Uskrsna nedjelja i narednih sedam dana predstavljaju posebno vrijeme za uživanje u slavi uskrsnuća. Uskrsna osmina jedno je od manje poznatih liturgijskih slavlja u Katoličkoj Crkvi. Obuhvaća Uskrsnu nedjelju i sedam dana koji slijede, a kulminira proslavom Nedjelje Božanskog milosrđa (poznate i kao Druga uskrsna nedjelja).
Već od najmanje 3. ili 4. stoljeća, kršćani su počeli produžavati neka liturgijska slavlja izvan samog dana njihove proslave. To je značilo da su se radosne proslave Uskrsa produžile i trajale punih osam dana.
Zapravo, kršćani su svaki dan u oktavi doživljavali kao da je ponovno Uskrsna nedjelja. Ta se tradicija očuvala u Rimskom obredu, kao i u mnogim Istočnim obredima, gdje se liturgijska čitanja i obredi svakoga dana oslanjaju na ono što se dogodilo na Uskrs.
Bijela nedjelja
Uskrsna osmina, tijekom koje se prije nije radilo, bila je jedan kontinuirani blagdan. Svakog dana novokrštenici su prisustvovali misi (uvijek u drugoj crkvi u Rimu) na kojoj su primali svetu pričest. Navečer bi otišli u baziliku sv. Ivana Lateranskog na Večernju molitvu časoslova.
Novokrštenici su nosili krsne haljine tijekom cijele osmine. Prema katoličkoj enciklopediji, druga uskrsna nedjelja „poznata je kao dominica in albis (Bijela nedjelja), nedjelja (na koju se skidala) bijele odjeće.“
Iako se ove posebne krsne tradicije više ne provode u Katoličkoj Crkvi, uskrsna osmina ostala je kršćanima diljem svijeta vrijeme proslave i to bi trebalo biti radosno vrijeme za prebivati u Gospodinovu uskrsnuću.
S obzirom na način na koji se Božić slavi u Katoličkoj Crkvi, uskrsno vrijeme tek počinje s uskrsnom nedjeljom. To je vrijeme za slavlje, proslavu Boga i uživanje u društvu obitelji i prijatelja.
Čak se i nemrs petkom, koji mnogi katolici prakticiraju cijelu godinu, izostavlja na petak poslije Uskrsa.
Čudesna ozdravljenja na Uskrs u Međugorju: ‘Vidjelica Vicka molila, osjetio sam snagu’
