Zbunjenost! To bi možda bi bila i najbolja riječ koja opisuje medijsko raspoloženje, prije svega na zapadu kada je riječ o rezultatima po mnogima ranije, kao povijesnog, okarakteriziranog summita na Aljasci između američke i ruske delegacije predvođene dvojicom predsjednika Donaldom Trumpom i Vladimirom Putinom.
Osobno nisam zbunjen, jer sam i prije summita predviđao kako na njemu sigurno neće biti potpisan nikakav sporazum o rješenju ukrajinskog rata, već da će se nastojati uspostaviti zajednički okvir unutar kojeg će se dogovarati konačni mir i u čemu će nakon toga morati sudjelovati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jer se o njegovoj zemlji i radi, i netko će u ime nje prije ili kasnije morati staviti potpis na završni sporazum.
Je li jučer, u trosatnom razgovoru dviju delegacija taj okvir (ili barem njegovi obrisi) uspio biti uspostavljen jer sporazuma definitivno nema (kao ni dogovora o prekidu vatre) – to još ne zna nitko osim njih samih. Ali kako god bilo, s obzirom na završne izjave pred novinarima dvaju predsjednika (nisu željeli odgovarati na pitanja novinara) neki se zaključci mogu izvoditi ali nikako ne kao a priori točni, a kamoli zaključni i neopozivi. Za njih će sigurno biti vremena kada se prvi dojmovi slegnu i kada (i ako) procure poneke insajderske pikanterije koje bi pomogle u pokušaju izradbe što preciznije analize onoga što se sinoć na Aljasci dogodilo.
Zato ću ovom prigodom konstatirati samo ono što je očito i na prvi pogled: Putin je dobio što je htio i javno demonstrirao kako je on gospodar ukrajinskog rata, a Trump nije poražen, već je pokazao kako je on „prvi među jednakima“ unutar zapadnog saveza kojeg će saveznici na kraju morati pitati što činiti dalje. Preciznije, rekao bih da će Trump imati zadaću pod čvrsto uzde staviti svoje „nestašne“ europske saveznike i samoga Zelenskog koji se na njih opire. Ako mu to idućih dana ili tjedana pođe za rukom stvar oko postizanja sporazuma s Putinom bit će puno brže riješena.
Nema prekida vatre
Putin očito nije pristao na prekid vatre pod uvjetima koje je Trump želio nametnuti (to je bila Trumpova temeljna intencija), a kako se sada s visokom dozom vjerojatnosti čini – pritom je i izbjegao sankcije kojima mu je Trump donedavno ultimativno prijetio, što je vjerojatno i ubrzalo mogućnost za održavanje ovog summita.
Ali kako često i već odavno ponavljam – Putin se nikada neće odreći ključnih ruskih nacionalnih interesa zbog kojih je i pokrenuo ovaj rat. Inzistirat će na rješavanju temeljnih uzroka istog, a ono što je „zacementirano“ nikada neće povući svoju vojsku iz službeno anektiranih ukrajinskih jugoistočnih regija.
U tim će se okvirima SAD morati kretati ako želi postići mirovni sporazum s Rusijom. Alternativa je jedino nastavak rata i sve veća opasnost njegove eskalacije odnosno da taj rat i službeno od Bidenovog preraste u „Trumpov rat“ što potonji pod svaku cijenu želi izbjeći.
Težak je to posao za Trumpovu administraciju jer je u nasljeđe dobila homogenizirani združeni zapad na potpuno neprijateljskoj proturuskoj platformi, ali još više zato što ispred SAD-a u ovom slučaju ne stoje Iran ili Sirija, već nuklearna supersila – blago rečeno al pari sa SAD-om u tom segmentu naoružanja masovnog uništenja. Radije volim upotrijebiti izraz „oružja Apokalipse“ jer snažnije dočarava o kakvom se oružju zapravo radi.
Sukus problema na kojem inzistira Moskva
Rusija polazi od činjenice da je SAD već davno ranije pokrenuo „operaciju Ukrajina“ i da je on taj koji mora otkloniti temeljne uzroke koji su do rata doveli, a ona da je ta koja je ga je bila primorana vojno na to prisiliti.
To je sukus ovog velikog problema zbog kojeg se SAD definitivno ne može fokusirati na borbu protiv Kine kao svoju primarnu zadaću i cilj koji tom borbom želi postići – osigurati nastavak američke globalne dominacije u 21. stoljeću. Toga još uvijek nema, a da je četvrtina stoljeća već iza nas. Definitivno je Kina ona koja je najveći dobitnik američko-ruskog rata u Ukrajini (to je upravo njihov rat ma tko vam što suprotno govorio) u kojem Rusija de facto na ukrajinskom tlu ratuje protiv čitavog zapada iako to nikako nije željela pokretanjem svoje „specijalne vojne operacije“ u veljači 2022. I sam ovaj naziv ukazuje na želju Moskve da taj rat ostane u okvirima uskog regionalnog karaktera, međutim Bidenova administracija ubrzo se potrudila da to ne bude tako, već da on postane kontinentalni (europski) iako još uvijek u posredničkoj (proxy) formi.
Ali prije ili kasnije – i to je najvažnije u čitavoj priči summita Trump-Putin – ako se nikakav sporazum uskoro ne bude postigao, ukrajinski rat prelit će se na europski teritorij, a ovisno o američkim reakcijama – moguće i na sjevernoamerički što bi zapravo značilo i konačni globalni mrak. I toga su itekako svjesni i u Washingtonu i u Moskvi (europske prijestolnice su u ovoj priči irelevantne i njihove su vođe za sada zadužene za režanje i nastavit će kesit zube prema Rusiji dok god iz Washingtona ne stigne ultimativni zahtjev da sa tim prestanu. Za sada to sigurno neće biti slučaj jer se spomenutim režanjem Trumpova administracija nastoji okoristiti u pregovaračkom procesu koji je pokrenut s Moskvom ubrzo nakon promjene u Bijeloj kući. Ali – kako se i sinoć vidjelo na Aljasci – režanjem i pokazivanjem zuba od strane Europljana Moskvu nije impresionirana.
Težak izbor za Washington
Sada smo tu gdje jesmo. Pred konačnom spoznajom da se Rusija novih sankcija ne boji (definitivno bi ih željela izbjeći jer će joj sigurno dodatno štetiti, ali zbog njih nikada neće žrtvovati nacionalne interese) pa njihovo uvođenje od strane Trumpa ne samo što nema nikakvog smisla, već bi vjerojatno definitivno zatvorilo vrata pregovora i vrlo brzo dovelo do onog što sam rekao: ili da Bidenov rat postane Trumpov, ili pak da Trump potpuno digne ruke od Ukrajine što bi bila prava katastrofa za europske saveznike ali i za američke globalne ambicije. Nikad zamršeniji „globalni gordijski čvor“ kojeg će prije ili kasnije morati odmotati Washington jer ga je on i zapetljao. Na koji način, još nitko ne zna.
I nemojte nikako misliti kako iza ovih Trumpovih pokušaja pronalaska dogovora s Putinom aktivno ne stoji američka tzv. „duboka država“. Jer Trump sve ovo što sad pokušava samostalno sigurno ne bi mogao činiti. To mu nisu dali, lako se sjetiti, tijekom njegovog prvog mandata ma koliko je on upravo to osobno želio.
Američki nacionalni interesi su sada takvi da se istinski teži pronalasku rješenja s Moskvom, ali problem je kako to ostvariti da bi bili zadovoljeni ključni interesi obiju strana? I to je pitanje od milijun dolara? Ukrajina kao zemlja je u tome za SAD najmanje važna, a najvažnije je za Washington sačuvati ugled a time i mogućnost nastavka američkog utjecaja u svijetu. Nepovoljan ishod ukrajinskog rata s točke ugleda po SAD može imati ozbiljne posljedice u formiranju multipolarnog svijeta koje je u toku i u kojem Washington za sebe želi osigurati „najutjecajniji i najprivlačniji pol“.
Kako rekoh, težak je to posao i zapravo izbor za američku vladajuću elitu, u kontekstu konačne spoznaje (koja nije samo od jučer, već je jučer jedino potvrđena) da se Rusija više ne može i neće pokoriti: pokušati krajnje rizično ići na sve ili ništa; ili postići sporazum s Moskvom koji potonju definitivno stavlja u poziciju glavnog dobitnika.
Zoran Meter: U petak će se Ukrajina i Europa suočiti s gorkom stvarnošću; drukčije i nije moglo biti
Reakcije stranih medija
U nastavku donosim neke od reakcija poznatih svjetskih medija na jučerašnji summit na Aljasci.
POLITICO
Iako se to nije dogodilo i Ukrajina nije bila prodana, čini se da je Putin ipak izvukao maksimum iz susreta. Osigurao je sastanak, unatoč tome što je bio tražen zbog ratnih zločina, te je na američkom tlu dočekan kao prijatelj, a ne kao vođa izopćene države koja je napala suverenog susjeda.
I sve je to dobio bez prethodnog dogovora o ikakvim većim ustupcima, uključujući primirje – i napustio je Anchorage bez da se obvezao na primirje, usprkos tome što je Trump tijekom njihove zajedničke konferencije za novinare rekao kako njegov ruski kolega želi spasiti tisuće života.
No prema iskusnim promatračima, Fione Hill, Trumpove bivše ruske carice, do Michaela Carpentera, bivšeg višeg direktora za Europu u Vijeću nacionalne sigurnosti pod predsjednikom Joeom Bidenom, razgovor na Aljasci bila je pogreška.
„Samit ga je (Putina) legitimizirao na svjetskoj sceni“, rekao je Carpenter.
I ne samo na svjetskoj sceni. Kremlj i ruski državni mediji svakako su bili zauzeti prikazivanjem summita kao manje o Ukrajini, a više o Putinu i Trumpu, vođama velikih sila, koji zajedno odlučuju o obliku globalne budućnosti. Prije summita, Putin je također dobio američku podršku ideji da Ukrajina mijenja zemlju za mir, čime je kocka bila protiv Kijeva.
Ali nije bilo znakova da je Putin spreman odustati od svog glavnog cilja – kontrole Ukrajine, nacije za koju vjeruje da ne bi trebala ni postojati. To je bilo jasno dok je ponovno govorio o uklanjanju „temeljitih uzroka“ rata i osvrnuo se na „temeljne prijetnje sigurnosti [Rusije]“, žargon Kremlja za okrivljavanje NATO-a i Europe za rat.
Nakon tako toplog susreta dvojice čelnika, malo je vjerojatno da će se Rusija suočiti s novim američkim sankcijama u bliskoj budućnosti, piše Politico:
„Ruski čelnik, koji je razočarao nekoliko američkih predsjednika, čini se da je kupio vrijeme kako bi izbjegao dodatne ekonomske sankcije kojima je Trump periodično prijetio dok su njegovi mirovni napori zastajali. Štoviše, Putin je Aljasku napustio s impresivnim uspomenama na iznenađujuće toplu dobrodošlicu.“
CNN
Bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost u prvom mandatu John Bolton reagirao na samit o Aljasci: Trump nije izgubio, ali Putin je očito pobijedio „Izbjegao je sankcije. Ne suočava se s prekidom vatre. Sljedeći sastanak nije zakazan. Zelenski nije bio obaviješten ni o čemu od ovoga prije konferencije za novinare. Daleko je od kraja, ali rekao bih da je Putin postigao većinu onoga što je želio. Trump je postigao vrlo malo“, rekao je Bolton, dodajući da „Trump nije dobio ništa osim više sastanaka“.
CNN konstatira da su dvojica predsjednika izašla pred novinare kako bi proglasili napredak, ali da su napustili zakazanu medijsku konferenciju bez objašnjenja što su točno postigli.
Jedna stvar je bila očita: Nije postignut nikakav dogovor. A primirje koje je Trump rekao da želi da se uspostavi nakon završetka summita bilo je daleko od toga da postane stvarnost jer je sve više teret “postizanja dogovora” stavljao na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
„Bilo je mnogo, mnogo točaka o kojima smo se složili – rekao bih o većini njih“, rekao je Trump tom prigodom, govoreći nakon Putina. „Nekoliko velikih o kojima još nismo sasvim stigli, ali smo postigli određeni napredak.“ “Nema dogovora dok ga ne bude”, izjavio je Trump.
Za Fox News Trump je sinoć prebacio odgovornost na Ukrajinu – piše dalje CNN. Trump je stavio odgovornost na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pregovara o primirju, rekavši kako će uskoro biti dogovoren sastanak između Zelenskog i Putina. „Obojica me žele tamo “, rekao je Trump.
Nakon sastanka s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom, američki predsjednik Donald Trump preporučio je Volodimiru Zelenskom da s Rusijom sklopi sporazum o rješavanju sukoba.
“Želim vidjeti možemo li to učiniti. Sporazum još nije spreman. I Ukrajina se mora složiti… Zelenski se mora složiti,” — rekao je u intervjuu za Fox News, govoreći o sklapanju sporazuma između Rusije i Ukrajine.
Trump je imao dug razgovor sa svojim ukrajinskim kolegom Zelenskim na letu natrag iz Aljaske, navodi CNN.
Trump je sletio u združenu bazu Andrews u Marylandu nešto poslije 2 sata ujutro po istočnom vremenu nakon što je završio summit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Predsjednik je veći dio šestosatnog leta proveo telefonirajući, prema riječima glasnogovornice Bijele kuće Karoline Leavitt. Nakon telefonskog razgovora sa Zelenskim, Trump je razgovarao s NATO-om, rekla je.
Tijekom zajedničke konferencije za novinare s Putinom, nakon njihovog dvoipolsatnog sastanka, Trump je obećao da će održati telefonske razgovore i sa Zelenskim i s dužnosnicima NATO-a. „Naravno da ću nazvati našeg predsjednika Zelenskog i reći mu o današnjem sastanku“, rekao je Trump tijekom konferencije.
CORRIERE DELA SERRA
Novinari vodećeg talijanskog medija Corriere pokušali su kopati dublje. Postavili su logičnopitanje: jesu li Putin i Trump predali inicijativu za ukrajinsko rješenje Zelenskom i Europljanima? Istaknuli su da se naznake toga mogu pronaći u govorima čelnika Rusije i Sjedinjenih Država:
„Mnogo buke ni za što? Na prvi pogled, „povijesni“ summit u Anchorageu je propaganda, slikovni efekti, komunikacija, suučesnički i prijateljski osmijesi, laskanje. Ali, osim uspjeha Putinove legitimizacije, nema preciznih i detaljnih sporazuma. Nisu izgovorene čak ni riječi „primirje“ ili „prekid vatre“. Sam Trump je priznao da dogovor još nije postignut, ali postoji „napredak“. Ako postoji nacrt, zametak razumijevanja, njegov sadržaj je nepoznat.
Američki Bloomberg također izvještava o mogućim pozitivnim elementima summita:
Samuel Charap, viši politolog u think tanku koji proučava globalnu politiku, opisao je sastanak kao “mnogo pozitivnih signala s minimalnom količinom specifičnosti”. „Iz onoga što je Trump rekao, čini se da se raspravljalo o detaljima“, dodao je Charap. „Nijedan od njih nije otkrio ništa bitno. Konferencija za novinare bila je vrlo disciplinirana za Trumpa. Držao se plana svoje izjave, u kojoj je bilo jasno dogovoreno da se ne otkrivaju nikakvi detalji.“
Putinov posjet pokazao je da je Rusija izašla iz izolacije i vratila se na vrh svjetske politike (s kojeg nikada nije ni odlazila), piše britanski The Telegraph: “Putin se rukovao s američkim predsjednikom. Pokazao je svijetu da se Rusija vratila tamo gdje pripada – na vrh svjetske politike.”
Američki The Wall Street Journal piše slijedeće:
„Rus (Vladimir Putin, op.ZM.) je na summitu postigao jedan od svojih glavnih ciljeva – početak rehabilitacije kao svjetskog vođe. Summit je okončao njegovu izolaciju od Zapada, a on se ničega nije odrekao da bi to postigao.“
RIA Novost
Razgovori u Anchorageu između predsjednika Rusije i Sjedinjenih Država trajali su gotovo tri sata. Stranke su postigle dogovor o nekim točkama rješavanja ukrajinskog sukoba. Također su se dogovorile o ponovnom susretu. Vladimir Putin je na trenutak bio ometen od razgovora s Donaldom Trumpom na crvenom tepihu: strateški bombarder B-2, u pratnji F-35, preletio je vojnu bazu Elmendorf-Richardson. Nitko nije očekivao tako improviziranu zračnu paradu.
I općenito, bilo je mnogo neočekivanih stvari. Na primjer, nisu znali kako će gost biti dočekan – mislili su da će ga na rampi dočekati državni tajnik Marco Rubio i šef Pentagona Pete Hegseth. Ali ruskog predsjednika osobno je čekao njegov američki kolega. Pozdravili su se s osmijesima i krenuli prema svojim automobilima – Aurusu i Cadillacu.
Format sastanka se iznenada promijenio. Trebao je to biti razgovor jedan na jedan, samo s prevoditeljima u blizini. Do podneva 15. kolovoza pojavila se informacija: bit će i pomoćnici.
Kao rezultat toga, Putinov pomoćnik Jurij Ušakov, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, Trumpov posebni izaslanik Steven Witkoff i američki državni tajnik Marco Rubio ušli su zajedno sa šefovima država u malu dvoranu.
Putin je kasnije pred medijima izrazio zahvalnost Trumpu za njegove napore u rješavanju sukoba i naglasio da su strane postigle dogovor za koji Putin očekuje da će otvoriti put miru u Ukrajini.
„Očekujemo da će Kijev i europske prijestolnice sve ovo shvatiti na konstruktivan način i neće stvarati nikakve prepreke. Neće pokušavati poremetiti nadolazeći napredak provokacijama ili zakulisnim spletkama“, rekao je predsjednik.
Putin smatra ono što se događa velikom tragedijom za Rusiju, budući da je ukrajinski narod bratski. Stoga je Moskva vrlo zainteresirana za što brži početak mira. Rusija se slaže da se sigurnost Ukrajine mora osigurati, a Moskva je spremna raditi na tome, dodao je ruski čelnik.
Trump je, pak, napomenuo da su Moskva i Washington uspjeli postići dogovor o nekim točkama. „Najvažnije je da imamo dobre šanse za postizanje mira“, naglasio je.
Istovremeno, je Trump priznao: „Nismo uspjeli pronaći potpuno razumijevanje. Nažalost, još nema dogovora.“ No, kontakti će se nastaviti. Trump je također obećao razgovarati o rezultatima sastanka s europskim saveznicima i Kijevom.
Nakon konferencije za novinare, novinari su saznali još jednu vijest: planirani radni doručak između delegacija je otkazan. Pregovori su završili ranije nego što se očekivalo. Ipak, kako zapadni mediji gotovo uglas primjećuju, Putin i Trump uspjeli su “pronaći zajednički jezik” i napraviti važan korak prema miru – zaključuje ruski medij.
Zoran Meter: Raspad: Rusi probili bojišnicu kod Pokrovska i presjekli cestu za jedan ključni grad
Oglasio se Kremlj
Razgovori ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trumpa koji su se održali na Aljasci mogu se ocijeniti kao vrlo pozitivni.
To je mišljenje novinarima nakon nedavnog summita u Anchorageu izrazio glasnogovornik ruskog čelnika Dmitrij Peskov. Vjeruje da nam dijalog koji se održao omogućuje da “s povjerenjem zajedno nastavimo putem traženja opcija za rješenje” u Ukrajini.
„Razgovor je uistinu bio vrlo pozitivan, a oba predsjednika su to naglasila. Upravo je to razgovor koji nam omogućuje da s pouzdanjem zajedno krenemo putem pronalaženja mogućnosti za rješavanje spora.“ – rekao je glasnogovornik Kremlja.
Tjedna analiza Zorana Metera: Potpuni debakl! EU će dobiti sve što je htjela izbjeći
Također je objasnio zašto Vladimir Putin i Donald Trump nisu odgovorili na pitanja novinara na završnoj konferenciji za novinare. Prema Peskovu, šefovi država već su “dali iscrpne izjave” nakon razgovora.
