Grupa neurobiologa sa Sveučilišta Louisville u Kentuckyju provela je dubinsko istraživanje mozga 87-godišnjeg pacijenta koji boluje od epilepsije. Liječnici su muškarcu pričvrstili elektrode na glavu kako bi pratili rad mozga.
Kasnije je došlo do zastoja srca i pacijent je umro. Pomoću elektroencefalografije znanstvenici su snimili, između ostalog: zadnjih 30 sekundi prije smrti i 30 sekundi neposredno nakon srčanog zastoja.
Ovo je prva smrt u povijesti koja je zabilježena na ovakav način. Iz njega smo naučili kako se mozak ponaša u trenutku smrti.
Vraća mu se život
Elektroencefalogram (EEG) ispituje moždane valove. Ovaj uređaj je pričvršćen na tjeme elektrodama koje detektiraju i pojačavaju moždane valove, a neurološka aktivnost pokazuje se kao valovite linije na tzv. EEG snimanju. Mjerenja moždanih valova tog čovjeka prije i čak neposredno nakon njegove smrti pokazala su da su područja povezana sa sjećanjima i njihovim vraćanjem još uvijek aktivna. Bili su slični obrascima valova tijekom spavanja, molitve i flashbackova.
“Kroz emisiju valova povezanih s prizivanjem sjećanja, mozak može reproducirati zapis važnih životnih događaja neposredno prije smrti, sličnih onima opisanim u brojnim iskustvima bliskim smrti“, kaže dr. Ajmal Zemmar , neurokirurg sa Sveučilišta Louisville u Kentuckyju i autor studije.
Nakon što je pacijentovo srce prestalo kucati i on umro, EEG je nastavio pratiti njegov mozak. “Neposredno prije i nakon što je srce stalo, primijetili smo promjene u specifičnom pojasu neuronskih oscilacija, tzv. gama oscilacijama, ali i u drugim, kao što su delta, theta, alfa i beta oscilacije“, objašnjava dr. Zemmar.
“Iz ovih studija možemo naučiti da iako naši voljeni imaju zatvorene oči i spremni su nas napustiti, njihov mozak može vratiti trenutke koje su doživjeli u životu”, napominje neurokirurg. Ispit savjesti, pitamo se?
Dr. Peter Cummings bio je ateist kad je doživio iskustvo blisko smrti: ‘Smrt nije kraj, Bog postoji’
Kako se mozak ponaša u trenutku smrti?
Prema riječima znanstvenika, ova otkrića dovode u pitanje trenutno razumijevanje kada točno život završava i postavljaju važna pitanja – na primjer, o vremenu preuzimanja organa u slučaju donatora organa.
Neurokirurg objašnjava da su moždane oscilacije ili moždani valovi ponavljajući obrasci električnih impulsa koji su prisutni u ljudskom mozgu. Različite vrste moždanih valova odražavaju različite moždane funkcije i stanja svijesti. Gama valovi uključeni su u kognitivne funkcije i omogućuju učinkovit rad organa. Oni su odgovorni za vraćanje pamćenja i svjesnu percepciju.
Medicinski znanstvenici sugeriraju da bi mozak mogao biti biološki programiran da upravlja prijelazom prema smrti orkestriranjem niza fizioloških i neuroloških događaja. Organ se ne gasi odmah. “S metafizičke točke gledišta, ako se bavimo ovim stvarima, intrigantno je nagađati da se ti mehanizmi – ovi obrasci moždane aktivnosti koji se javljaju kada se prisjećamo sjećanja, snova i meditativnih stanja – prisjećaju određenih stvari neposredno prije nego što umremo. “Omogućuju vam da ponovno stvorite život u nekoliko sekundi”, napominje dr. Zemmar.
Znanstvenica pojašnjava da kada je riječ o duhovnoj dimenziji, rezultati istraživanja mogu imati značajan značaj u procesu komunikacije s voljenima preminulih. “S tim se susrećem kada imam pacijente koji umiru i razgovaram s njihovim obiteljima. Onda sam ja nositelj loših vijesti. Stoga mislim da ako znamo što se događa u njihovim mozgovima – da pamte dobre, ugodne trenutke – onda kao liječnici možemo reći obiteljima o tome i izgraditi veći osjećaj mira”, naglašava neurokirurg sa Sveučilišta Louisville u intervjuu za Daily Mail.
Svećenik iz Hrvatske vidio Isusa: Evo prvog pitanja koje mu je postavio
Kada točno umiremo?
Znanstvenici još uvijek nisu sigurni kako i zašto dolazi do fenomena flashbackova životnih događaja, ali imaju nekoliko teorija.
Jedna teorija sugerira da nedostatak kisika tijekom procesa umiranja može potaknuti oslobađanje neurotransmitera ili kemijskih glasnika koji prenose signale između neurona. To uzrokuje brzo aktiviranje neurona, a ova povećana aktivnost može dovesti do percepcije sjećanja i slika.
Postoje i druge spekulacije koje se temelje na teoriji sjećanja koja su pohranjena u mozgu. Istraživači vjeruju da su neka emocionalna sjećanja pohranjena u amigdali, koja je isti dio mozga odgovoran za reakciju borbe ili bijega. Aktivnost u ovom području tijekom po život opasnog iskustva može potaknuti živa sjećanja, uzrokujući da vam bljeskaju pred očima nekoliko sekundi.
“Ovo mi je vrlo zanimljivo pitanje: kada točno umiremo? Možda smo sada razvalili vrata kako bismo započeli raspravu o tome kada će se to točno dogoditi”, objasnio je dr. Zemmar za Daily Mail.
Neurokirurg napominje da su potrebne daljnje studije slučaja kako bi se odgovorilo na ova pitanja i nedoumice. “Sa znanstvenog gledišta, vrlo je teško protumačiti ove podatke jer je mozak epileptičara patio od krvarenja, konvulzija, oteklina (…). Stoga ne možemo davati velike pretpostavke i izjave na temelju ovog jednog slučaja”, naglašava autor studije piše Aleteia.
Mladiću stalo srce pa završio u paklu i u raju: ‘Sve na svijetu ništa je u usporedbi s onim što nas čeka’
