Prema zajedničkoj izjavi sudionica sastanka tzv. “koalicije voljnih”, sigurnosna jamstva koalicije uključivala bi raspoređivanje snaga pod vodstvom Europe u poslijeratnoj Ukrajini, koje “podupiru SAD, kao i praćenje primirja od strane Washingtona”.
Nacrt Koalicije uključuje “obvezujuće obveze” članica da podrže Ukrajinu u slučaju budućeg ruskog napada, izvijestio je Reuters. Te obveze uključuju “vojne sposobnosti, obavještajnu i logističku podršku, diplomatske inicijative, (i) usvajanje dodatnih sankcija”. Kako je izvijestio AFP, u dokumentu se navodi da bi SAD vodio “mehanizam za praćenje i provjeru prekida vatre” s međunarodnim sudjelovanjem i obvezao se na “podržavanje” multinacionalnih snaga pod vodstvom Europe (štogod to točno značilo). Američki Bloomberg je izvijestio da europski čelnici na pariškim pregovorima žele u sporazum uključiti mogućnost slanja američkih trupa u poslijeratnu Ukrajinu, unatoč tome što je Washington prethodno isključio takve prijedloge.
Nije jasno što u ovom slučaju znači američko “podržavanje” europskih vojnika u Ukrajini, ali odnosi između EU i SAD-a su trenutno vrlo zategnuti zbog retorike oko Grenlanda. Najkonkretniji je ukrajinski Suspilne koji piše da je dogovoreno da SAD pruža “obavještajnu i logističku pomoć”.
Nakon razgovora, Zelenski je na društvenim mrežama napisao da planovi za multinacionalne trupe uključuju detalje o “raspoređivanju snaga, broju, specifičnim vrstama oružja i komponentama Oružanih snaga potrebnim i sposobnim za učinkovito djelovanje”. Dodao je da partneri unutar Koalicije razumiju “koja je zemlja spremna za što” te je zahvalio “svakom vođi i svakoj državi koja istinski želi biti dio mirnog rješenja”.
Broj vojnika
Ove snage bile bi raspoređene u Ukrajini kako bi ojačale vojsku zemlje i pružile “mjere uvjeravanja u zraku, na moru i na kopnu”. Prema Radiju Slobodna Europa, raspoređivanje bi moglo uključivati između 15.000 i 30.000 vojnika. Sky News je također izvijestio da dokument predlaže stvaranje američko-ukrajinske podskupine unutar koalicije.
Britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su izjavu o namjeri slanja trupa u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma.
US to Support Ceasefire Enforcement in Ukraine via Intelligence and Logistics — Suspilne Publishes Draft Communiqué from Coalition of the Willing Meeting.
Key points from the draft:
✅Joint military planning will be conducted to ensure security in the air, at sea, and on land,… pic.twitter.com/bl5UqiFR87— Kate from Kharkiv (@BohuslavskaKate) January 6, 2026
Tiha Njemačka i Italija
Njemački kancelar Friedrich Merz naznačio je da bi Njemačka mogla biti dio multinacionalnih snaga za nadzor primirja u Ukrajini, ali s trupama stacioniranim na susjednom teritoriju.
“Njemačka će nastaviti doprinositi politički, financijski i vojno. To bi, na primjer, moglo uključivati raspoređivanje snaga u Ukrajinu na susjednom teritoriju NATO-a nakon primirja”, rekao je Merz nakon sastanka ukrajinskih saveznika u Parizu. Nakon što se dogovore promatračke snage, vlada i parlament “odlučit će o prirodi i opsegu njemačkog doprinosa”, rekao je, dodajući da Berlin zasad “ništa ne isključuje”.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je sudjelovala u koalicijskim pregovorima, potvrdila je nakon sastanka da Italija neće rasporediti nikakve trupe na terenu u Ukrajini. Meloni je u vladinoj izjavi ponovila “potporu Rima sigurnosti Ukrajine”.
Premijer Andrej Plenković rekao je novinarima u izjavi da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre, ali će pomoći diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći, prenosi Hina.
Španjolska je pak rekla da će predložiti da njena vojska pomogne učvrstiti mir u Ukrajini jednom kada se tamo postigne prekid vatre, rekao je španjolski premijer Pedro Sanchez na tiskovnoj konferenciji u utorak nakon skupa u Parizu. “Španjolska vlada će predložiti da otvorimo vrata vojnom sudjelovanju u Ukrajini”, rekao je, dodajući da će o toj mogućnosti razgovarati s glavnim političkim strankama u Španjolskoj.
Konkretnija Belgija i Švedska
Belgijski premijer Bart De Wever rekao je da će Belgija nakon završetka rata osigurati zračna i pomorska sredstva kako bi pomogla u očuvanju mira u Ukrajini. “Zajedno sa širokom koalicijom partnera, Belgija će preuzeti svoj dio međunarodnih napora usmjerenih na očuvanje mira u Ukrajini nakon završetka neprijateljstava”, rekao je. Prema njegovim riječima, doprinos Belgije bit će posebno usmjeren na zračne i pomorske snage, kao i na napore u obuci. “Važno je da te napore podupre snažna podrška Sjedinjenih Država, kao i nadzor pod vodstvom SAD-a, što će osigurati učinkovito odvraćanje i omogućiti postizanje dugoročne stabilnosti”, dodao je belgijski premijer.
Švedski premijer Ulf Kristersson također je rekao da je Švedska spremna osigurati borbene zrakoplove Gripen i resurse za razminiranje Crnog mora nakon potpisivanja mirovnog sporazuma s Rusijom.
Prema riječima Matta Whitakera, američkog veleposlanika pri NATO-u, stranke “mogle bi biti na samom pragu mirovnog sporazuma” jer se očekuje da će nekoliko sporazuma između Kijeva, Koalicije voljnih i SAD-a biti finalizirano “vrlo brzo”. Ostaje nejasno hoće li Moskva biti otvorena za bilo kakve sporazume postignute u razgovorima između Ukrajine, SAD-a i Europe. Rusija se dosljedno protivi prisutnosti zapadnih trupa u Ukrajini kao dijelu poslijeratnog sporazuma i nastavlja zahtijevati da Ukrajina odustane od NATO težnji i ustupi cijelu regiju Donbasa, uključujući teritorije koje još uvijek drže kijevske snage.
Sklopljen dogovor Londona i Pariza od slanju vojnika u Ukrajinu
