Crna smrt, jedna od najsmrtonosnijih pandemija u ljudskoj povijesti, za koju se procjenjuje da je odnijela do polovice europskog stanovništva — mogla je biti pokrenuta vulkanskom erupcijom, sugerira novo istraživanje.
Autori studije vjeruju da se erupcija dogodila oko 1345. godine, otprilike dvije godine prije početka pandemije, iz jednog vulkana ili skupine vulkana nepoznate lokacije, vjerojatno u tropskim krajevima. Nastala izmaglica od vulkanskog pepela djelomično bi blokirala sunčevu svjetlost diljem mediteranskog područja tijekom nekoliko godina, uzrokujući pad temperatura i propadanje usjeva., piše CNN.
Nastala nestašica žitarica prijetila je da izazove glad ili građanske nemire, pa su talijanski gradovi-države poput Venecije i Genove pribjegli hitnom uvozu iz područja Crnog mora, što je pomoglo prehraniti stanovništvo.
Međutim, brodovi koji su prevozili žito bili su natovareni smrtonosnom bakterijom: Yersinia pestis. Patogen, koji potječe iz divljih populacija glodavaca u Srednjoj Aziji, kasnije je izazvao kugu koja je opustošila Europu.
– Bakterija kuge inficira štakorske buhe, koje traže svoje omiljene domaćine — štakore i druge glodavce. Nakon što ti domaćini uginu od bolesti, buhe se okreću alternativnim sisavcima, uključujući ljude – rekao je suautor studije Martin Bauch, povjesničar srednjovjekovne klime i epidemiologije s Leibnizovog instituta za povijest i kulturu istočne Europe u Njemačkoj.
– Štakorske buhe privlače zalihe žitarica i mogu preživjeti mjesecima na prašini žitarica kao hitnom izvoru hrane, što im omogućuje da izdrže dugo putovanje od Crnog mora do Italije. Nakon dolaska u lučke gradove, žito se stavljalo u središnje žitnice, a zatim preraspodjeljivalo na manja skladišta ili dalje trgovalo – dodao je Bauch.
Prije pandemije, svjetska populacija bila je manja od 450 milijuna. Između 1347. i 1351. Crna smrt odnijela je najmanje 25 milijuna života. Društvene, ekonomske i kulturne posljedice gubitka stanovništva trajale su desetljećima diljem Europe i ostatka svijeta.
Već se smatralo da su brodovi i trgovina žitaricama igrali središnju ulogu u tome kako je Crna smrt stigla do Europe. Međutim, ova studija prva sugerira da je vulkanska erupcija možda bila prvi domino koji je pao u nizu događaja koji su doveli do pandemije.
– Otkrio sam da je najizraženija glad u 13. i 14. stoljeću upravo u tim godinama neposredno prije Crne smrti. Zašto Crna smrt dolazi točno 1347. i 1348., barem u Italiju, ne možemo objasniti bez klimatske pozadine gladi – rekao je Bauch.
– Govorimo o nečemu što se dogodilo prije 800 godina. Odakle dobivamo informacije o klimi? Imamo ograničen broj izvora. Jedan su povijesni ili dokumentarni dokazi kojima se Martin bavi, a zatim postoje godovi drveća – rekao je Büntgen.
Godovi drveća nude “paleoklimatsku rekonstrukciju visoke rezolucije”, rekao je Büntgen, jer kako stablo raste, stalno je pod utjecajem događaja oko sebe. Ako su uvjeti rasta povoljni, stablo proizvodi širi godovi i veću gustoću drva, na primjer. Prstenovi, koji se formiraju svake godine, mogu se čitati kao knjiga kako bi se razumjelo je li klima oko stabla bila hladna, topla, suha ili vlažna.
Büntgen je proučavao tisuće uzoraka stabala živih i drevnih mrtvih stabala sačuvanih prirodno iz cijele Europe, koji su prikupljeni za prethodna istraživanja povijesne temperaturne rekonstrukcije. Prstenovi, primijetio je, ukazuju na hladnu klimu koja odgovara Bauchovoj hipotezi o gladi. “U godu drveća vidimo klimatski pad, što znači hladnije od normalnih temperatura dvije do tri godine zaredom,” rekao je Büntgen.
Büntgen je također proučavao povijesne podatke o ledenim jezgrama kako bi pronašao kemijske potpise koji bi potvrdili analizu stabla.
– Istovremeno, pronašli smo dokaze o skokovima sumpora u zapisima ledenih jezgri, koji su potpuno neovisni o drveću, a to bi se odnosilo na vulkansku erupciju – rekao je.
Velike, sumporom bogate vulkanske erupcije poznate su po tome da uzrokuju hlađenje tijekom sljedećih ljeta, dodao je Büntgen. Vulkansko podrijetlo pomoglo bi objasniti jednu od trajnih misterija Crne smrti, zbog čega su neki dijelovi Europe izgubili do 60% stanovništva, dok su drugi ostali netaknuti.
Prijenos kuge putem pošiljki žitarica podupire ideju da je Crna smrt složen događaj, pod utjecajem širokog spektra prirodnih, društvenih i ekonomskih čimbenika.
– Mnogo se toga moralo povezati i da nije bilo samo jednog od njih, ova pandemija se ne bi dogodila – rekao je Büntgen.
D.G.
