Očekuju nas povijesni geopolitički rezultati summita Trump-Putin. Za nekoga povoljni, za nekoga manje, a za nekoga opet, blago rečeno – više nepovoljni nego povoljni. Drukčije i ne može biti. Kada se veliki tuku, mali samo promatraju. Kada je ta borba ravnopravna, veliki dečki su oni koji se iz nje onda sami povlače. Vrlo često uz međusobno veliko poštovanje koje obvezno slijedi, bez obzira na navijačke strasti onih malih okolo. Usuđujem se reći da će tako biti i na dalekoj Aljasci, u koju će ovoga petka biti uprte oči čitavoga svijeta.
Uoči sastanka Donalda Trumpa i Vladimira Putina na Aljasci u nadolazeći petak, Rusija je posve neočekivano probila ukrajinsku crtu bojišnice u široj zoni (na sjeveru) strateški važnog prometnog čvorišta – grada Pokrovska.
Ruske snage nisu, kao što je ukrajinski stožer pretpostavljao s obzirom na dosadašnji tijek operacija – nastavile s pokušajima okruženja grada sa zapadne strane i njegovog punog odsijecanja od regije Dnjepropetrovsk odnosno ključne cestovne arterije za opskrbu koja je ionako već u dometu vatrene paljbe ruske vojske pa je opskrba sve rizičnija i nestabilnija. Suprotno tome, iznenada su počele operaciju proboja sjeverno od tog grada u smjeru ključnog grada za čitavu ubranu Donbasa koji je još pod nadzorom ukrajinskih snaga (29% te regije na njenom sjeverozapadu) – grada Kramatorska.
Kako danas navode pojedini ukrajinski mediji, Rusija je u zoni Pokrovska koncentrirala 100 000 vojnika. To je, prema mom mišljenju pretjeran broj ne samo zato što Rusi to ne potvrđuju, već i zato što bi se koncentracija tolikog broja vojnika već puno ranije morala detektirati od strane ukrajinskih obavještajnih sustava i sukladno tome pripremiti obrana, a što – kako vidimo, nije bio slučaj. Zapravo je uvijek najjednostavnije neugodne vojne gubitke (prije svega gubitak teritorija) opravdati velikom brojčanom nadmoći protivnika u ljudstvu i tehnici.
U konkretnom slučaju radi se o proboju ruske 51. gardijske kombinirane armije koja sigurno ne broji spomenutu količinu vojnika. Njen je zadatak nakon navedenog proboja u dobropoljskom smjeru, osvojiti naselja Petrovka i Aleksandrovka koja predstavljaju cestovna raskrižja koja vode prema Dobropolju i prema Kramatorsku. Ako u tome uspiju, ukrajinska logistika bit će krajnje zakomplicirana i zapravo svedena na lokalne seoske ceste.
Tim uspjehom ruske snage bi dronovima bile nadomak preostalih ključnih opskrbnih ruta gore spomenute velike aglomeracije, i zapravo ne bi bilo znatne potrebe za daljnjim kopnenim operacijama velikih razmjera.
Ovdje bih naglasio kako su najbolje ukrajinske postrojbe koncentrirane u zoni samoga Pokrovska zbog njegove obrane. Jedno je od najvažnijih središta ukrajinskih oružanih snaga u Donbasu i čitave ukrajinske operativno-strateške skupine trupa “Horticija”. Smješten je 66 kilometara sjeverozapadno od milijunskog grada Donjecka koji je pod nadzorom ruskih snaga još od vremena rata vođenog 2015/16. godine između ukrajinske vojske i pobunjenih separatističkih proruskih snaga.
One slabije ukrajinske snage, i po pitanju borbene spremnosti a vjerojatno i morala, smještene su izvan samog Pokrovska, u njegovoj široj operativnoj zoni. Moral postaje upitan poglavito sada, u kontekstu sastanka Trump-Putin kada se otvoreno govori o ukrajinskoj predaji teritorija u Donbasu koji je pod njihovim nadzorom, iako se Volodimir Zelenski tome javno i oštro protivi, a u tome ga podržavaju i njegovi ključni europski saveznici.
Intencija ruskog vojnog zapovjedništva je potpuno jasna: okružiti sa zapadne strane i logistički potpuno odsjeći posljednju preostalu veliku aglomeraciju Kramatorsk-Slavjansk, koja je zapravo golema ukrajinska vojna utvrda iza koje se otvara operativni prostor u dubinu Ukrajine u kojem nema značajnijih vojnih uporišta ili prirodnih prepreka). Kramatorsk je ključno logističko i zapovjedno središte ukrajinske vojske za čitav Donbas. Njegovo strateško okružje (u njega su spadali i sada već izgubljeni gradovi Bahmut, Avdiivka, Toreck i Časiv Jar) sada je svedeno na spomenuti Pokrovsk koji je u opasnom poluokruženju s dramatično smanjenom mogućnošću za rotaciju snaga i logističku opskrbu, što upravo danas priznaju i ukrajinski mediji pozivajući se na vojne izvore te zemlje), i također važan grad Konstantinovku („vrata“ aglomeracije Kramatorsk-Slovjansk) koji se nakon nedavnog pada Časiv Jara našao u vrlo složenoj situaciji.
Zoran Meter: Veleposlanik SAD-a u NATO-u uništio ambicije EU vođa da utječu na summit Trumpa i Putina
Ruski vojni analitičari oprezni, dok zapadni mediji pišu o kolapsu
Zanimljivo je kako ruski vojni analitičari i komentatori, uključujući i samo Ministarstvo obrane ne žure sa zaključcima o pokrenutoj velikoj ruskoj ofenzivi, a kamoli da je „stvar gotova“, da su Ukrajinci pred porazom i sl. Štoviše! Upozoravaju da se svi navedeni ruski uspjesi još uvijek moraju uzimati s nužnom dozom opreza u smislu njihovog daljnjeg razvoja. Ukazuju kako je ukrajinski otpor i dalje snažan usprkos poznatim problemima s kojima se Kijev suočava po pitanju popune svojih redova i u kontekstu, i ukazuju na nastavak velikih borbi u nadolazećim tjednima a možda i mjesecima.
Kako god bilo, ruski proboj na istočnom frontu Ukrajine izazvao je buru negodovanja i zbunjenosti u Kijevu. I to najviše u kontekstu spomenutog ključnog sastanka Donalda Trumpa i Vladimira Putina na Aljasci, gdje se očekuje da će ruski predsjednik pokušati učvrstiti postignute rezultate. O tome piše britanski Financial Times.
Ukrajinski i zapadni vojni analitičari rekli su da su ruske trupe posljednjih dana napredovale gotovo 15 km uskim koridorom prema Dobropilji, rudarskom gradu koji je postao ključno logističko središte sjeverno od gotovo okruženog uporišta Pokrovska. Iznenadna ofenziva prekinula bi vitalnu arteriju koja povezuje Dobropilje s Kramatorskom, de facto glavnim gradom dijela Donjecke oblasti koji je pod kontrolom Kijeva, a koji Rusi žele u potpunosti zauzeti. Istovremeno bi omogućila snagama Kremlja da zaobiđu pojas utvrda i obrambenih linija koje su ukrajinske oružane snage podigle posljednjih mjeseci.
FT piše kako se radi o nekim od najvećih ruskih vojnih uspjeha u protekloj godini, koji dolaze u opasnom trenutku za Ukrajinu, čija vojska pati od ozbiljnog nedostatka ljudstva i streljiva.
Istodobno i najveći politički i vojni saveznik Kijeva, Sjedinjene Države, također vrši pritisak na Ukrajinu da napravi ustupke kako bi se završila specijalna operacija Moskve – piše dalje britanski medij.
„Situacija je vrlo kaotična: neprijatelj juri u dubinu naše obrane, pronašao je rupe, a zatim jača položaje i okuplja snage za nove napade“, napisao je DeepState, ukrajinski kartografski servis povezan s Ministarstvom obrane, na svom Telegramu.
Ruska ofenziva izazvala je buru kritika na internetu od strane ukrajinskih vojnika i dobrovoljaca.
Upozoravaju na postupno slabljenje obrane zemlje zbog višemjesečnih neprestanih neprijateljskih napada i sve češćih napada dronovima na logističke objekte iza prvih crta bojišnice. Dodaju da situaciju pogoršava nedostatak osoblja koji potkopava položaj.
„Situacija koja se razvija u Donjeckoj regiji posljedica je djelovanja ili nedjelovanja na koje se stalno upozoravalo posljednjih godinu i pol“, rekao je Taras Chmut, osnivač fonda za vojnu pomoć „Vrati se živ“. Bivši načelnik stožera Azovske brigade**, potpukovnik Nacionalne garde Bohdan Krotevič, uputio je javni apel Zelenskom:
„Gospodine predsjedniče, iskreno ne znam što Vam točno javljaju, ali Vas obavještavam: na liniji Pokrovsk – Konstantinovka, bez pretjerivanja, vlada potpuno *****. I to ***** raste već dugo, svakim danom je sve gore“. Upozoravajući na proboj ukrajinske obrane na istočnom frontu, dodao je: “Linija borbenog kontakta kao stabilna linija zapravo ne postoji.”
Orban: Rusija je dobila rat i ako niste za pregovaračkim stolom, na ‘jelovniku ste’
„Šokantna ofenziva“
O najnovijem ruskom vojnom uspjehu piše jučer i britanski Sky News. „Rusija je zauzela 10 km zemlje u šokantnoj ofenzivi na istoku za koju vojni blogeri kažu da bi mogla postati ozbiljan problem za Kijev ako se ne zaustavi“ – navodi ovaj medij
Kako piše američki dopisnik David Blevins, čini se kao da Donald Trump ponovno “idolizira” Vladimira Putina uoči razgovora u petak. „Rekao je (Trump, op.ZM.) kako misli da je prilično ‘poštovanje’, tu je riječ upotrijebio, da je Vladimir Putin odlučio doći u našu zemlju, a ne mi u njegovu zemlju“.
Nakon što je Volodimir Zelenski govorio o potrebi ustavnog odobrenja u vezi s potencijalnom zamjenom teritorija, Trump mu je na medijskoj konferenciji prije dva dana poručio kako mu [Zelenskom] nije bilo potrebno ustavno odobrenje za ulazak u rat i ubijanje ljudi.“
Blevins smatra da smo se vratili u vrijeme kada Trump “ocrnjuje” ukrajinskog predsjednika. „To ne sluti na nešto posebno dobro uoči ovog povijesnog summita koji se treba održati u petak“, dodao je, i rekao kako „sa sigurnošću smatra da će ovo biti bilateralni sastanak, a ne trilateralni“. Trump je iznio svoj plan: namjerava sjesti s Vladimirom Putinom, čuti njegov prijedlog, a zatim, rekao je, možda čak i u avionu na povratku iz Aljaske, (telefonski) razgovarati sa Zelenskim.
Također je rekao da će nakon sastanka informirati europske čelnike. Krajnji cilj, kako je objasnio novinarima, jest organizirati osobni sastanak Putina i Zelenskog u prikladno vrijeme ili održati trilateralni format uz sudjelovanje američkog predsjednika osobno, ako bude potrebno.
Zoran Meter: Ulazimo u Trumpov i Putinov svijet: Poraz Ukrajine i bruka Europe
Najnovije stanje: Rusi presjekli autocestu
Ruska vojska presjekla je autocestu koja povezuje Dobropolje i Pokrovsk, rekao je Igor Kimakovski, savjetnik predsjednika od Rusije u listopadu 2022. godine anektiranog DNR-a. „Stigli su do Novoaleksandrovke i sela Ševčenko, zaobilazeći Rodinskoje, gdje su naše snage oslobodile upravu rudnika i blokirale neprijatelja u području jalovišta“, rekao je za ruski Prvi kanal.
Predsjednik DNR-a Denis Pušilin jučer je, kako prenose RIA Novosti, objavio da postrojbe ruskih oružanih snaga blokiraju autocestu na širokom frontu. Govorio je i o žestokim borbama u području sela Kotlino u smjeru Pokrovska. Prošli tjedan izvijestio je da su ukrajinske trupe u izuzetno teškoj situaciji: onemogućeno im je primanje streljiva i provođenje rotacije u gradu.
Autocesta koja povezuje Krasnoarmejsk s Dobropoljem, 20 kilometara sjevernije, ostala je jedna od dvije logističke arterije kojima su ukrajinske snage mogle dovoditi pojačanja i oružje. Jedina cesta koja je još uvijek pod kontrolom ukrajinskih oružanih snaga je M-30 do Pavlograda u Dnjepropetrovskoj regiji, ali i ona je (što je gore već rečeno) još u srpnju došla pod vatreni nadzor ruske vojske.
Zamjenik zapovjednika 3. zasebne jurišne brigade Oružanih snaga Ukrajine Maksim Zhorin priznao je slijedeće:
“Postoji stvarna prijetnja da Ruska Federacija uspostavi kontrolu nad cijelom Donjeckom regijom. Situacija u Pokrovskom smjeru je nekontrolirana – ruske Oružane snage vide svoj uspjeh i vjerojatno će tamo prebaciti dodatne snage.”
U jutrošnjem izvješću, ruski Telegram kanal “Dva majora” je primijetio: „Na mnogo spominjanom Dobropiljskom smjeru, informacijska situacija i otvorena panika neprijatelja prisilili su Zelenskog da se koristi smirujućim govorima. Neprijatelj primjećuje širenje naše kontrolne zone u blizini naselja Majak, jurišne akcije naših trupa u blizini naselja Pankovka i Nikanorovka te napade u smjeru Vladimirovke.“
Borbe se nastavljaju u blizini rezervoara Kleban-Byk južno od izlaza za Konstantinovku, navode vojni reporteri. „Posljednja ukrajinska trgovina u Pokrovsku, koju su okružile ruske oružane snage, zatvorena je. Tamo je (u gradu, op.ZM.) ostalo oko 1300 civila. Naše snage pokušavaju se učvrstiti na južnoj periferiji grada.“, — navodi TK „Dva Majora“.
Moskva: ‘Nećemo tolerirati ucjene i pritiske’: Europa u strahu od ruske preventivne igre s raketama
Rusko MVP: načelni stav Rusije u pregovorima s Trumpom ostaje nepromijenjen
I za sam kraj. Ruski stav o rješavanju ukrajinskog sukoba uoči summita ruskih i američkih čelnika na Aljasci ostaje nepromijenjen, izjavio je na medijskoj konferenciji Aleksej Fadejev, zamjenik ravnatelja Odjela za informiranje i medije ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
„Što se tiče načelnog stava o rješavanju krize, da, potpuno ste u pravu da je stav Rusije nepromijenjen, a to je izraženo u ovoj dvorani prije nešto više od godinu dana, 14. lipnja 2024.“, – rekao je diplomat. Pritom je mislio na Putinovo obraćanje ruskim diplomatima u zgradi MVP-a, kada je po prvi put javno obznanio ruske uvjete za završetak rata, koji, kako je kazao, neće biti mijenjani, a ako ih Ukrajina ne prihvati postajat će po nju još samo gori s obzirom na razvoj situacije na bojnom polju.
Jer, gotovo je sigurno, i to je svima jasno – ono što vojnom čizmom Rusi zauzmu kao svoje više ne namjeravaju vraćati. Osim, dodao bih, u slučaju vojnih zauzimanja dijelova ukrajinskih teritorija u pograničnim regijama poput Sumija ili na sjeveru Harkovske regije za što sam siguran da bi Rusi mogli učiniti ustupke i povući se. To je vjerojatno i ruska pregovaračka taktika pripremljena za razgovore s Trumpom, o spremnosti Moskve na „zamjenu određenih teritorija“, što ovih dana često spominje i Trump.
Da je stvar s navedenim pregovorima vrlo ozbiljna i da se vjerojatno očekuju i konkretni pozitivni rezultati a ne njihov slom, svjedoči i upravo objavljena vijest na istoj medijskoj konferenciji – kako će pregovorima na Aljasci nazočiti i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lvrov. Taj diplomatski teškaš bez presedana na globalnoj razini, vjerojatno će svoje pregovaračko umijeće ukrstiti s Trumpovim prvim diplomatom Marcom Rubiom.
Očekuju nas nedvojbeno zanimljivi, usudio bih se reći i povijesni rezultati summita na Aljasci. Za nekoga povoljni, za nekoga manje, a za nekoga, opet, blago rečeno – više nepovoljni nego povoljni.
Zoran Meter: Raspad: Rusi probili bojišnicu kod Pokrovska i presjekli cestu za jedan ključni grad
Drukčije i ne može biti. Kada se veliki tuku, mali samo promatraju. Kada je ta borba ravnopravna, veliki dečki su oni koji se iz nje onda sami povlače. Vrlo često uz međusobno veliko poštovanje koje slijedi, bez obzira na navijačke strasti onih malih. Usuđujem se reći da će tako biti slučaj i na dalekoj Aljasci, u koju će ovoga petka biti uprte oči čitavoga svijeta.
