Zbog brzine prometovanja neusporedive s ostalim motornim vozilima, odnosno izbjegavanja zastoja, ali i štedljivog ekonomskog učinka, motocikli su oduvijek bili rado korišteno prijevozno sredstvo. Posebno u Dalmaciji, gdje ih na cestama nema samo tijekom intenzivnog kišnog razdoblja, što je godišnje manje od 30 dana. Zbog sve gušćeg prometa u gradovima, ali i nedostatnih parkirnih mjesta za osobna vozila, motocikli su sve zastupljeniji u prometu te stručnjaci procjenjuju da se u udio motociklista u zemljama Europske unije kreće u rasponu od 19 do 25 posto u ukupnom broju sudionika u prometu.
Za očekivati je da će broj mopeda i motocikala ubuduće samo rasti, a već sad se može reći kako je na krajnjem jugu Hrvatske svaki četvrti (neki kažu i svaki treći) sudionik u prometu netko na vozilu s dva kotača. Ipak, u kontekstu sigurnosti cestovnog prometa, ti vozači nemaju ni približno odgovarajuću zaštitu. Jer, motocikli i mopedi imaju niz sigurnosnih nedostataka i predstavljaju istinsku opasnost za vozače, pješake i sve sudionike u prometu, dok su s druge strane ti vozači u ranjivijem položaju i podložni su češćim prometnim nezgodama te opasnijim tjelesnim ozljedama.
“Bogom dana“ klima
Inače, mopedi najčešće imaju pogonske motore zapremine do 50 “kubika“ te su znatno lakši i sporiji te štedljiviji, ali i jeftiniji za održavanje u odnosu na motocikle koji, prema uvriježenoj klasifikaciji, imaju jače motore i često agresivni aerodinamični dizajn, postižu veće brzine i osjetno su skuplji. Ipak, sve vrste vozila na dva kotača su posebno popularne u gradovima jer se bez većih napora provlače kroz prometnu gužvu, što im je uz lakši parking i manju potrošnju najveća prednost. No, malo ili nimalo se govori o opasnostima po vozače.
-Rano proljeće na našem području je dugo očekivani termin “vađenja“ iz garaža i “uzjahivanja metalnih ljubimaca“ na dva kotača od strane njihovih vlasnika koji su čitavu zimu nestrpljivo očekivali prestanak kiša i prve, toplije zrake sunca. Početak proljeća u pravilu je uvijek početak sezone vožnje motocikla i mopeda, sezone koja će trajati sve do kraja listopada, čak i studenog. Zbog “Bogom dane“ klime ta sezona u našem gradu traje cijelu godinu, ali će i ove godine odnijeti mnoge živote, kako motociklista tako i ostalih sudionika u prometu. Volio bih da je drugačije, ali nažalost nisu rijetke tragedije s izgubljenim ljudskim životima. Vozači mopeda i motocikala su jedna od najranjivijih skupina sudionika u cestovnom prometu, a dionice državnih cesta uglavnom su mjesta gdje teže stradavaju – kaže predsjednik udruge Sigurnost u prometu Dubrovnik Denis Pavela.
Minimalna zaštita
Pavela potom navodi opasnosti koje vrebaju po vozače motocikala, spominjući pri tom i zaštitne ograde.
-Izlijetanje motociklista s ceste je iznimno opasno jer je njihova zaštita minimalna. U mnogim prometnim nesrećama u prošlosti postojeće zaštitne ograde uz cestu “ubijaju“ jer nisu rađene za zaštitu motociklista. Naime, ograde su nerijetko toliko visoke da se ispod njih može zaglaviti ljudsko tijelo, a udarac u takvu ogradu pri izlijetanju i padu s motocikla pri velikoj brzini može biti koban i oštetiti vitalne organe pa one često postaju giljotina, a ne zaštita! Stoga je nužno započeti s ugradnjom posebnih barijera uz cestu, koje će popuniti prostor do ceste i u slučaju pada efikasnije zaustaviti motocikliste – govori Pavela dodavši kako to nije nužno raditi u cijeloj dužini Jadranske magistrale, odnosno državne ceste D8, ali na postojeće ograde treba žurno započeti ugradnju barijera u zavojima čiji je radijus manji od 240 metara. To se posebno odnosi na dionice cesta gdje su u prethodnom desetljeću zabilježene najmanje tri prometne nesreće sa smrtnim ishodom ili teškim ozljedama motociklista.
– Nužno je i da se na određenim dionicama državne ceste započne s ugradnjom novih zaštitnih ograda jer su postojeće starije od 20 godina i pri izlijetanju ne mogu zadržati vozilo na cesti. Naime, nove generacije vozila su kudikamo teže od onih iz razdoblja kad su postavljene te ograde. Mogu reći i to kako je pohvalno da Hrvatske ceste od 2020. godine planiraju postaviti zaštitne odbojne ograde na cestama kako bi motociklisti bili zaštićeniji tijekom vožnje. Na određenim zavojima planira se testno izvođenje dodatnih oznaka na kolniku, kojima bi se utjecalo na motocikliste da zavoje svladavaju manjim brzinama te da što manje voze uz razdjelnu liniju koja na kolniku razdvaja suprotne smjerove vožnje – kaže predsjednik udruge.
Posebne barijere
Pavela ističe kako postojeće zaštitne ograde na JTC treba poboljšati tako da se postave posebne barijere koje će popuniti prostor između ograde i kolnika te tako, u slučaju pada, učinkovito zaustaviti motocikliste.
-U suprotnom, postojeće zaštitne ograde postaju giljotine – dodaje Pavela.
Kako objašnjava, vodeći hrvatski prometni stručnjaci ističu da je loša prometna sigurnost motociklista utjecala na njihovo uvrštenje u kategoriju ranjivih sudionika u prometu. Susjedna je Slovenija, uz Austriju, Njemačku, Norvešku, Portugal, Veliku Britaniju, Francusku i Španjolsku, usvojila Smjernice za opremanje i održavanje cesta i pojasa uz ceste. Cilj im je ukazati da je svrha prometne sigurnosti te projektiranja, opremanja i održavanja cesta da “svi mogu pogriješiti, ali zbog toga ne smiju i poginuti”. Stoga se ugrađuju motorističke letve (s ciljem da kod proklizavanja u krivini motociklisti zadrže i preusmjere te spriječi direktni udarac u stupove ograde), ublaživači udara (za zaštitu motociklista od snažnog udarca glavom, vratom, trupom ili udovima u čelične stupove zaštitne ograde) i pasivno sigurni stupovi (tamo gdje bi kruti elementi zaštite kod sudara motociklistima prouzročili veću štetu nego da ih nema).
