Kad je nešto autentično Kristovo, ili osoba ili objava, najčešće mora proći kroz test kušnje i/ili progona, pokazuje to slučaj brojnih svetaca i mistika. Tako je bilo i s objavom svete Faustine Kowalske, objavom Božjeg milosrđa koju danas moli cijeli svijet. Ta je pobožnost bila zabranjena čak 20 godina.
Vatikanska početna zabrana pobožnosti Božjeg milosrđa temeljila se na pogrešnim prijevodima Dnevnika svete Faustine i dovela je do pogrešnih shvaćanja onoga što je primila.
Iako Katolička crkva trenutno podržava pobožnost Božjeg milosrđa objavljenu svetoj Faustini Kowalskoj, u početku to nije bio slučaj. Zapravo, Vatikan je čak zabranio pobožnost Božanskog milosrđa na 20 godina, zabranjujući svima da je šire ili promoviraju.
Zabrana Vatikana
Marijanski oci objašnjavaju što se dogodilo na svojoj web stranici Božjeg milosrđa.
Vlč. Sopoćko, duhovnik svete Faustine danas je i sam u procesu kanonizacije ali tada je bio zauzet širenjem pobožnosti, pritom pretrpjevši mnogo ismijavanja i gubitak ugleda. Međutim, najteži udarac došao je 1959. godine, kada je Vatikan, nakon što je primio pogrešne i zbunjujuće prijevode Dnevnika, zabranio širenje pobožnosti Milosrđa Božjeg u oblicima koje je predložila sestra Faustina.
Evo prijevoda službenog dekreta Vatikana, prvi put izdanog 19. studenog 1958., a ponovno potvrđenog 1959. Rekli su: Nadnaravna priroda objava danih sestri Faustini nije očita.
Ne smije se ustanoviti blagdan Božjeg milosrđa. Zabranjeno je otkrivati slike i spise koji promiču ovu pobožnost u obliku koji je primila sestra Faustina.
Čudo Božjeg milosrđa koje morate vidjeti: ‘Ljudi vrište od radosti, padaju na koljena’
Karol Wojtyła
Nije jasno što je točno Vatikan smatrao pogrešnim u prijevodu koji su vidjeli u vezi s pobožnošću Božjeg milosrđa, ali nadbiskup Karol Wojtyła je na kraju doveo u pitanje ovu zabranu.
Wojtyła je započeo proces kanonizacije sestre Faustine 1965. godine i dao tekstove njezina Dnevnika drugom poljskom teologu, prof. Ignacyju Różyckom. Njezin Dnevnik je ponovno pregledan i Wojtyła ga je ponovno predao Vatikanu na pregled 1977. godine.
Wojtyła je bio siguran da u pobožnosti Božjeg milosrđa nema ničega što je suprotno katoličkoj vjeri te si je zadao zadatak dokazati svoju tvrdnju. Zatim je 1978. Wojtyła izabran za papu i postao Ivan Pavao II.
Kongregacija za nauk vjere uspjela je pregledati pobožnost Božjeg milosrđa s točnijim prijevodom i više nije pronašla ništa što bi spriječilo njezino širenje.
Sveti Ivan Pavao II. na kraju je proglasio Drugu uskrsnu nedjelju Nedjeljom Božjeg milosrđa i ta je pobožnost postala šire poznata diljem svijeta. Također, u raj se preselio liturgijski upravo na blagdan Božjeg milosrđa što je veliki duhovni znak i milost cijelom svijetu.
Djevojčica ozdravila i tvrdi: ‘Vidjela sam Isusa u crkvi pokraj Međugorja, ovo mi je rekao’
