Sutra počinje, rekao bih sudbonosni sastanak Europske unije o korištenju ruske imovine za izdavanje tzv. reparacijskog kredita Ukrajini tj. za njeno financiranje u razdoblju od iduće dvije godine – 2026/27. Nije samo sudbonosan po europsko-ruske odnose ili pak financijski ugled EU-a, već i po pitanju daljnjeg smjera ukrajinskog rata odnosno odluke o tome, kreće li on prema svom završetku ili prema eskalaciji.
Jer u slučaju neprihvaćanja prijedloga Europske komisije o korištenju ruskih aktiva u spomenutu svrhu Ukrajina će se već od veljače iduće godine de facto naći u bankrotu jer se „proračunska rupa“ veća od 70 milijardi dolara nema čime drugim popuniti. Europska unija za to nema novca,a i da ima pitanje je bi li ga htjela utrošiti u „rupu bez dna“ – bez bilo kakvih jamstava da će u dogledno vrijeme biti vraćen a kamoli dodatno oplođen. Stoga će to (neprihvaćanje) vjerojatno biti i glavni argument zbog kojeg će Volodimir Zelenski biti primoran pristati na uvjete Donalda Trumpa za predaju teritorija Rusima.
U suprotnom, ako prijedlog Europske komisije na čelu s Ursulom von der Leyen koja ga uz njemačkog kancelara Friedricha Merza najviše i promovira – gotovo proglašava sudbinski važnim – prođe, Zelenski će vjerojatno biti motiviran za nastavak rata, tim više što je Europa prije dva dana predstavila svoja sigurnosna jamstva za Ukrajinu.
Ona bi, prema mišljenju ključnih europskih državnika, morala ići u paketu s Trumpovim planom (o tome se te dvije strane, uvjetno Bruxelles (zapravo London, Pariz i Berlin) i Washington tek trebaju usuglasiti, iako je svima već unaprijed jasno kako ovaj europski „dodatak“ prvotnom Trumpovom planu koji je nedavno pregovaran i na sastanku u Moskvi s Trumpovim izaslanicima Stevenom Witkoffom i Jaredom Kushnerom – u Rusiji neće proći. Iz jednostavnog razloga: njime se, opet, navedenim uvjetima tj. potezima koji se planiraju provesti de facto poziva na rusku kapitulaciju, bez ikakvog pokušaja pronalaska kompromisa u smislu „nešto dajemo da bismo nešto dobili“ što namjerava činiti Trump.
Zbog toga se čini kako Trumpov novi plan sve brže poprima sudbinu prvotnog, kojeg je Vladimir Putin diskretno odbacio govoreći o nužnosti uključivanja pojedinih ruskih ključnih stavova koje Trump „nije čuo“. Tim više ako se uzmu u obzir i najnovije prijetnje koje se iz Washingtona odašilju prema Moskvi u obliku novih sankcija ako Rusija opet bude opstruirala Trumpov mirovni plan.
Belgija odbila novi prijedlog EK o korištenju ruske imovine za Ukrajinu: Pridružilo joj se još 6 država
Tekst NYT-a koji je odjeknuo u Moskvi
Američki medij The New York Times objavio je jučer tekst prema kojem su se Sjedinjene Američke Države i europske zemlje na zatvorenoj sjednici dogovorile o parametrima sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, koja bi trebala činiti osnovu budućeg sporazuma o prekidu vatre.
Riječ je o paketu sporazuma osmišljenih kako bi se odvratila moguća nova ruska agresija nakon završetka rata. Dokumenti nisu objavljeni, a o njima je, kako navodi medij, postignut opći dogovor između Kijeva, Washingtona i europskih prijestolnica.
Jedan od ključnih elemenata su pravno obvezujuća sigurnosna jamstva, slična po logici Članku 5 NATO-a, ali bez formalnog članstva Ukrajine u Savezu. Prema izvorima, Sjedinjene Države su spremne podnijeti ta jamstva na ratifikaciju Senatu, dok su europske zemlje spremne formalizirati ih u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.
Zaseban tajni dokument sadrži detaljne scenarije odgovora na mogući novi ruski napad. U njemu se opisuje kako bi SAD i Europa trebale djelovati u slučaju ponovnog pokušaja invazije. Izvori naglašavaju da se radi o specifičnim i praktičnim mehanizmima, a ne o političkim deklaracijama.
Nema planova za slanje američkih trupa u Ukrajinu. Umjesto toga, Sjedinjene Države će preuzeti vodeću ulogu u obavještajnim aktivnostima i nadzoru. Američki sustavi trebaju nadzirati prekid vatre, otkrivati pripreme za napade, otkrivati moguće provokacije i sprječavati eskalaciju.
Europski dio plana predviđa raspoređivanje snaga unutar Ukrajine izvan okvira NATO-a. Očekuje se da će te jedinice biti stacionirane u zapadnim regijama zemlje, dalje od linije primirja, kako bi se osiguralo dodatno odvraćanje. Američki dužnosnici su u komentaru za NYT “izrazili uvjerenje, unatoč javnim izjavama gospodina Putina, da će on u konačnici prihvatiti prisutnost europskih snaga u Ukrajini izvan okrilja NATO-a”. Izvori NYT-a nisu naveli koje bi zemlje mogle poslati trupe u Ukrajinu.
Kako pak piše ukrajinski medij Strana referirajući se na navedeni tekst, SAD nisu službeno potvrdile svoj pristanak na raspoređivanje europskih trupa u Ukrajini. Trumpov početni plan navodio je da NATO trupe neće biti raspoređene u Ukrajini, dok je Moskva već izjavila kako bi bilo kakvo raspoređivanje NATO trupa na ukrajinskom teritoriju bilo neprihvatljivo.
Drugi element sporazuma, prema NYT-u, jest očuvanje velike ukrajinske mirnodopske vojske od 800.000 vojnika uz kontinuiranu potporu u naoružanju i obuci. Ta su sigurnosna jamstva povezana sa spremnošću Kijeva da napravi teritorijalne ustupke i odustane od namjere za formalnim priključenjem NATO savezu .
Putin: Orešnik se u slijedeća dva tjedna stavlja na borbeno dežurstvo, S-500 upravo uveden
Oglasio se Peskov
Na spomenutu temu i tekst NYT o razmještaju stranih snaga u Ukrajini, u srijedu se oglasio glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Ruski stav o inicijativi za razmještanje stranih trupa u Ukrajini je dobro poznat i nije se promijenio – rekao je novinarima.
„Formulirao ga je i predsjednik (Vladimir Putin) i na drugim radnim razinama. Dobro je poznat, apsolutno dosljedan i razumljiv“, rekao je Peskov.
Ono što je sadašnja pozicija Moskve i što je ponovio Peskov je kako Kremlj još nije primio nikakve službene informacije od SAD-a o rezultatu američkih razgovora s Kijevom i Europljanima i da prije toga, i prije nego što prouči dokument ne želi davati nikakve komentare.
Što se tiče mogućnosti novih američkih sankcija, Kremlj je svjestan takvih planova, ali bilo kakve sankcije štete poboljšanju odnosa.
U kojoj mjeri Zelenski želi mir postat će jasno nakon što Moskva primi dokumente s prijedlozima EU-a i Kijeva. Međutim, Rusija do tada neće medijski raspravljati niti o jednoj točki ukrajinskog sporazuma – rekao je Peskov.
Na sastanku Rammstein, 15 zemalja preuzelo obveze vojne pomoći Ukrajini
Stanje na bojišnicama
Od početka godine Ukrajina je naglo povećala broj napada bespilotnim letjelicama dugog dometa na ruski teritorij, rekao je ruski ministar obrane Andrej Belousov na završnom proširenom kolegiju ruskog Ministarstva obrane.
„Početkom godine neprijatelj je u prosjeku koristio oko 1500 dronova dugog dometa mjesečno. Od svibnja se ta brojka postupno povećala na 3700. Naš sustav protuzračne obrane suprotstavlja se tim prijetnjama s učinkovitošću od približno 97%“, rekao je dužnosnik. Također je pružio statistiku o rezultatima napada ruskih trupa na ukrajinske energetske objekte.
„Više od 70% termoelektrana, kao i više od 37% hidroelektrana, koje opskrbljuju energijom vojnu industriju i ukrajinske oružane snage, onesposobljene su. Energetski kapacitet Ukrajine smanjen je za više od polovice. To je također izravno utjecalo na sposobnost Ukrajine da se odupre“, napomenuo je.
Belousov je dodao da ruska vojska održava stratešku inicijativu i provodi ofenzivne operacije u gotovo svim smjerovima: tempo napredovanja vojnih skupina “Istok”, “Centar” i “Zapad” povećao se za 1,5 do 2 puta u usporedbi s 2024. godinom.
Evo što o ukrajinskom ratu odnosno stanju na bojišnicama piše ukrajinska Strana.
Odesa danima bez struje
U Odeskoj regiji proglašeno je izvanredno stanje na državnoj razini petog dana nestanka struje, piše danas Strana. Rusko granatiranje dovelo je do dugotrajnog poremećaja normalnih životnih uvjeta za više od 50.000 stanovnika regije, koji je trajao više od 3 dana.
Nakon granatiranja energetskih objekata u Odeskoj regiji, zbog kojeg je regija pet dana ostala bez struje i drugih komunalnih usluga, proglašeno je izvanredno stanje. Ova odluka donesena je na sastanku Komisije za tehnološku i ekološku sigurnost i izvanredne situacije pri Vojnoj upravi Odeske regije. Osnova za proglašenje izvanrednog stanja bio je dugotrajni poremećaj – više od tri dana – normalnih životnih uvjeta za više od 50 tisuća stanovnika regije.
Podsjećamo, Odessa je tijekom vikenda pretrpjela masovne napade na energetska postrojenja. Prema riječima stručnjaka, ovo je najmasovniji zračni napad cijelog rata.
Jučer je ukrajinska vojna javna grupa Deep State potvrdila rusko napredovanje u blizini grada Huljajpolja. Karta potvrđuje da su ruske trupe također ušle u grad s juga i napredovale prema sjeveru.
Ukrajinska vojska povukla se iz južnih četvrti Mirnohrada i obližnjih položaja, kojima je prijetilo okruženje, prema vojnom promatraču njemačkog Bilda Julianu Röpkeu.
Ukrajinski borac “Mučnoj” navodi da je “situacija u gradu svakim danom sve gora, sektori koje kontroliramo postaju sve manji i manji”. Smatra da je glavni rizik za ukrajinske oružane snage u Mirnohradu naglo povlačenje iz grada.
„Čim naše pješačke skupine počnu u potpunosti izlaziti iz grada, automatski će se naći u uskim hodnicima. Ti će prolazi biti izloženi unakrsnoj vatri i stalno će se nadzirati iz zraka. Bijeg iz tih džepova tada će biti izuzetno težak, a na nekim mjestima i jednostavno nemoguć“, smatra vojnik.
Rusi su također napredovali istočno od Konstantinovke, blizu Predtečina, i sjeverno od Stepnogorska u Zaporiškoj regiji (južno od Zaporižja). Dodao bih kako je od tamo do grada Zaporižja s oko 700 000 stanovnika svega 20-ak kilometara.
Govor nove šefice moćnog britanskog MI6: Evo koja joj je zemlja u fokusu interesa i zašto
Članak 5. NATO-a ne obvezuje članice da se uključe u rat ako je koja od njih napadnuta
Zelenski nerado povlači ukrajinske trupe, još uvijek pokušavajući uvjeriti Washington da odustane od zahtjeva za povlačenjem trupa iz Donbasa, piše Strana i dodaje kako Europljani rade u istom smjeru. Jučer su predstavili svoje prijedloge za jamstva, koja uključuju raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini, ali nije činjenica da će Trump podržati sve te ideje, jer će ih Putin definitivno odbaciti, što znači da će mirovni sporazumi propasti.
Čak ni razvikani članak 5 NATO-a ne obvezuje članice da se uključe u rat ako je koja od njih napadnuta, piše Strana.
Prvo, ne obvezuje zemlje Saveza da se uključe u rat ako je napadnuta jedna od njihovih zemalja. Formuliran je prilično općenito i pruža širok raspon mogućnosti za odgovor osim vojne sile u slučaju agresije. A u slučaju Ukrajine (koja neće postati članica Saveza), ta će se nejasnoća dodatno pogoršati.
Drugo, malo tko vjeruje da će Trump biti spreman dati Ukrajini jamstva koja bi obvezala SAD da uđe u rat s Rusijom u slučaju nove invazije. Čak je i Biden oklijevao s tim (zbog čega je i blokirao pristupanje Ukrajine NATO-u). A još je manje vjerojatno da će se to očekivati od sadašnje administracije.
Kao i prije, njezino ponašanje vodi se formulom “zbog Ukrajine ne smijemo riskirati nuklearni rat s Rusijom”. Iz istog razloga, pristanak Washingtona na podršku europskim planovima za raspoređivanje trupa u Ukrajinu također je malo vjerojatan (a bez takve podrške Europa nije voljna slati trupe). Štoviše, vrijedi podsjetiti da je Trumpov mirovni plan uključivao klauzulu o zabrani prisutnosti stranih trupa u Ukrajini, a još nema informacija da će ona biti uklonjena.
Stoga, ponavlja ukrajinski medij svoje ranije izrečene stavove, ključno pitanje koje sprječava dogovor je teritorij, a ne sigurnosna jamstva.
Washington će vjerojatno i u idućim danima nastaviti vršiti pritisak na Kijev da prihvati formulu “jamstva u zamjenu za Donbas”. Zelenski će svoj stav o tome vjerojatno odrediti na temelju odluke (ili nedostatka iste) o zajmu za reparacije.
Istovremeno, bez obzira na ishod, među ukrajinskom elitom raste osjećaj zastoja, piše njemački medij Bild na kojeg se poziva Strana.
Rusija stavila svoje tankere pod vojnu zaštitu na Baltiku i Sjevernom moru
Bild: Nema dobrih opcija
„Za nas trenutno, čini se da nema dobrog rješenja. Ili ćemo biti prisiljeni na djelomičnu kapitulaciju ili će se rat nastaviti – i to bez ikakve nove pomoći za nas koja bi mogla išta promijeniti“, rekao je izvor iz ukrajinske vlade za BILD.
Ukrajinski izvori kažu da nema jasnoće o tome što sigurnosna jamstva zapravo znače, niti ideje o tome kako ih provesti u vezi s teritorijalnim ustupcima. Kijev smatra da bi odluku o napuštanju Donbasa bilo praktički nemoguće objasniti ukrajinskom stanovništvu, a također je pravno malo vjerojatno da će se provesti u svom sadašnjem obliku.
Ukrajinski pregovarači također sumnjaju u učinkovitost predloženih sigurnosnih jamstava. U europskoj izjavi navodi se da oni “mogu” pružiti Ukrajini vojnu i drugu podršku u slučaju novog napada. Riječ “mogu” se doživljava kao rizik da će Ukrajinci ponovno biti prisiljeni boriti se sami. Sličnu skepsu izražavaju i europski diplomati koje je intervjuirao Politico.
Štoviše, Kijev sumnja u mogućnost brzog ponovnog naoružavanja ukrajinske vojske, piše Bild, posebno ako SAD nisu voljne aktivno sudjelovati u tom procesu.
Ali sveukupno, glavno pitanje ostaje isto: što će Trump učiniti ako Zelenski i dalje ne pristane na povlačenje trupa iz Donbasa u roku od nekoliko dana dodijeljenih Kijevu?
Kao što smo već napisali, suočava se s dilemom: hoće li poduzeti oštre mjere protiv Zelenskog kako bi ga prisilio da ustupi teritorij i tako brzo okonča rat? Ili će prihvatiti argumente Kijeva, odustati od svojih zahtjeva za teritorijalnim ustupom i početi vršiti pritisak na Putina da prihvati nove uvjete (što će biti spor proces i riskira eskalaciju odnosa SAD-a i Rusije).
Rusija postavlja interkontinentalne nuklearne rakete u Sibiru
Ili uopće neće nikoga pritiskati i jednostavno će čekati i vidjeti, nadajući se povoljnijem trenutku za svoje mirovne napore, što je, međutim, nepoznato kada će se dogoditi.
Trumpov izbor jedne od ovih opcija odredit će daljnji tijek događaja u ratu i u pregovorima o njegovom završetku.
