Margaret Thatcher, britanska premijerka koja je zemlju vodila od 1979. do 1990. godine, imala je značajan utjecaj na politiku i ekonomiju ne samo u Velikoj Britaniji, već i širom svijeta, uključujući Hrvatsku.
Na današnji dan, u studenom 1990., Margaret Thatcher odstupila je s dužnosti britanske premijerke nakon 11 godina vlasti, postavivši time završnu točku jedne od najdramatičnijih političkih karijera u modernoj britanskoj povijesti. Kao prva žena na čelu Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, Thatcher je vladala nepopustljivim stilom i politikom koja je, zbog njezine čvrstoće, dobila naziv “željezna doktrina”, a nju samu pretvorila u “Željeznu lady”.
Podsjetimo, na vlast je došla 3. svibnja 1979. godine nakon što su održani su opći parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji. Naime, njena Konzervativna stranka osvojila je čak 339 zastupničkih mjesta, dok su do tada vladajući Laburisti spali na 269 mjesta (ranije su imali 319).
Margaret Thatcher nakon te je izborne pobjede postala nova premijerka, i to kao prva žena u povijesti na toj poziciji. Svoj poznati nadimak ‘Željezna lady’ Margaret Thatcher dobila još prije nego je postala premijerka. Naime, već 1976. godine (tri godine prije izborne pobjede) tako ju je nazvao sovjetski novinar Jurij Gavrilov u novinama Crvena zvijezda.
Od kćeri trgovca do najmoćnije žene zapadnog svijeta
Maragaret Thatcher rođena je 1925. u obitelji skromnih trgovaca u Granthamu. Njezin put prema vrhu bio je neobičan za britansku političku tradiciju: žena, znanstvenica, kći malog poduzetnika, sve ono što britanski establišment nije očekivao. No nakon uspona unutar Konzervativne stranke te ministarske funkcije u vladi Edwarda Heatha, 1979. osvojila je parlamentarne izbore i postala prva žena na čelu britanske Vlade.
Došavši na mjesto premijerke odmah je poduzela bolne i nužne rezove jer problemi s kojima se morala suočiti bili su veliki. Broj nezaposlenih dosezao je tri milijuna, inflacija je rasla, velik dio prerađivačke industrije je propao, a državni proračun je bio u minusu.
Već u prvim godinama mandata pokazala je da neće popuštati pred političkim, sindikalnim ni ekonomskim pritiscima. Uvela je radikalne ekonomske reforme, rezove državne potrošnje, privatizaciju i udar na moć sindikata, čime je transformirala britansku ekonomiju, ali i duboko polarizirala društvo.
Politika koja je mijenjala Britaniju
Thatcherizam, kako se počelo nazivati njezino političko djelovanje, podrazumijevao je oštru borbu protiv inflacije, ograničavanje uloge države, privatizaciju velikih javnih poduzeća, jačanje tržišnih mehanizama, suprotstavljanje komunizmu i sovjetskom utjecaju
Falklandski rat 1982. učvrstio je njezin autoritet i pretvorio je u globalnu konzervativnu ikonu. Na međunarodnoj sceni bila je jedan od najčvršćih partnera američkog predsjednika Ronalda Reagana, a njihova suradnja definirala je završnu fazu Hladnog rata.
No krajem 1980-ih počele su se gomilati pukotine. Neomiljeni “porez za glavu kućanstva” (poll tax), sukobi unutar same Konzervativne stranke i sve veće nezadovoljstvo njezinim tvrdoglavim stilom otvorili su put unutarstranačkoj pobuni.
Nakon što nije uspjela uvjerljivo pobijediti u prvom krugu glasanja za vodstvo stranke, stranački baruni priopćili su joj ono što nije htjela čuti: da više ne može zadržati vlast. U suzama je 22. studenoga 1990. napustila Downing Street, okončavši 11 turbulentnih godina na čelu zemlje.
Bila je veliki prijatelj Hrvatske
Iako nikada nije bila na vlasti tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, Margaret Thatcher zauzela je iznimno jasan i nedvosmislen stav o agresiji na Hrvatsku početkom 1990-ih. Dok su mnoge zapadne vlade ispočetka oklijevale, ona je vrlo rano i javno prozivala srpsku vojnu agresiju, tražila odlučniju reakciju međunarodne zajednice i otvoreno branila pravo Hrvatske na samoobranu.
Njezina potpora bila je toliko izravna da je u hrvatskoj javnosti ostala zapamćena kao jedan od najutjecajnijih glasova Zapada koji je “bez rukavica” govorio o ratu. “Rat u Jugoslaviji nije građanski rat, to je rat komunističke Srbije protiv demokratskih država Hrvatske i Slovenije”, “Zašto Tuđmanu zamjeraju da je nacionalist, pa i ja sam britanska nacionalistkinja”, izjave su Željezne lady koje su odjeknule svijetom.
Taj je odnos dodatno potvrđen 1998., kada je Margaret Thatcher posjetila Hrvatsku. Tadašnji predsjednik Franjo Tuđman primio ju je i javno zahvalio riječima:
“Od samog početka agresije na Hrvatsku, Thatcher jasno i nedvojbeno razlikovala je napadače od žrtve, te se svojom čvrstoćom i osobnošću dosljedno priklonila obrani istine od agresije.”
Uručena joj odlikovanja
Odlikovao ju je Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom (jednim od najviših hrvatskih odlikovanja), a dobila je i počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu. U razgovorima s hrvatskim vodstvom tada je ponovno istaknula kako je Europa predugo zatvarala oči pred zločinima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te da se agresija morala oštrije zaustaviti.
Zahvaljujući na dodijeljenom priznanju i riječima hrvatskog Predsjednika, barunica Thatcher je tada rekla kako sam naziv odlikovanja istodobno podsjeća i na povijesnu državnost Hrvatske, kao srednjovjekovne kraljevine, kao i na nevolje malih nacija koje se bore za nezavisnost protiv moćnih susjeda.
Margaret Thatcher umrla je 8.travnja 2013. u Londonu od posljedica moždanog udara. Ostat će zabilježena kao jedna od najkontroverznijih političarki 20. stoljeća sa podjednakim brojem onih koji ju idealiziraju i onih koji je osporavaju. Ono što joj, međutim, nitko ne može osporiti jest činjenica da je pokazala više odlučnosti nego bilo koji drugi političar njene generacije.
