Od naknada građanima banke trenutačno zarađuju više od 300 milijuna eura, izjavio je u utorak državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić u saborskoj raspravi o zakonu koji građanima treba omogućiti da redovnim primanjima pristupe bez dodatnih troškova.
Radi se o izmjenama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu kojeg su zastupnici redom podržali, ali i izrazili bojazan da bi banke manjak prihoda, koji će imati jer neke naknade više neće naplaćivati, mogle nadomjestiti poskupljenjem drugih usluga na teret građana.
“Ne očekujemo da će banke dizati naknade, a ako do toga dođe, HNB bi trebao reagirati iz svog djelokruga”, umirio je državni tajnik Mariju Lugarić (SDP) koja se boji „kompenzacija koje će banke uvesti za to što ih se natjeralo da imaju besplatne usluge“. Sličnu bojazan ima i Ante Sanader (HDZ) kojeg zanima i kako su banke reagirale na Vladinu namjeru da se građanima omogući besplatan račun za redovna primanja. Bankama to nije bilo drago, kaže Zoričić i ističe kako se država vodila time da je, ako redovna primanja već moraju ići preko računa, „onda stvar principa da, kad netko želi raspolagati svojim redovnim primanjem, za to ne plati ni cent dodatno“.
Prema spomenutom zakonu, paket besplatnih usluga za koje banke neće smjeti naplaćivati naknadu uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, izdavanje i korištenje debitne kartice, plaćanje karticom u trgovinama. Umirovljenicima i osjetljivim skupinama bit će omogućeno da u okviru paketa besplatnih usluga podižu gotov novac bez naknade i na šalteru i na bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje.
Dubravku Pehar Lipovac (DP) zanima koliko prosječni građanin, koji ima račun u banci na koji prima redovna primanja, može uštedjeti ukidanjem predloženih naknada. Kad bi svi građani počeli koristiti taj besplatni paket to bi značilo blizu stotinu milijuna eura manje prihoda za kreditne institucije, kazao je državni tajnik i dodao da te institucije trenutačno od naknada građanima zarađuju više od 300 milijuna eura.
Na propitivanja kolega moraju li banke informirati građane koliko im naplaćuju naknada, Boris Lalovac (SDP) kaže kako to ne ide automatizmom, da informaciju moraju zatražiti od banke. Navodi i kako naknada, samo za jedan račun, iznosi od 85 do 100 eura godišnje, te kako je „poznato da Hrvati nemaju samo jedan račun“.
HDZ-ove Antu Babića i Branku Juričev Martinčev zanima kako će za pogodnosti koje donosi predmetni zakon saznati građani, posebno oni stariji i oni slabije informatički pismeni. Ministarstvo financija će se potruditi da proširi potrebne informacije, kaže Zoričić i dodaje kako se razmišlja i o suradnji s Hrvatskom potom kako bi potrebne informacije stigle do cilja.
„Da je Vlada hrabra, već bi odavno uvela porez na ekstra profit banaka, pa ne bismo raspravljali da osnovna usluga bude besplatno dostupna“, ističe Urša Raukar Gamulin (Možemo) i dodaje kako bi iznos ekstra profita banaka bio dovoljna da se gotovo u cijelosti financira univerzalni dječji doplatak.
Kad se država postavlja kao podanik banaka, onda one rade što žele, imaju rekordne profite, jedan su od važnih faktora nepriuštivog stanovanja, poručila je zastupnica.
