Knjučnu ulogu u tom smislu imaju dvije institucije – Sveučilište u Dubrovniku kroz Laboratorij za marikulturu na Bistrini pruža školjkarima potrebnu stručnu i tehnološku podršku, dok Dubrovačko-neretvanska županija osigurava stabilan okvir za održiv razvoj sektora. Tako Malostonski zaljev postaje primjer uspješne suradnje Županije i Sveučilišta.
Malostonski zaljev jedno je od rijetkih zaštićenih područja u Europi u kojem je školjkarstvo ne samo dopušteno nego i ključno za očuvanje ekosustava. Upravo ta sinergija znanosti i tradicije bitna je za budućnost uzgoja školjkaša.
ZAJEDNIČKIM NAPORIMA ODRAĐENI KLJUČNI KORACI
„Za razliku od ostalih zaštićenih dijelova prirode u kojima je cilj znatno ograničiti ili zabraniti gospodarske djelatnosti, Posebni rezervat u moru Malostonski zaljev i Malo more je zaštićen upravo radi važnosti ovog ekosustava za kamenice, koje se u ovom području uzgajaju stoljećima. Uzgoj školjkaša predstavlja gospodarsku djelatnost koja se odvija na održiv način doprinoseći racionalnom gospodarenju cijelim područjem, a izravno ovisi o ravnoteži unutar ekosustava“, objašnjava Kruno Bonačić, voditelj Laboratorija za marikulturu koji djeluje pri Odjelu za primijenjenu ekologiju.
„Morski ekosustavi mijenjaju se ljudskom aktivnošću i mogućnosti njihovog korištenja, posebno u djelatnosti kao što je školjkarstvo, sve su zahtjevnije. Tu dolazimo do uloge znanosti, koja bi u ovakvom kontekstu trebala biti primijenjena. Zahvaljujući suradnji Sveučilišta, lokalnih školjkara i Dubrovačko-neretvanske županije, u Laboratoriju za marikulturu na Bistrini prakticiramo upravo takva istraživanja koja su često povezana s drugim stručnim aktivnostima u svrhu potpore školjkarstva. Uz pomoć Županije smo uspostavili mrjestilište školjkaša, što je ključni iskorak u osiguravanju stabilne proizvodnje mlađi kamenica, ali i veliki izazov jer tehnologija mriješćenja europske plosnate kamenice još uvijek nije u potpunosti razvijena u Europi i svijetu. Provodimo istraživanja raznih ekoloških i tehnoloških procesa vezanih uz školjkarstvo, kao i praćenja okolišnih čimbenika te stalno jačamo suradnju sa kroz nove zajedničke projekte i transfer tehnologije“, kazao je Bonačić.
Ističe kako znanstvena podrška nije važna samo za kontrolu kvalitete, već i za dugoročnu održivost uzgoja.
„Mrjestilište na Bistrini omogućava kontrolirane uvjete uzgoja mlađi kamenica, čime će se moći nadomjestiti godišnje razlike u dostupnosti mlađi iz prirode. No, ne stajemo na tome – planira se uspostava centra za depuraciju i otpremnog centra školjkaša, čime će se osigurati još veća sigurnost uzgoja i bolji uvjeti za plasman naših školjkaša na tržište i povećati konkurentnost malih proizvođača“, dodao je Bonačić.
„Ovo je rezultat osluškivanja potreba i suradnje s lokalnim školjkarima, Dubrovačko-neretvanskom županijom i općinama na području zaljeva,“ govori Marijana Pećarević, prorektorica za znanost i održivost na Sveučilištu. „Bez zalaganja i dobre volje svih strana, teško da bi ovakvi iskoraci bili mogući. Sve zajedničke aktivnosti se koordiniraju kako bismo očuvali okoliš, osigurali dugoročnu stabilnost proizvodnje i omogućili školjkarima da lakše zadovolje stroge europske standarde“, kazala je.
Dodaje i da bi najnoviji projekt kojeg prijavljuju Sveučilište i Dubrovačko-neretvanska županija obuhvaćao istraživanja za potrebe određivanja nosivog kapaciteta zaljeva, sve u svrhu osiguravanja dugoročne ekološke, ekonomske i socijalne održivosti proizvodnje školjkaša na ovom području.
RJEŠENJA I ZA IZAZOVE KOJE DONOSE KLIMATSKE PROMJENE
Također, kvaliteta mora ključna je za školjkarstvo pa znanstvena istraživanja i u tom kontekstu pomažu u očuvanju ekosustava Malostonskog zaljeva. Kruno Bonačić ističe kako su klimatske promjene i utjecaj ljudskih aktivnosti na okoliš sve veći izazov u svim djelatnostima, pa tako i u ovoj i potrebna su stalna istraživanja i praćenja stanja okoliša kako bi se što bolje prilagodili stalnim promjenama. „Na cijelom području Malostonskog zaljeva nadležne institucije redovito provode monitoring u okviru godišnjeg Plana praćenja kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša koji propisuje Ministarstvo poljoprivrede pa se tako na 18 postaja u zaljevu uzimaju uzorci morske vode i tkiva školjkaša i to tjedno, mjesečno ili sezonski, ovisno o vrsti analiza, a sve u svrhu osiguravanja prepoznatljive kvalitete školjkaša na tržištu”, pojašnjava.
Uz ova redovita, provode se i povremena praćenja i istraživanja u sklopu europskih projekata, kao što je nedavno provedeno istraživanje zajednica organizama koje žive na morskom dnu u sklopu projekta „Ecological observing system in the Adriatic Sea: oceanographic observations for biodiversity“ (ECOSS) na kojemu je sudjelovala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ.
Uz sve to, Sveučilište provodi i programe monitoringa koje financira Dubrovačko-neretvanska županija, a koji se dogovaraju sa školjkarima i prilagođavaju njihovim potrebama. Tako se primjerice prati prisutnost ličinaka kamenica, što je za školjkare od značaja za pravovremeno postavljanje kolektora za prihvat mlađi za daljnji uzgoj, a ovaj projekt je prije par godina i dodatno proširen pa se uz koncentraciju ličinaka u moru pratila i učinkovitost njihova prihvata na kolektore tijekom sezone mriješćenja, kako bi se školjkarima mogle pružiti što bolje i korisnije informacije.
Jakša Bolotin s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, koji vodi monitoring ličinaka kamenice u Malostonskom zaljevu dugi niz godina posebno ističe važnost suradnje sa školjkarima.
„Sve podatke s terena odmah nakon naših laboratorijskih analiza dobivaju i školjkari i tako u stvarnom vremenu znaju kakvo je stanje u moru. Suradnja znanstvene zajednice i školjkara je jako važna, kao i razumijevanje Županije za ovakve projekte koji pridonose uzgoju kamenica u Malostonskom zaljevu. Vjerujem da će se ova suradnja nastaviti i ubuduće i da ćemo i dalje imati priliku primjenom naših znanja podupirati razvoj zajednice i ovako važne gospodarske djelatnosti“, izjavio je.
OČUVANJE EKOSUSTAVA KAO PRIORITET
Vedran Kunica, aktivni član Zadruge „Malostonska kamenica“ i voditelj FLAG-a Južni Jadran, naglašava kako je ‘za uzgoj školjkaša izuzetno je važno očuvati ekosustav Malostonskog zaljeva koji izravno određuje kvalitetu proizvoda te cjelokupni životni ciklus školjkaša’.
“Jednostavno ovo prirodno bogatstvo, tradicionalna djelatnost i izniman gastronomski potencijal ovise isključivo o volji zajednice da očuva Malostonski zaljev. Posebnost naše kamenice dokazali smo 2020. godine europskom oznakom izvornosti koja se dijelom temelji na specifičnostima i čistoći Malostonskog zaljeva. Važno je da u budućnosti imamo što bolju podršku i suradnju sa znanstvenom zajednicom u svrhu održavanja stanja u Malostonskom zaljevu, a time i prepoznatljive kvalitete Malostonske kamenice”, kazao je Kunica.
Kako navodi, dobar primjer uspješne suradnje znanosti, gospodarstva i regionalne i lokalne samouprave je planirano potpisivanje sporazuma o suradnji i transferu tehnologije između Sveučilišta i školjkara povodom blagdana svetog Josipa i Dana Malostonske kamenice. Kunica naglašava kako su ovu inicijativu školjkara posebno podržali načelnici općina Ston i Dubrovačko primorje, Vedran Antunica i Nikola Knežić, koji su odobrili pomoć u predfinanciranju ovog projekta te pomogli u rješavanju administrativnih prepreka, uz dodatnu podršku razvojne agencije Ston (RAST). Smatra kako će se ovim ugovorom formalizirati suradnja i inicijativa školjkara da zajedno s Sveučilištem stvore povoljnije uvjete za školjkarstvo.
„Suradnja Sveučilišta i školjkara važna je za budućnost Malostonskog zaljeva i školjkarstva. Uz Laboratorij za marikulturu na Bistrini, moderno novoformirano mrjestilište i budući otpremni i centar za depuraciju, školjkarstvo u Malostonskom zaljevu može osigurava svoju održivost i konkurentnost, ali čeka nas puno posla posebno u segmentu mrijesta kamenice koje je veliki izazov u europskim okvirima. Povodom Dana kamenica, planirano potpisivanje sporazuma o suradnji između Sveučilišta u Dubrovniku i školjkara pokrenut će pozitivnu suradnju i nadam se usmjeriti nas prema novim projektima. Kroz ovakve inicijative Malostonski zaljev može postati ne samo simbol kvalitete, već i primjer uspješnog modela održivog razvoja koji može poslužiti kao inspiracija i drugim regijama. Na kraju svi zajedno moramo biti svjesni koliko je ovaj mali specifični ekosustav osjetljiv i koliko je važno da ga u svakom pogledu kontinuirano pratimo i zaštitimo od antropogenih utjecaja te očuvamo za buduće naraštaje“, dodaje Vedran Kunica.
OBOSTRANO ZADOVOLJSTVO
Ovom uspješnom suradnjom znanosti, gospodarstva i regionalne i lokalne samouprave te planiranim potpisivanjem sporazuma o suradnji i transferu tehnologije zadovoljni su svi sugovornici.
„Time će se formalizirati dugogodišnja suradnja i omogućiti školjkarima pristup novim tehnologijama i znanjima koja razvijamo na Sveučilištu, a znanstvenike će približiti stvarnoj situaciji na terenu“, napominje Kruno Bonačić dodavši kako je ‘to posebno važno ako znamo da se u našem relativno malom zaljevu uzgaja preko 90 posto ukupne hrvatske proizvodnje i oko 85 posto ukupne proizvodnje europske plosnate kamenice u Sredozemlju’. To zaista najviše govori o važnosti ovog područja pa je jasno zašto je upravo Kruno Bonačić u upravnom odboru europske inicijative za obnovu prirodnih populacija europske kamenice (Native Oyster Restoration Alliance – NORA) u kojoj sudjeluje od samog osnivanja i kroz koju se ostvaruju brojne uspješne suradnje, istraživanja i iskoraci u radu s kamenicama.
Malostonski zaljev primjer je da se tradicija može razvijati u skladu s modernim izazovima i to uz strogu zaštitu okoliša. Uz Laboratorij za marikulturu na Bistrini, moderno mrjestilište i budući otpremni i centar za depuraciju, koji se opremaju uz znanstvenu podlogu Sveučilišta i podršku lokalne i regionalne samouprave, školjkarstvo u Malostonskom zaljevu osigurava svoju održivost i konkurentnost. Kroz ovakvo upravljanje i prijenos znanja i tehnologije, Malostonski zaljev ostaje ne samo simbol kvalitete, već i primjer uspješnog modela održivog razvoja koji može poslužiti kao inspiracija i drugim regijama.
