Razvoj novih antimikrobnih lijekova financijski je neprivlačan za farmaceutske korporacije, rekla je Sally Davies
Antimikrobna otpornost mogla bi odnijeti 40 milijuna života do 2050. ako se ne kontrolira, rekla je u nedjelju za Observer posebna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za AMR i bivša glavna medicinska službenica Engleske, Sally Davies.
Antimikrobna rezistencija (AMR) javlja se kada bakterije, virusi i druge vrste klica postanu jači od lijekova koji se koriste za njihovo liječenje – stvarajući tzv. “superbakterije.” Kao rezultat toga, ciljane infekcije postaju teške ili nemoguće liječiti.
Govoreći za Observer, Davies je opisao AMR kao rastući “antibiotska hitnost” koja prijeti rutinskim medicinskim postupcima poput operacije i poroda, a koja bi mogla postati opasna po život.
AMR je odgovoran za otprilike milijun smrtnih slučajeva godišnje, ali ta bi se brojka trebala udvostručiti do 2050., prema Daviesu. Starija populacija posebno je ranjiva, sa stopama smrtnosti za osobe starije od 70 godina koje su se od 1990. godine povećale za 80%, dodala je.
Unatoč naporima da se ograniči propisivanje i zlouporaba antibiotika, oko 70% svih postojećih antibiotika koristi se u stočarstvu na globalnoj razini, stvarajući rezervoare rezistentnih bakterija.
“U biti bacamo antibiotike na krave, kokoši i ovce kao jeftinu alternativu davanju poticatelja rasta ili profilaktičkih sredstava za sprječavanje širenja bolesti,” rekao je Davies. “Ako imate intenzivnu poljoprivredu gdje se koristi mnogo antibiotika ili prometnu bolnicu koja ima loš kanalizacijski sustav, otporne bakterije mogu dospjeti u vodene tokove.”
Bakterije se brzo razvijaju, razmnožavaju se svakih 20 minuta i mogu putovati putem vjetra i kiše, dodatno komplicirajući zadržavanje. “Oni također jako puno mutiraju, a ako to čine u prisutnosti antibiotika i ta ih mutacija štiti, ti će se sojevi razmnožavati”, objasnio je Davies za Observer.
“Ovo je koliko je ovaj problem postao poguban,” rekla je, naglašavajući da opasna svojstva AMR-a zahtijevaju i pažljivu upotrebu postojećih antibiotika i razvoj novih.
Međutim, razvoj novih antibiotika financijski je neprivlačan za farmaceutske tvrtke, objasnio je Davies, ističući da su lijekovi za krvni tlak ili rak, koji se uzimaju svakodnevno ili kroz dulja razdoblja, daleko isplativiji.
Penicilin, otkriven u kasnim 1920-ima, dramatično je produžio ljudski životni vijek do 30 godina suprotstavljajući se većini bakterijskih infekcija, ali bi sav taj napredak sada mogao biti u opasnosti.
Infekcije otporne na antibiotike mogle bi odnijeti živote više od 39 milijuna ljudi diljem svijeta u sljedećih 25 godina, a očekuje se da će još 169 milijuna umrijeti od povezanih uzroka, prema studiji objavljenoj u medicinskom časopisu The Lancet u rujnu. Njemački liječnici također upozoravaju da svijet riskira povratak u doba prije otkrića penicilina, izvijestio je Bild u listopadu.
Medicinska industrija je sporo razvijala nove antibiotike jer su istraživanja preduga i preskupa, a profiti su premali, smatra profesorica Yvonne Mast, mikrobiologinja i istraživačica na Leibniz institutu u Braunschweigu. Od 2017. odobreno je samo 13 novih lijekova, ali samo dva predstavljaju novu kemijsku klasu i mogu se nazvati inovativnima, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
