Europska unija se u novonastalom globalnom kaosu sve više čini pogubljenom stranom – onom koja više nema ni geopolitičku, ni ekonomsku, ni trgovinsku viziju, ali ni čvrstu volju da „udari šakom po stolu“ kada je riječ o zaštiti svojih interesa – što bi je učinilo globalnim igračem
Europska unija sve se više čini pogubljenom u novim globalnim geopolitičkim i geoekonomskim stvarnostima. Osim krajnje složenog sigurnosnog stanja na europskom kontinentu i njegovu okružju, koje osim opasnog ratnog sukoba na istoku Europe i onih stvarnih ili tinjajućih na Bliskom istoku, tu su još i veliki problemi s migrantima koji ne prestaju s ilegalnim ulascima na teritorij EU-a i oko čega još uvijek nema zajedničke čvrste i konzistentne politike što zemlje na prvom udaru (Grčka, Italija) često primorava na samostalno djelovanje, uključujući i ono političko.
Međutim, još je jedan veliki problem za Europsku uniju kojem se do ne tako davno u njoj nitko nije nadao: Sjedinjene Države! Ne samo što su se povukle iz daljnjeg financiranja europskih obrambenih strategija i taj teški i skupi teret u potpunosti prebacili na Europljane, Trumpova administracija pokrenula je i oštri carinski rat protiv Europe u namjeri postizanja trgovinskog sporazuma s EU koji bi osigurao američke nacionalne interese.
Italija i Grčka podigle uzbunu zbog migranata, a saveznici im ne daju pomoć. Evo koga krive
Kina mu pokazala “oštre zube”, a EU se samo nada
U uvjetima kada mu to baš ne ide u odnosu prema Kini koja je pokazala “oštre zube”, ali i prema tzv. ostatku svijeta koji se velikim dijelom (još) nije uplašio prijetećih visokih carina s američke strane, logično je da se Washington sada okrenuo čvrstu ruku primjenjivati prema svojim saveznicima koji ga ionako u svemu slušaju pa puno više sliče vazalima nego ravnopravnim partnerima kako bi se to u savezima očekivalo. Trumpu zapravo žurno treba jedna velika trgovinska pobjeda koje još nema, a upravo je završilo pola godine njegove vladavine.
Tako su se na udaru Trumpove trgovinske politike sada najviše našle Kanada, Japan, Južna Koreja i – naravno, tko drugi nego Europska unija. S velikom Britanijom Trump se, gle čuda, već ranije o svemu dogovorio vezano uz buduću međusobnu trgovinu.
Naravno, među spomenutim saveznicima najranjivije izgleda i jest Europska unija. Kako zbog gore navedenih globalnih i kontinentalnih (europskih) realiteta, tako i zbog činjenice da je u EU-u, htjelo se to priznati ili ne – još uvijek dovoljno veliki broj “rogova u vreći” koji svaki gleda primarno svoje interese, a tek potom zajedničke politike.
U tim i takvim okolnostima Europska se komisija sada u stvari samo nada da će se Donald Trump do prvog kolovoza predomisliti od svoje oštre carinske politike prema europskim saveznicima odnosno uvođenja carina od 30% za EU, i da će se ipak postići obostrano koristan sporazum kako EU ne bi bila primorana uvesti i svoje nove carine prema SAD-u. Ako do toga dođe, čitava se stvar može uvući u spiralu još većih napetosti i sukoba trgovinskog karaktera između dvije strane Sjevernog Atlantika s nesagledivim posljedicama.
S obzirom da se sukobi trgovinskog karaktera vrlo brzo projiciraju i na političku arenu, jer je zadaća politike – i to ona ponajvažnija – zaštititi svoje ekonomske i trgovinske interese, jasno je što bi to značilo za sveukupne savezničke odnose.
Trump Kanadi uvodi carine od 35 posto, za ostale zemlje razmatra od 15 do 20 posto
Trump je nanjušio strah
Europska se unija, dakle – nada, i ne želi Trumpu uzvratiti identičnom mjerom – prijetnjom svojim visokim carinama! Da je tako, osim izjava predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, svjedoči i nedavna izjava iz ureda talijanske premijerke Giorgie Meloni koji je izrazio nadu da bi se američke carine ipak mogle izbjeći. “Sada je ključno ostati fokusiran na pregovore, izbjegavajući polarizaciju koja bi otežala postizanje sporazuma”, rekao je glasnogovornik Palazzo Chigi. Sporazum je potreban za jačanje zapadnog saveza, dodaje: “Posebno u trenutnom okruženju – ne bi imalo smisla izazivati trgovinski rat između dviju strana Atlantika”.
Zapravo, Europska unija je pripremila oštar carinski odgovor, SAD-u ali opet oklijeva s njegovom primjenom i sebe ponovo dovodi u reaktivnu poziciju tj. onu koja ukazuje na slabost i strah. Vjerujte mi, iskusni biznismen, poput Donalda Trumpa, to itekako dobro primjećuje.
Stoga sve navedeno potvrđuje uvodnu konstataciju ovoga teksta: Europska unija se u novonastalom svjetskom kaosu sve više čini pogubljenom stranom – onom koja više nema ni geopolitičku, ni ekonomsku i s njom usko povezanu trgovinsku viziju, ali ni čvrstu volju da „udari šakom po stolu“ kada je riječ o zaštiti svojih interesa – što bi je činilo globalnim igračem tj. onim koji je sposoban samostalno donositi ključne odluke, a ne se vječno prilagođavati tutoru sa zapadne strane Atlantika. Europska unija je zapravo u potpunosti u raljama angloameričkih (češće se voli upotrebljavati izraz koji je u stvari nepravilan ali uvriježen – anglosaksonskih) nacionalnih interesa i iz nje se više ne može izvući. Barem ne sa sadašnjim političkim elitama.
Zoran Meter: NATO može osvojiti ruske regije ali šuti o najvažnijem; Kako Englezi guraju Nijemce u rat
Novi problemi i za Europsku središnju banku
Koliko je sve to postalo neugodno i unutar ključnih političkih, i unutar financijskih i poslovnih struktura Europske unije i njenih najvažnijih članica eurozone u cijelosti, najbolje svjedoči današnji tekst medija POLITICO. Prenosim ga kako slijedi i s njim ću završiti ovaj komentar jer ništa više se i ne treba dodati s obzirom da se i iz njega iščitava jedino strah i neizvjesnost što nam donosi sutra.
POLITICO navodi kako se očekuje da će Europska središnja banka (ESB) sljedećeg četvrtka pauzirati niz smanjenja kamatnih stopa jer posustali pregovori o carinama sa SAD-om zaklanjaju put naprijed.
U nedjelju je američki predsjednik Donald Trump preokrenuo tjedne napore da se trgovinski odnosi između EU i SAD-a održe relativno uravnoteženima, planirajući uvesti osnovnu carinu od 30 posto na uvoz iz EU. EU se borila da odgovori i sada razmatra carine na 72 milijarde eura vrijedan američki uvoz, uključujući zrakoplove, automobile i automobilske dijelove.
Oživljavanje scenarija u kojem je izvoz EU-a oštećen, a uvoz skuplji gurnulo je eurozonu prema „stagflaciji“, kombinaciji stagnacije i inflacije. S tim je posebno teško nositi se središnjim bankarima.
Ranije ovog mjeseca, na primjer, guverner latvijske središnje banke i određivač kamatnih stopa ESB-a Mārtiņš Kazāks bio je dovoljno samouvjeren da predvidi da će SAD i EU pregovarati o obostrano povoljnom rješenju, rekavši za Bloomberg da bi se sve ekonomske posljedice našle unutar „osnovnog scenarija“ ESB-a.
No u utorak, u razgovoru za POLITICO, Kazāks je zauzeo suzdržaniji ton, rekavši samo da će ESB sada morati pričekati i vidjeti kada će se sastati kasnije ovog mjeseca.
„Naravno da to nije dobro“, rekao je, misleći na prijetnju carina od 30 posto. „Ali tek ćemo vidjeti je li to cilj/krajnji rezultat ili samo strategija pregovora. I moramo saznati što će Europa učiniti.“
Borbe i otpori: Von der Leyen učinit će ovo kako bi spriječila pobunu Komisije
Bankari uznemireni
U svom posljednjem govoru prije “mirnog razdoblja” prije sastanka, glavni ekonomist Philip Lane rekao je da banka smatra svoju četverogodišnju borbu za povratak inflacije na ciljanu razinu “uglavnom dovršenom”. Dodao je da je predstojeći zadatak osigurati da se kratkoročne oscilacije inflacije ne učvrste, naglašavajući da su rizici dvostrani.
Dvoje utjecajnih Nijemaca u Upravnom vijeću, šefica odjela za tržišta Isabel Schnabel i predsjednik Deutsche Bundesbank Joachim Nagel, usprotivili su se potezu sljedeći tjedan. Schnabel je rekla da je „ljestvica za još jedno smanjenje kamatnih stopa vrlo visoka“, a Nagel je za Handelsblatt rekao da je potrebna „čvrsta ruka“.
Glavni europski ekonomist banke BNP Paribas Paul Hollingsworth rekao je u bilješci klijentima da, iako očekuje da će ESB nastaviti s rezanjem u rujnu, „vidimo rizik da će ESB dulje ostati na čekanju zbog neizvjesnih izgleda i rastućeg otpora jastrebova“.
No drugi kreatori politike više su zabrinuti zbog onoga što vide kao povećane rizike za rast i imaju manje rezervi prema izravnom pozivanju na daljnje popuštanje.
Na skupu talijanskih bankara prošlog petka, guverner Banke Italije Fabio Panetta upozorio je da carinski šokovi i aprecijacija eura ove godine ukazuju na daljnju dezinflaciju, što dovodi u sumnju osnovnu pretpostavku ESB-a da će se pad inflacije sljedeće godine uskoro izjednačiti.
Tu je tvrdnju ovog tjedna ponovno snažno istaknuo Emmanuele Orsini, čelnik najvećeg talijanskog industrijskog udruženja, Confindustrije. A talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani otišao je toliko daleko da je pozvao na povratak kontroverznog programa otkupa obveznica ESB-a, poznatog kao kvantitativno popuštanje, koji se koristio više od desetljeća za poticanje gospodarstva eurozone sve dok inflacija nije počela rasti.
Komentari su naglasili produbljivanje podjela unutar EU oko toga koliko agresivno ESB treba odgovoriti na carinsku prijetnju. Mnogo toga ovisi o tome nadmašuje li rizik za rast rizik od povratka inflacije.
Zoran Meter: Hoće li Obama završiti u zatvoru? Trumpov udar nakon što je Gabbard raskrinkala ovu aferu
Dvosmjerni rizici
Moglo bi krenuti u oba smjera. Odmazdne tarife na američki uvoz povisile bi potrošačke cijene baš u trenutku kada središnji bankari proglašavaju pobjedu nad inflacijom nakon što se u lipnju vratila na ciljanih 2 posto ECB-a.
U međuvremenu, rast bi mogao patiti ako se kineska roba preusmjeri iz SAD-a u Europu. Kineski uvoz već je porastao u prvoj polovici 2025., rekao je glavni ekonomist AXA Grupe Gilles Moëc.
Jedna od glavnih briga, rekao je David Oneglia, analitičar u TS Lombardu, jest da će Trumpova reakcija potaknuti jednako snažan odgovor EU-a. Po njegovu mišljenju, blok će sada vjerojatnije uzvratiti, pa čak i uvesti poreze na američke tehnološke usluge, udarajući na jedan od najosjetljivijih američkih sektora.
„EU ne može politički prihvatiti ‘uvjete predaje’ pa se neka vrsta ‘eskalacije radi deeskalacije’ mora smatrati većim rizikom“, rekao je.
No, također je istaknuo općenito prigušenu reakciju tržišta na prošlotjedne vijesti kao znak da su investitori, poput kreatora politike, odustali od pokušaja nagađanja hoće li se Trump uplašiti ili udvostručiti ulog.
I oni bi ratovali: Europa skreće prema bankrotu. Francuska proračunska bomba
„Razlog zašto tržišta reagiraju onako kako reagiraju – tj. ne masovno – i teškoća u izradi bilo kakve smislene prognoze na temelju ovog najnovijeg poteza jest taj što ovdje nema ‘činjenica’, već samo više prijetnji“, rekao je. „A tržištima i prognozama potrebni su podaci. “
