Uvodnik njemačkog tjednika Spiegel koji potpisuje novinar Georg Fahrion o mogućem stvaranju novog političkog poretka iz kojeg je istisnuta Europa služi kao gromoglasno upozorenje europskim zemljama.
Naime, kako navodi, ruski predsjednik Vladimir Putin se nada skorom susretu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kojim bi se dogodila nova Jalta. Podsjećamo, konferencija na Jalti označila je susret tada najviših predstavnici SAD-a, Sovjetskog saveza i Velike Britanije na kojem se stvarao temelj budućeg poslijeratnog svijeta, te je udarila temelje Ujedinjenim narodima, ali i brojnim budućim sukobima.
Putin se nada da bi do susreta troje čelnika došlo sredinom studenog u gradu Shanzhen u Kini i to na sastanku koji bi se održao sa strane ranije najavljene APEC konferencije (o.a.Asia-Pacific Economic Cooperation) koji će se održati od 18. do 19. studenog, kako bi se među sobom dogovorili oko Ukrajine. Trump je, prema prvim naznakama, pokazao interes za prijedlog Kremlja te je predložio da jedna od tema bude i “denuklearizacija”. Ako Kina pristane na to, postavlja se pitanje, navodi Spiegel, hoće li biti zadovoljna samo s medijacijom između SAD i Rusije ili će pak donijeti i svoja pitanja na stol? Njih trojica se nikad nisu sastali na ovaj način.
Pijuni u rukama moćnika
“U ovom političkom trojicu, nema mjesta za Ukrajinu i nema mjesta za Europljane. U G3 svijetu, Njemačka i Europa bi postali pijuni u rukama trijumvirata”, ističe Fahrion koji dodaje kako je “druga Jalta” samo ideja, no da je sve jasnije kako je Trump u procesu napuštanja Ukrajine i Europe.
Nakon telefonskog razgovora s Putinom kojeg je imao s njime prije dva tjedna, objavio je dizelski plan s Rusijom i zaustavil sankcije protiv Moskve, koje je tek izglasao Senat. Isto tako, pozvao je na smjenu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Isto tako, Ukrajina dobiva sve manje američkih obavještajnih podataka, Starlink Elona Muska je ugušen, a problema je i oko Patriota za Ukrajinu koji su već plaćani.
Malo po malo, Rusija uništa civilnu infrastrukturu u Kijevu, a naziru se problemi oko energetske opkrbe i tekuće vode. A peta godina rata tek dolazi. Ukrajinci uvjeravaju kako je fronta stabilna, ali u slučaju da se udruže Rusija i SAD, “Ukrajina ne bi izdržala”, navodi Volodimir Zelenski. Pad krajine bi doveo do širenja ruskog utjecaja sve do poljske istočne granice, a milijuni Ukrajinaca bi pobjegli prema Europi. Putin bi vjerojatno usmjerio svoju pažnju prema provociranju NATO-a ili potencijalnom raspadu Saveza. Europske zemlje bi vjerojano morale uložiti još i više novca u naoružavanje, nego što to već čine. Naime, njihova strategija mora uključivati da bi Putin u tom scenariju isto tako mogao koristiti resurse Ukrajine protiv njih.
Europa ima moć
Kako bi to izbjegla, Europa mora pokazati vrlo jasno budućem triumviratu da ne može samo trpjeti bol već je može i nanijeti. Europska unija ima na svojem raspolaganju svoju trgovinsko tržište, budući da i Kina i SAD trebaju pristup istome. Europljani su nedavno iskoristili tu polugu protiv Pekinga početkom listopada kada su se pobrinuli za bolju zaštitu automobilske industrije. U siječnju su odgovorili Trumpa od aneksa Grenlanda tako što su koristili trgovinski anti-prisilni instrument.
Njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno su predložili jači razvoj i ‘oštrenje’ tih alata. Ovo reflektira pristup da u svijetu koji prolazi kroz velike promjene, onaj koji ne uspije braniti svoje interese će izgubiti.
