- Teško je pretpostaviti kako SAD-u, s ovako moćnom Kinom u vojnom, gospodarskom a vidimo i u političkom smislu jer partnera u svijetu joj ne nedostaje – treba još dodatna rizična politika s Rusijom na ukrajinskim bojišnicama koja bi svečana obilježavanja godišnjice završetka Drugog svjetskog rata lako mogla transformirati u tragični početak onog trećeg.
- Europska unija, a prije svega Ukrajina – u tom bi se slučaju našle u krajnje nepovoljnoj situaciji jer bi suradnja s Rusijom i Kinom u sferama od zajedničkog interesa tada bila isključiva privilegija Sjedinjenih Država, dok bi prerogativ Europe bio dugoročna militarizacija i u sklopu nje oslanjanje na skupo američko oružje, isto takve energente i visoku tehnologiju.
U srijedu. 3. kolovoza održana velika kineska vojna parada povodom 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata na Dalekom istoku (koji je završio oko četiri mjeseca kasnije od onog u Europi tj. savezničke pobjede nad nacističkom Njemačkom) pozorno se pratila i u Washingtonu.
Sigurno ne bez razloga. Osim što je Kina najveći američki suparnik u borbi za globalnu dominaciju u 21. stoljeću općenito gledano, na paradi se itekako imalo što vidjeti kada je riječ o kineskoj najsuvremenijoj vojnoj opremi i tehnici.
Imalo se, naravno, što vidjeti i u (geo)političkom smislu – poglavito kroz prizmu odabranih gostiju, odnosno državnika svjetskih zemalja koji su sjedili u počasnoj loži s lijeve i desne strane kineskog vođe Xi Jinpinga koji je teško susprezao svoj ponos onime što je kineska vojska danas odlučila prezentirati domaćoj i svjetskoj javnosti.
Također i kroz prizmu odaslanih poruka kineskog vođe kako svojim uvodnim riječima, tako i impresivnom demonstracijom kineske vojne snage koja sigurno nikoga ne može i neće ostaviti ravnodušnim.
Naravno, u kontekstu pozornog praćenja današnjih događaja sa središnjeg pekinškog trga, svih najviše zanima reakcija američkog predsjednika Donalda Trumpa. Tim više što je on nedavno u Washingtonu, nakon proteka vremena od više desetljeća održao vojnu paradu američkih oružanih snaga povodom 250. godišnjice njihove uspostave, koja se – igrom slučaja – poklapa s Trumpovim rođendanom. Komparacijom ovih dviju vojnih parada ipak se ne namjeravam se baviti jer uopće nisu usporedive.
Trump je danas bio ljut
Je li zbog „odmetnute“ Indije koja mu se drznula reći ne po pitanju ultimatuma oko uvođenja dodatnih carina ako nastavi kupovati rusku naftu i čije je premijer Narendra Modi ovih dana „krstario“summitom Šangajske organizacije u kineskom Tianjinu, ili pak zbog ruskog predsjednika Vladimira Putina kojeg su se „usudili“ pozdraviti brojni državnici izvan zapadnog civilizacijskog kruga i za što je od zapadnih čelnika samo on „imao privilegiju“ (summit na Aljasci), ili pak zbog nečeg trećeg, Donald Trump danas je bio jako ljut.
Još tijekom trajanja vojne parade u kineskoj prijestolnici američki se vođa oglasio na svojoj omiljenoj društvenoj mreži Truth Social slijedećim priopćenjem:
„Neka predsjednik Xi i divni narod Kine imaju sjajan i trajan dan slavlja. Molim vas, prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Jong-unu, dok kujete zavjeru protiv Sjedinjenih Američkih Država.“
Trump je u istoj objavi također pozvao Xija da se sjeti uloge SAD-a u pobjedi nad Japanom.
„Veliko je pitanje hoće li kineski predsjednik Xi spomenuti ogromnu podršku i ‘krv’ koju su Sjedinjene Američke Države dale Kini kako bi joj pomogle da osvoji slobodu od vrlo neprijateljskog stranog osvajača. Mnogi Amerikanci su poginuli u kineskoj potrazi za pobjedom i slavom. Nadam se da će biti s pravom poštovani i zapamćeni zbog svoje hrabrosti i žrtve!“
Istovremeno, Kremlj Trumpove riječi o “zavjeri protiv Sjedinjenih Država” koju su kovali čelnici Kine, Sjeverne Koreje i Rusije, koji su zajedno sudjelovali na vojnoj paradi u Pekingu, smatra “ironičnima”.
„Putin, Xi Jinping i Kim Jong-un čak ni ne razmišljaju o zavjeri protiv Sjedinjenih Država; oni razumiju ulogu Washingtona u trenutnoj međunarodnoj situaciji“, rekao je pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov.
Hoće li Trump prihvatiti ovakvo rusko obrazloženje novonastale situacije ne znamo. Osobno u to ne vjerujem.
Tim više što se, nakon vojne parade, Vladimir Putin danas u Pekingu sastao sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom i s njim razgovarao puna dva i pol sata, najprije u formatu dviju delegacija, a potom i u četiri oka. Potonji je Putinu obećao bilo kakvu buduću pomoć koju on i ruski narod zatraže od „bratskog korejskog naroda“.
I to nije bilo sve. Putin se, nakon s Kimom, danas sastao i s vijetnamskim predsjednikom te su tijekom razgovora obojica potvrdila – citiram, „savezničke rusko-vijetnamske odnose“.
I kao „šlag na torti“ za Putina, a kao „pelin“ za Trumpa, danas je ruska vojska postigla važan strateški uspjeh na ukrajinskim bojišnicama. Evo o čemu je riječ.
Zoran Meter: Krah politike Zapada prema ovoj ključnoj zemlji zbog Trumpove kobne greške. Evo što slijedi
Ruska vojska ušla u središte Kupjanska
Dakle, dok u Pekingu traje općenarodno slavlje a impresionirani svjetski dužnosnici koji su tamo bili pozvani polako napuštaju kinesku prijestolnicu, ruska vojska ne miruje kada je riječ o nastavku ukrajinskog rata.
Danas su ruske postrojbe sa sjeverne strane ušle u središte važnog ukrajinskog grada Kupjanska, u Harkovskoj regiji, za kojeg su borbe trajale mjesecima. U tijeku je čišćenje preostalih dijelova grada i prigradskih naselja – javljaju ruski mediji.
Ovladavanjem Kupjanskom ruskoj se vojsci otvara mogućnost napredovanja prema velikim gradovima Slovjansku i Kramatorsku sa sjevera. Riječ je o posljednjoj velikoj aglomeraciji u regiji Donbas koja je još pod nadzorom ukrajinske vojske.
Kako se čini – sve ide prema mojoj ranijoj prosudbi, da će ruska vojska idućih mjeseci ovladati čitavim prostorom Donbasa i što bi onda mogla biti stvarna podloga za prihvaćanje Trumpove mirovne inicijative, koja, kada je riječ o teritorijalnom segmentu sporazuma o završetku rata polazi od zahtjeva za prekidom vatre na trenutačnim crtama bojišnica.
Moskvi je, podsjećam, po pitanju teritorijalnih pretenzija koje ona postavlja kao preduvjet za završetak rata (uz ostale uvjete sigurnosnog i političkog karaktera) dovoljno još samo ovladavanje, ugrubo rečeno – upravo spomenutom aglomeracijom, kao i strateškim prometnim gradom Pokrovskom smještenom nešto južnije, a koji se već nekoliko mjeseci nalazi u poluokruženju i u sve je težem položaju po pitanju nastavka uspješne obrane.
Je li to baš ona igra između Trumpa i Putina koja je dogovorena na njihovom summitu na Aljasci ne znam. Isto kao što ne znam hoće li Trump zbog navedenih događaja ovih dana u Kini i koji su demonstrirali ne slabljenje, već dodatno jačanje strateških odnosa Moskve i Pekinga – na kraju izgubiti živce i uvući Ameriku dublje u ukrajinski rat, i time ga iz Bidenovog pretvoriti u Trumpov?
Osobno u ovo drugo ne vjerujem, jer, usprkos svemu – teško je pretpostaviti kako Sjedinjenim Državama, s ovako moćnom Kinom u vojnom, gospodarskom a vidimo i u političkom smislu jer partnera u svijetu joj ne nedostaje – treba još dodatna rizična politika s Rusijom na ukrajinskim bojišnicama koja bi svečana obilježavanja godišnjice završetka Drugog svjetskog rata mogla transformirati u tragični početak onog trećeg – a što sigurno nitko normalan ne želi.
Svijet se iz temelja promijenio i mislim kako Trump to dobro shvaća. Glavno je pitanje kako će on na tu promjenu odgovoriti: daljnjom militarizacijom Amerike i njenih saveznika pod potpunim vodstvom Washingtona, ili pak pokušajem suradnje s globalnim suparnicima?
Ono prvo je definitivno sigurno, iako nije isključeno da paralelno s procesom militarizacije počne i proces suradnje SAD-a s Kinom i(li) Rusijom u onim područjima koja su od obostranog interesa.
Tjedna analiza Zorana Metera: Katastrofalno odigrana ključna geopolitička partija šaha. Evo tko gubi
Ako dođe do ovog drugog, Europska unija, a prije svega Ukrajina – našle bi se u krajnje nepovoljnoj situaciji jer bi suradnja s Rusijom i Kinom u sferama od zajedničkog interesa u tom slučaju bila isključiva privilegija Sjedinjenih Država, dok bi prerogativ Europe bio dugoročna militarizacija i u sklopu nje oslanjanje na skupo američko oružje, isto takve energente i visoku tehnologiju, i štošta drugo što ključne globalne igrače i čini ključnima.
