- Ruska nepopustljivost i „slijepa ulica“ u kojoj su se dvije zemlje sada našle, zapravo predstavlja najbolji dokaz koliko su se Sjedinjene Države preambiciozno zaigrale s Ukrajinom, a što, opet – nimalo nije Trumpova krivnja.
- Prekid američko-ruskih diplomatskih odnosa i prestanak mogućnosti za postizanje bilo kakvog dogovora Europu će pretvoriti u klupko bodljikave žice s detonatorima oko nje koji mogu svakog časa eksplodirati. Ne vjerujem da ovoga puta ta eksplozija ne bi zahvatila i teritorij Sjedinjenih Država – što Moskva jasno daje do znanja u dva slučaja.
Kuda to idu, i gdje će na kraju završiti američko-ruski odnosi pokušat ću odgovoriti u ovoj analizi. Jer sve što se na globalnoj geopolitičkoj pozornici ključno događa, zapravo se svodi na odnose tih dviju država koji će u najvećoj mjeri determinirati izgled budućeg svijeta (pod uvjetom da on uopće kao takav i opstane).
Tu je, dakako, i Kina, ali još uvijek nikako s geopolitičkom težinom kakvu imaju ove dvije nuklearne supersile odnosno njihov odnosi, koji su povijesno vrlo složeni i od toga ni jedna ni druga ne mogu pobjeći.
Ali najprije ipak želim posjetiti na jučer pristiglu vijest koja nam i najbolje govori o tome gdje se američko-ruski odnosi nalaze u ovom trenutku.
SAD rasporedio modernizirane atomske bombe u Velikoj Britaniji
Pomiče nuklearne podmornice
Američki predsjednik Donald Trump objavio je u petak kako je naredio raspoređivanje dviju američkih nuklearnih podmornica u regije blizu Rusije, što je izazvalo snažne međunarodne reakcije i naglasilo eskalaciju napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije. O tome izvješćuje Reuters.
Trump je izjavio da je naredio postavljanje dviju nuklearnih podmornica u “odgovarajuće regije” kao odgovor na primjedbe bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva o riziku od rata između nuklearno naoružanih protivnika.
Sigurnosni analitičari nazvali su Trumpov potez retoričkom eskalacijom s Moskvom, ali ne nužno vojnom, s obzirom na to da Sjedinjene Države već imaju nuklearne podmornice koje su raspoređene i sposobne udariti na Rusiju.
Medvedev je u četvrtak rekao da bi se Trump trebao sjetiti da Moskva posjeduje sovjetske kapacitete za nuklearni napad u krajnjoj nuždi, nakon što je Trump rekao Medvedevu da “pazi na riječi”.
„Na temelju izrazito provokativnih izjava bivšeg predsjednika Rusije, Dmitrija Medvedeva… naredio sam da se dvije nuklearne podmornice postave u odgovarajućim regijama, za slučaj da su ove glupe i zapaljive izjave više od toga“, rekao je Trump u petak u objavi na društvenim mrežama. Dodao je: „Riječi su vrlo važne i često mogu dovesti do neželjenih posljedica, nadam se da ovo neće biti jedan od tih slučajeva.“
Na kasnije pitanje novinara zašto je naredio polazak podmornice, Trump je rekao: “Prijetnju je iznio bivši predsjednik Rusije i mi ćemo zaštititi svoj narod.”
Američka mornarica i Pentagon odbili su komentirati Trumpove izjave ili jesu li podmornice premještene. Iznimno je rijetko da američka vojska raspravlja o razmještaju i lokaciji američkih podmornica s obzirom na njihovu osjetljivu misiju nuklearnog odvraćanja.
No svaki govor američkog predsjednika o potencijalnim nuklearnim vojnim sposobnostima izaziva zabrinutost, rekli su sigurnosni stručnjaci, napominjući da su se Sjedinjene Države povijesno suzdržavale od ruskog zveckanja nuklearnim oružjem s obzirom na rizike koji okružuju najrazornije oružje na svijetu.
„Ovo je neodgovorno i nepreporučljivo“, rekao je Daryl Kimball, izvršni direktor zagovaračke skupine Udruge za kontrolu naoružanja. „Nijedan vođa ili zamjenik vođe ne bi smio prijetiti nuklearnim ratom, a kamoli na djetinjast način na društvenim mrežama.“
Hans Kristensen iz Federacije američkih znanstvenika primijetio je da su američke nuklearne podmornice – dio takozvane nuklearne trijade s bombarderima i kopnenim raketama – uvijek bile pozicionirane za lansiranje raketa s nuklearnim oružjem na ciljeve u Rusiji.
„Podmornice su uvijek tamo cijelo vrijeme i ne treba ih premještati na pozicije“, rekao je. „On daje Medvedevu (priliku, op.GN.) za odgovor na ove lude izjave.“
London i Pariz potpisali ‘povijesni’ nuklearni pakt: Kapaciteti, okolnosti i reakcija Moskve
Ruski politički odgovor
Sada bih tek krenuo u svoju analizu. Ruski predsjednik Vladimir Putin već se dugo službeno ne osvrće na ono što Donald Trump javno govori, najčešće kroz tzv. diplomaciju kroz društvene mreže, jer takva „diplomacija“ nema službeni karakter pa je Moskva tretira kao „zabavu za mase“. Također, Putin smatra kako Trump prečesto mijenja mišljenja kao dio „pregovaračke taktike“ s Rusijom, da danas govori jedno, a sutra nešto posve drugo i da zato ne treba ozbiljno shvaćati takve izjave sve do trenutka kada bi bile „upakirane“ u službeni tj. politički stav Washingtona.
Osim toga, uzrok Putinove suzdržanosti ili pažljive odmjerenosti u odgovorima Trumpu nije strah, kako bi neki možda pomislili, već spoznaja da bi Trumpov stil komunikacije (kojeg koristi prema svim državama, čak i onim savezničkim) u slučaju identične retorike s ruske strane doveo do brzog i konačnog prekida svih pregovora između dviju država, koji, naglašavam, još uvijek traju.
Trump je, tako, prije tri dana izjavio kako njegov posebni izaslanik za Bliski istok Steve Wittkof putuje krajem tjedna u Izrael (taj je posjet već obavio) a da nakon njega želi otići u Moskvu!
Dakle, i Trump je jako dobro svjestan ne samo da njegov desetodnevni ultimatum Rusiji neće imati nikakvog efekta tj. utjecaja na ruski tijek vojnih operacija u Ukrajini (to je već i osobno rekao), već da bi u slučaju – naglašavam službene američke proturuske histerije (od strane njegove administracije) – to značilo krah daljnjih pregovora o Ukrajini iz koje je Trump de facto povukao SAD i prepustio da se njome bavi Europa i NATO. A kako oni to nisu u stanju održati na po Ameriku zadovoljavajućoj razini, svako daljnje zaoštravanje Washingtona s Moskvom značilo bi i jačanje ruske vojne operacije na terenu, uz mogućnost eskalacije i izvan Ukrajine što bi onda ili primoralo Ameriku na otvoreno uključivanje u rat što Trump nikako ne želi (nije želio ni Joe Biden iako je plesao na rubu eskalacije).
Drugim riječima ni Trump, kao ni Putin, ne želi prekid pregovora s Moskvom, poglavito ne u kontekstu činjenice da SAD žuri u obračun s Kinom na istoku Azije.
Brutalni odgovor New Delhija na Trumpovo omalovažavanje Indije: Rusi trljaju ruke
Ne žele prekid odnosa, ali…
Kako god bilo, na Trumpove ratoborne izjave obično reagiraju Putinovi niže pozicionirani suradnici ili njemu bliski analitičari kroz državne medije, pa se i tu skoro pa radi – reći ću to tako, o „pseudo-diplomaciji“, iako, to treba naglasiti, šef ruske diplomacije Sergej Lavrov na različitom domaćim i međunarodnim forumima nastupa prilično odrješito i jasno kada je riječ o ruskim stavovima o ukrajinskom ratu i odnosima sa SAD-om. Slično čini i američki državni tajnik Marco Rubio, ali i jedno i drugo još uvijek ne znači tendenciju prema prekidu pregovora a kamoli međusobnih odnosa, već – uvjeren sam – upravo suprotno. Problem je „jedino“, što su njihove polazišne točke i interesi u svemu tome potpuno suprotni!
Ruska nepopustljivost i „slijepa ulica“ u kojoj su se dvije zemlje sada našle, zapravo predstavlja najbolji dokaz koliko su se Sjedinjene Države preambiciozno zaletjele, da ne kažem zaigrale s Ukrajinom, a što, opet – nimalo nije Trumpova krivnja. Ali on sada predstavlja državu koja je to učinila i koja je u „projekt Ukrajina“ uložila golema sredstva a da bi sada bilo što ključno on samostalno mogao učiniti.
Stoga je, prema mom mišljenju, izabrao naizgled lakšu opciju (da ga ostave na miru unutar američke duboke države) i prihvatio ulogu „eksplozivnog Bidena“ – iako itekako ostavljam mogućnost da je na nju pristao još i prije kandidature za drugi mandat, jer bi je u suprotnom vrlo teško dobio s obzirom na, blago rečeno – nezavidne okolnosti u kojima se tada nalazio.
Ruska nuklearna grdosija porinuta u more: Spremni za 3. svjetski rat
Ruski signali vojne prirode
Međutim, Rusija paralelno s opreznim političkim reakcijama odašilje i jasne signale o jačanju svoje vojne moći, kao i o tome da zapadne sankcije na nju nemaju presudan utjecaj jer ona na njih „ima imunitet“ – kako je to ovih dana rekao Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, odgovarajući na pitanje što misli o spomenutom Trumpovom ultimatumu koji ističe 8. kolovoza i nakon kojih će Trump, kako je najavio, uvesti velike sekundarne carine državama koje nastave kupovati ruske energente (Kina, Indija, Turska).
Kako su prve dvije taj zahtjev već gotovo službeno odbile, Trump se našao u vrlo složenoj poziciji s obzirom da su i Kina i Indija istodobno i veliki američki trgovinski partneri a ne samo ruski. Uvođenje tako visokih carina i očekivani identični (simetrični) odgovor, u težak položaj doveo bi i SAD. U njemu upravo dolazi do usporavanja rasta zaposlenosti na koji rast je Trump do sada bio ponosan i često isticao kao svoj uspjeh, dok svake nove carine na stranu robu znače i rast cijena kod kuće. A rast cijena je zapravo rast inflacije! Trumpu to sigurno nije u interesu, ali se doveo u krajnje neugodan položaj gdje bi mu prazne prijetnje i ultimatumi bez pokrića mogle dovesti do jačanja ionako velikih unutarnjih političkih problema tj. onih kod kuće.
Vratio bih se spomenute na ruske signale Americi druge vrste i naveo o čemu se radi.
Prije nekoliko dana Putin je osobno nazočio predaji novoizgrađene najsuvremenije ruske nuklearne podmornice „Knez Požarski“ ruskim pomorskim snagama. O tome smo opširnije pisali na poveznici ovdje ili ispod teksta.
Ta je strateška podmornica danas stigla je u rusku mornaričku bazu u Gadžijev, u Murmanskoj oblasti te je time jasno da je ušla u sastav, kako je i najavljeno, Sjeverne a ne ruske Tihooceanske flote.
Zapovjednik podmorničkih snaga Sjeverne flote, viceadmiral Anatolij Kovalenko, potvrdio je informaciju i rekao da će nuklearna podmornica biti dio skupine strateških podmorničkih krstarica, koja je osnova ruskih pomorskih strateških nuklearnih snaga.
“Knez Požarski” je ruska strateška nuklearna podmornica četvrte generacije. Ona je osma podmornica projekta 955 Borej i peta izgrađena u okviru moderniziranog projekta 955A Borej-A.
Glavno naoružanje ovih brodova je 16 lansera za interkontinentalne balističke rakete Bulava-30 dometa preko 9000 kilometara. Svaka raketa može nositi do šest neovisno ciljanih nuklearnih bojevih glava.
Između ostalog, zadaća joj je patroliranje arktičkim i atlantskim regijama.
Zoran Meter: Trump: ‘Ne zanima me što će Indija s Rusijom. Mogu zajedno uništiti svoja mrtva gospodarstva’
Prosudba
Rekao bih da je Rusija SAD-u, odnosno Trumpu odgovorila na „asimetričan“ način. Trump je“ poslao“ svoje već postojeće dvije podmornice tamo gdje se one vjerojatno ionako nalaze sukladno američkoj strategiji nacionalne sigurnosti, dok mu Putin šalje svoju novu, „u regije bliže SAD-u“.
I jedno i drugo je definitivno zveckanje oružjem, ali isto tako i jasan znak početka nove utrke u naoružanju. Baš zato je i ključna nužnost nastavak međusobnog dijaloga dviju nuklearnih velesila o sporazumu o međusobnoj strateškoj sigurnosti kojeg ne može biti bez elementa koji uključuje i europski kontinent (on je de facto i glavni, a postojao je, sigurno ne bez razloga, čak i u vrijeme Hladnog rata) i na čemu Moskva inzistira u okviru širih sporazuma od onih o samoj Ukrajini.
Hoće li je tko u SAD-u htjeti poslušati? Kako sada stvari stoje – vrlo teško, pa ćemo svi skupa u Europi biti sretni ako se sve ovo na kraju zadrži isključivo na „pokazivanju mišića“ i režanju jednih na druge – nadajmo se isključivo kroz „Internet ili pseudo-diplomaciju“.
Sve izvan potonje dovelo bi do prekida diplomatskih odnosa i prestanka mogućnosti za postizanje bilo kakvog dogovora što bi Europu pretvorilo u klupko bodljikave žice s detonatorima oko nje koji mogu svakog časa eksplodirati (upravo je, nažalost, Europa kao „vojna tvrđava“ sada intencija koju guraju i EU i NATO kroz narativ o neizbježnom ratu s Rusijom koja će prva napasti, još možda i prije 2029. g.).
Ne vjerujem da ovoga puta navedena eksplozija ne bi zahvatila i teritorij Sjedinjenih Država – kako je to bilo u oba svjetska rata (s izuzetkom Havaja u ovom drugom). Moskva to jasno daje do znanja u slučaju ako bi se SAD želio distancirati od europskog rata kojeg bi eventualno sam podmetnuo preko svojih poslušnika. Ali isto tako, ako bi se uključio u obranu svojih saveznika nakon što bi Rusija upozoravajućim nenuklearnim vojnim udarom napala pojedine efektive unutar članica NATO saveza preko kojih Ukrajini isporučuju dalekometno oružje kojim bi ova gađala u dubinu ruskog teritorija.
Rusija jednostavno ne namjerava s NATO-om ratovati konvencionalnim oružjem ako bi do rata došlo. To je službeni stav ruskog državnog vrha koji je više puta javno izrečen od strane samog Putina.
Zoran Meter: Kremlj: Rusija mora biti spremna napasti Zapad ako eskalira stanje u Ukrajini
Tako, jednostavno, htjeli mi to ili ne, danas stoje stvari između Rusije i SAD-a – bez bilo kakvog „uljepšavanja“. Pametni, i oni koji na kraju o svemu odlučuju – morali bi iz navedenog izvući nužne zaključke!
