U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održao se znanstveni kolokvij “Cića sartčene prijazni“ u čast profesorice Divne Mrdeža Antonina, koja je početkom ove akademske godine umirovljena. Naslov je sažeta parafraza iz posvete “Judite” Marka Marulića Balistriliću, a predstavlja formulaičnu zahvalnicu u duhu humanističkog intelektualnog prijateljstva.
Kolokviju u organizaciji matičnog Odjela za kroatistiku odazvali su se dugogodišnji kolege i najbliži znanstveni suradnici profesorice te poštovatelji njezina znanstvenog rada iz Hrvatske i inozemstva, koji su referirali na različite teme iz područja svojih stručnih interesa ili na teme bliske znanstvenoj produkciji Divne Mrdeže Antonina.
Rad kolokvija je organiziran kroz tri osnovne tematske cjeline: Povijest stiha i književni transferi, Starija hrvatska književnost: filološka istraživanja i arhivska građa i Tematološka istraživanja hrvatske književnosti.
Znanstvena izlaganja kojima su prigodno ili trenutno okupirani ponudivši različite nove istraživačke spoznaje ili probleme istraživanja književne građe iz prošlosti održali su Cvijeta Pavlović, Slaven Jurić, Ana Gospić Županović, Mirna Sindičić Sabljo, Davor Dukić, Andrino Dužević, Josip Vučković, Ivana Krtinić, Renate Hansen-Kokoruš, Amir Kapetanović, Iva Beljan Kovačić i Dolores Grmača.
Kolokvij je zaključen u poslijepodnevnim satima predstavljanjem recentnog izdanja Sveučilišta u Zadru, odnosno knjige profesorice Divne Mrdeže Antonina pod naslovom “Misalju po deželjah prohajajući: književnopovijesni prilozi o ranonovovjekovnoj književnosti u Zadru“.
O knjizi i njezinoj važnosti za kroatistiku i književnu povijest i teoriju govorile su uz autoricu recenzentice Dolores Grmača s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Dubravka Dulibić-Paljar sa Sveučilišta u Puli. Knjiga okuplja različite studije koncentrirane oko književnog rada i djelovanja zadarskog književnog kruga u ranom novom vijeku, prvenstveno Petra Zoranića i Jurja Barakovića i njihovih suvremenika, a nastala je na osnovu novih arhivskih istraživanja kojima se dopunjuju ili opovrgavaju dosadašnje spoznaje književne povijesti.
