Autorica je kazala kako su tijekom skoro četiri mjeseca oplovili oko 60 tisuća kilometara po svim oceanima, posjetili sve kontinente i uplovili u 44 luke 25 zemalja, što je bio, dodala je, ogroman izazov. Knjiga ima 470 stranica i 362 fotografije iz cijelog svijeta.
“Posebno su me impresionirali Rapanui, Tahiti, francuska Polinezija, rascvjetala Madeira, Funchal i Papua Nova Gvineja, a razočarao me je Bali jer je previše komercijaliziran. Ponovno sam posjetila neka mjesta i tako me oduševio lijepo uređeni Singapur koji je lijepo uređen zahvaljujući gradonačelniku koji je imao viziju načina života po kojoj oni sad funkcioniraju: nije važno koje si religije, tko su ti roditelji i jesi li stranac, nego je važno da si vrijedan i imaš znanje. Ali, sva sam mjesta uspoređivala s Šipanom i Dubrovnikom govoreći si: ovako bi i mi mogli nešto napraviti, trebamo za ovo ljude… Oduševilo me kako u Barceloni svaki dan peru kante od smeća da ne smrde, a na Uskršnjem otoku (Rapanuiu) nigdje nisam našla na komad plastike ili otpad! Pitam se zašto mi ne peremo tako kontejnere i ne recikliramo?”, ispričala nam je Aida Cvjetković koja priznaje da voli šetati i istraživati kulture svijeta, pa joj je i ovaj put za nju bio upoznavanje svijeta.
Stjecajem okolnosti, autorica se u Sidneyu susrela s mlađim sinom koji je pomorac. “Morima svijeta” joj je već sedma knjiga koja završava s: Hrvatska je najljepša zemlja na svijetu, a Jadran najljepše more!
“Plivam jako dugo, čak i zimi. Na ovom putovanju smo bili na Cookovom otočju, Novoj Kaledoniji, Tahitiju i mjestima s prekrasnim plažama gdje odmah poželite skočiti u more i okupati se. Ali, to su koraljna dna, komplicirano je ući u more, tu su i morski psi, krokodili, a helikopteri nadlijeću plaže da utvrde ima li morskih pasa. To za mene nije kupanje pa sam se okupala samo na dva mjesta i tada sam najbolje shvatila zašto su naši gosti tako sretni i puni hvale kada uplovimo u neku valu i skočimo u čisto modro more”, kazala je autorica nazočnima u predivnom ambijentu obnovljenog ljetnikovca Getaldić, izgrađenog 1516. godine.
Ozračje renesansnog zdanja, kojeg su stručno i po strogim pravilima konzervatora, svojim sredstvima, srcem i dušom obnovili zagrebački poduzetnik Petar Barun i njegova supruga Ann Myriam, bilo je kao stvoreno za promociju knjige koja je donijela i dah minulih vremena kad su karake i galijuni Dubrovačke Republike plovili svijetom i širili slavu Republike svetog Vlaha.
S tarace tog ljetnikovca pruža se neopisivo lijepi pogled na panoramu luke Suđurađ, na Lopud i Kalamotu, ali i Dubrovnik na nadrealni način kakav mnogi nisu mogli ni zamisliti, a dojam je tim upečatljiviji ako se sve sagleda na način kako ga je drevni matematičar Marin Getaldić osmislio i, navodno, dao da se izgradi prema njegovim nacrtima.
