrana – i upozorenje da vrijeme curi
Kamenice su mnogima sinonim za deliciju, ali njihova važnost daleko nadilazi gastronomiju. One filtriranjem povećavaju prozirnost mora, stvaraju staništa za brojne organizme, pridonose bioraznolikosti i na nekim područjima stabiliziraju morsko dno. Istodobno, njihov je opstanak sve ugroženiji – ne samo u Jadranu, nego i u Europi, gdje su na pojedinim područjima već funkcionalno izumrle.
O tome govori dr. sc. Daria Ezgeta Balić, viša znanstvena suradnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, koja se bavi biologijom i ekologijom morskih organizama, osobito školjkaša, te istražuje kako obnoviti staništa europske plosnate kamenice. Uz znanstveni rad, aktivno promiče oceansku pismenost i popularizaciju znanosti među mladima.
Jedno od predavanja otvara temu koja je presudna za početak života, a često ostaje “nevidljiva” – posteljicu. Riječ je o jedinom privremenom ljudskom organu, jedinom koji istodobno nosi dva genoma, majčin i fetalni, te se nakon oko 280 dana prirodno odbacuje.
Zanimljivo, posteljica dijeli neke karakteristike s tumorskim tkivom – brzo raste, invazivna je i metabolički vrlo aktivna – no njezina je uloga stvaranje i održavanje života. U središtu interesa su mitohondriji i procesi autofagije i mitofagije, mehanizmi koji čuvaju “kvalitetu” staničnih energetskih centara, a poremećaji tih procesa povezuju se s placentalnim insuficijencijama za koje danas ne postoje ciljani dijagnostički ni terapijski pristupi.
O toj temi govori doc. dr. sc. Mija Marinković s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, otvarajući prostor za razgovor o novim biomedicinskim smjerovima i “zdravijem početku života”.
Susret znanosti i grada
“Znanost u prolazu” u Splitu donosi presjek istraživanja koja se izravno dotiču života u Dalmaciji i šire – od mora i okoliša, preko tehnologije, do biomedicine i materijala budućnosti. Uoči Dana žena, fokus na znanstvenice dodatno naglašava važnost vidljivosti i komunikacije znanstvenog rada, ali i činjenicu da su znanstvene teme, kad se iznesu na ulicu, često bliže i zanimljivije nego što mislimo.
Moja reakcija na članak je…
