Od doslovno svake transakcije koju učinite s dolarom, pa i on one da kupite obične žvake bilo gdje u svijetu, postotak automatski odlazi u američke državne riznice. To je, priznat ćete, privilegija (čitaj količina besplatnog novca) koje se uistinu teško odreći
Naglo zaoštravanje američko-indijskih odnosa u kontekstu carina koje je predsjednik SAD-a Donald Trump nametnuo Indiji (još ranije 25 posto, a od prije dva dana i novih 25 posto) i njegovih javnih uvreda toj zemlji poput one o indijskoj „mrtvoj ekonomiji“ i o namjeri naoružanja Pakistana američkim oružjem, rezultirali su vrlo oštrim političkim i medijskim protuameričkim reakcijama u Indiji, ali i homogenizacijom tamošnjeg, inače politički prilično podijeljenog društva.
Tako je jučer i predsjednik najveće indijske oporbene stranke, izrazito prozapadne orijentacije – Indijski nacionalni kongres (INC), Rahul Gandhi, rekao kako daje potpunu podršku svim potezima premijera Narendre Modija u zaštiti indijskih nacionalnih interesa od američkog nasrtaja
Jedan od demonstrativnih poteza indijskog nezadovoljstva je i prekjučerašnji dolazak u Moskvu savjetnika za nacionalnu sigurnost premijera Narendre Modija Ajita Dovala, u posjet usmjeren jačanju obrambenih i energetskih veza Indije s Rusijom – između ostalog se spominje i nabava novih baterija ruskog suvremenog protuzračnog sustava S-400, ali i mogućnost kupnje ruskih zrakoplova 5. generacije Su-35. Osim toga ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar, također bi trebao posjetiti Rusiju 27. i 28. kolovoza, dok će premijer Modi krajem kolovoza otputovati u Kinu (prvi put od kinesko-indijskog kratkotrajnog rata 2020.g.) na summit Šangajske organizacije, na marginama koje će razgovarati s kineskim i ruskim čelnicima Xi Jinpingom i Vladimirom Putinom. S druge strane Putin dolazi u službeni posjet Indiji krajem godine.
Zoran Meter: Trump: ‘Ne zanima me što će Indija s Rusijom. Mogu zajedno uništiti svoja mrtva gospodarstva’
Nisu krive druge zemlje što SAD uvozi njihove proizvode
Zapravo, kada samo malo bolje promislimo, Trump je nezadovoljan američkim velikim deficitom u trgovinskim odnosima s brojnim zemljama svijeta, kao da su one krive što Amerikanci mnogo toga sami ne proizvode pa uvoze od njih. Štoviše, Trump otvoreno govori o potrebi nužne re-industrijalizacije SAD-a čime ovu konstataciju na neki način i priznaje.
Naravno, uvođenje zaštitnih carina je suvereno pravo svake države, pa i SAD-a naravno, ali ne na način da se koristi kao političko oružje što Washington više i ne skriva poglavito kada je riječ o tzv. sekundarnim carinama (što ne postoji u međunarodnom pravu i kojima sada pritišće Indiju tražeći od nje prestanak kupnje jeftine ruske nafte da bi oslabio rusku ekonomiju, a zamijenila je puno skupljom američkom, dok su istodobno tradicionalne indijske dobavljače iz arapskih zemalja primorali na izvoz u Europu radi kompenzacije ruske nafte koje su se samo odrekli). Pritom je zanimljivo navesti kako je Trump učinio dva izuzetka od carina na indijske proizvode: na indijske smartfone koji su odnedavno s prve pozicije u SAD-u potisnuli one kineske; i na indijske naftne derivate koji stižu u SAD iako svi znaju da su produkt upravo ruske nafte koju Indija već tri godine dominantno uvozi. Indija je, inače, među četiri najveća izvoznika naftnih derivata u SAD u svijetu – uz Kanadu, Južnu Koreju i Nizozemsku.
Zbog svega toga indijski državni vrh, ali i svi ključni mediji ovih dana gotovo vrište o zapadnom licemjerju. Svi su preko Indije kupovali rusku naftu u ovom ili onom obliku, a kako New Delhi kaže, SAD još dodatno kupuje i ruski uran. Na pitanje novinara prije nekoliko dana na Trumpovoj medijskoj konferenciji je li istina da SAD još uvijek kupuje ruski uran Trump je bio zatečen i rekao kako je to „podatak kojeg još mora provjeriti“ – iako to uopće nije nikakva tajna ni u američkim nadležnim institucijama koji se bave pitanjem trgovine.
Indija trenutačno uvozi najveće količine ruske nafte, a udio iste u ukupnom indijskom uvozu crnog zlata sada iznosi 42 posto. Još je više impresivan podatak da je prije ruske invazije na Ukrajinu Indija uvozila svega 2 posto ruske nafte
Međutim, ne treba ovdje pogrešno shvatiti kako je primarno riječ o američko-indijskom sporu zbog ruske nafte. Problem je kudikamo širi a tiče se trgovinskih pregovora koje dvije zemlje vode još od veljače ove godine i koji ne daju rezultate.
Indija je čvrsta u odnosu na ključne američke zahtjeve, da potpuno (bez ikakvih zaštitnih carina) otvori svoje tržište za američke poljoprivredne proizvode. Premijer Modi to ne želi učiniti ni pod cijenu svog političkog života jer je Indija, konačno, po prvi put uspjela razviti poljoprivredu za zadovoljenje potreba svog golemog stanovništva (1,4 milijarde), čak i za izvoz, a istodobno – ubrzanim razvojem tog sektora ubrzano iskorjenjuje i siromaštvo i rješava sve ključne socijalne probleme, uključujući i nezaposlenost. Pritom je jeftina ruska nafta za energetski siromašnu Indiju sada od ključne važnosti. Otuda i sve borbe između Washingtona i New Delhija.
Indija SAD-u: Kupujete ruski uran! Iznenadit će vas Trumpov odgovor
Indija se sve više okreće BRICS-u
U ovoj krajnje složenoj i otvorenoj globalnoj geopolitičkoj borbi Indija se sve više okreće BRICS-u čiji je dugogodišnji član, ali u kojemu je nerijetko bila i kočničar pojedinih ideja koje su išle u smjeru njegovog smanjenja ovisnosti o financijskim instrumentima SAD-a, sve to u ime zadržavanja partnerskih ekonomskih ali i geopolitičkih odnosa sa Sjedinjenim Državama u Indopacifiku.
Međutim, ono na čemu New Delhi posljednje desetljeće definitivno inzistira i od čega ne namjerava odustati pod bilo koju cijenu je samostalna indijska vanjska politika i pozicioniranje Indije kao suverenog pola u rađajućem se multipolarnom svijetu.
Indija je, zapravo, sada na ključnoj prekretnici koja će definirati hoće li biti samostalni i suvereni subjekt na međunarodnoj pozornici koja se upravo postavlja, ili će ostati ono što je i sada – brzorastuća gospodarska sila, ali s regionalnim političkim utjecajem i podložna ključnim zahtjevima najvećih igrača – prije svega SAD-a.
Kako će sve ovo na kraju završiti još je teško prognozirati. Trump više ne skriva činjenicu da BRICS predstavlja opasnu prijetnju američkim nacionalnim strateškim interesima (zato osim Indije sada snažno udara i na Brazil kojemu je uveo 50 postotne carine i sankcije) – a zapravo američkoj globalnoj hegemoniji koju najviše ostvaruje posredstvom dolara kao dominantne svjetske rezervne valute bez čega je razvoj SAD-a danas teško zamisliv. Od doslovno svake transakcije koju učinite s dolarom, pa i on one da kupite obične žvake bilo gdje u svijetu, postotak automatski odlazi u američke državne riznice. To je, priznat ćete, privilegija (čitaj količina besplatnog novca) koje se uistinu teško odreći. S druge strane, Rusija ironično odgovara SAD-u da joj je on sam zabranio trgovinu u dolarima kao dio sveobuhvatnih proturuskih sankcija združenog zapada pa ona sad po prvi put u povijesti apsolutnu većinu svoje međunarodne trgovine trgovine obavlja u rubljama, nakon čega slijedi juan pa ostale nacionalne valute.
Kako god bilo dedolarizacija je ubrzani globalni trend iako je dolar još uvijek neprikosnoven. Međutim Trumpa zabrinjava da to iz trenda ne postane nezaustavljiv proces prije nego što Amerika na njega bude spremna – što još nije – i zato ubrzanu dedorarizaciju nastoji zaustaviti svim raspoloživim sredstvima, od kojih su sekundarne carine, iako međunarodno-pravno nelegalne, vrlo važan instrument-
Ali vratimo se mi Indiji i njenim namjerama zaštite svojih nacionalnih interesa.
Zoran Meter: Zašto Indija prkosi Trumpu i nastavlja kupovati rusku naftu?
Nagli skok ponovnog indijskog interesa za suvremenim ruskim oružjem
Indija je tradicionalni veliki uvoznik ruskog (prije toga sovjetskog) oružja koje čini glavninu klasičnog naoružanja te zemlje. Međutim, posljednje desetljeće Indija se u nabavi suvremenog i sofisticiranog oružja sve više okretala zapadu – SAD-u, Izraelu, Francuskoj. Međutim, za razliku od Rusije koja je uvijek bila i ostala spremna s Indijom dijeliti osim oružja i svoje tehnološko znanje – zapad na to nije spreman.
Indija uopće ne skriva kako joj je primarni cilj u sklapanju vojno-tehničkih sporazuma dobivanje tehnološkog znanja i posljedična proizvodnja tih uvezenih tipova oružja u njenim proizvodnim tvrtkama (najbolji primjer je indijska čuvena raketa BrahMos napravljena po ruskoj tehnologiji i u suradnji s ruskim projektantima). Zbog toga (ali i ne samo zbog toga, već i zbog velike cijene i navodnih tehničkih problema te ne dozvoljavanja da Indija na istome vrši tehnološke preinake sukladno njenim potrebama, što je dozvoljeno samo Izraelu i možda još ponekom bliskom američkom savezniku) Indija sada odustaje i od kupnje čuvenog i u svijetu popularnog američkog zrakoplova 5. generacije F-35.
U ovom kontekstu objavljujem tekst specijaliziranog američkog medija Military Watch Magazine, zanimljiv s više aspekata o kojima je bila riječ u ovoj analizi. Evo što se u njemu navodi:
Nakon potvrde ulaska u upotrebu aktivno radarski vođene rakete zrak-zrak R-77M u ruskim Zračnim snagama, uvelike se nagađalo o razmjerima u kojima će se nova raketa koristiti i utjecaju koji će imati na trenutačni rat na ukrajinskom ratištu.
Naoružanje zrak-zrak ruskih borbenih zrakoplova dugo je zaostajalo za američkim, kineskim, pa čak i europskim ekvivalentima, pri čemu je R-77M sa zakašnjenjem pružio izravnu usporedbu s kineskim PL-15 i američkim AIM-120D koji su ušli u upotrebu sredinom 2010-ih.
Nova raketa pruža revolucionarno poboljšanje sposobnosti, s dometom od 200 kilometara koji daleko premašuje 110 kilometara prethodne rakete R-77-1, dok se navodi da koristi AESA radar u svojoj glavi za navođenje za veću otpornost na ometanje i veći domet zaključavanja cilja. Također se navodi da koristi tehnologiju aktivne fazne antenske rešetke kako bi raketa dobila potpuniju i širekutnu sliku cilja, što znatno otežava izbjegavanje čak i ciljeva veličine borbenog zrakoplova kojima se lako manevrira.
Očekuje se da će R-77M značajno povećati strani interes za ruske borbene zrakoplove te da će se nuditi klijentima za moderne ruske borbene zrakoplove ‘4+generacije’ i pete generacije kako bi se poboljšale njihove sposobnosti zrak-zrak.
Neki od vodećih potencijalnih klijenata za rakete mogli bi uključivati Kazahstan, Bjelorusiju, Indiju i Alžir za poboljšanje njihovih borbenih zrakoplova Su-30SM, MKI i MKA, kao i Egipat gdje bi raketa mogla imati transformativni utjecaj na performanse njihovih borbenih zrakoplova MiG-29M.
Nakon nedavne nabave borbenih zrakoplova Su-35 početkom 2025., alžirski plan da počne primati borbene zrakoplove pete generacije Su-57 prije kraja godine čini isporuke R-77M vrlo vjerojatnim, budući da je ta klasa raketa jedina koja može stati u unutarnje odjeljke za oružje zrakoplova i pružiti sposobnost zrak-zrak izvan vizualnog dometa.
Rakete bi također mogle biti uključene u iranski ugovor za nabavu borbenih zrakoplova Su-35 ili u naknadnu prodaju za poboljšanje borbenih zrakoplova, budući da se zemlja suočava sa značajnim prijetnjama od borbenih flota Izraela i zemalja diljem zapadnog svijeta.
Sposobnost R-77M da premosti jaz s kineskim PL-15 mogla bi ga učiniti posebno privlačnim indijskim zračnim snagama, budući da je susjedni Pakistan nabavio značajan broj borbenih zrakoplova J-10C i JF-17 Block 3 s PL-15. Rakete bi mogle učiniti indijske borbene zrakoplove Su-30MKI i MiG-29UPG mnogo konkurentnijima protiv ovih prijetnji, dok bi Indija mogla nastojati steći tehnologije iz novog ruskog projektila kako bi poboljšala vlastiti program raketa zrak-zrak Astra.
Još jedan potencijalni klijent za kompletne projektile i za transfer tehnologije je Sjeverna Koreja, budući da je Korejsko narodno oružano zrakoplovstvo primilo svoju prvu domaću klasu aktivno radarski vođenih raketa zrak-zrak u svibnju 2025. i potencijalno bi moglo poboljšati dizajn tehnologijama iz R-77M. Sve je više naznaka da će istočnoazijska država nabaviti moderne borbene zrakoplove iz Rusije, a modernizirani MiG-29 i lovci pete generacije Su-57 bit će među najvjerojatnijima za transfer. Mogli bi biti opremljeni R-77M ili domaćom klasom raketa s istim tehnologijama kako bi se poboljšale njihove performanse – zaključuje američki medij.
Kratki zaključak
Indija nedvojbeno ima mogućnost za diverzifikaciju svojih trgovinskih interesa, uključujući i one obrambene. Međutim, Indiji je veliko američko tržište ono kojeg se istodobno sigurno ne bi željela odreći. Stoga će definitivno biti maksimalno susretljiva u pregovorima koji se vode s američkom stranom. Ali ta susretljivost posve sigurno neće ići na štetu ključnih strateških interesa zemlje o kojima je gore bilo riječi. Neko srednje rješenje, zadovoljavajuće za obje strane sigurno se uvijek može pronaći u ovakvim slučajevima ako ima dobre volje, ali to će u ovom slučaju najviše ovisiti o Trumpu i njegovim apetitima odnosno mogućnosti spoznaje nove globalne geopolitičke realnosti.
Zoran Meter: Trump šalje dvije nuklearne podmornice bliže Rusiji: Evo Putinove reakcije
Kako god bilo, Indija je pred ključnom prekretnicom! Nedavno sam u jednoj od svojih analiza rekao slijedeće: samostalnost uvijek skupo košta, ali kada se jednom dosegne opravdava sva ulaganja.
Međutim skupo košta i ovisnost, o čemu nam danas, nažalost – najbolje svjedoči Europska unija.
