Ali, primjetno veće su i cijene ostalih čokoladnih proizvoda (+11,1 posto), piše Deutsche Welle.
“Nasuprot tome, došlo je do neravnomjernog razvoja cijena konditorskih i poslastičarskih proizvoda”, otkrili su statističari. Oni su u ožujku poskupjeli za ukupno 3,1 posto. To se prije svega odnosi na cijene pralina i bombonijera. Nasuprot tome, došlo je do malog pojeftinjenja žvakaćih guma, gumenih bombona i sličnih proizvoda. Usporedbe radi, cijene hrane u cjelini porasle su za tri posto u istom razdoblju.
I srednjoročne usporedbe pokazuju jasno kako se za čokoladu prošle godine moralo platiti 40 posto više nego 2020., s tim što je klasična čokolada poskupjela za 32 posto, dok se za druge čokoladne proizvode moralo platiti čak 46 posto više. Cijene slatkiša su u tom srednjoročnom razdoblju porasle za 29 posto, a jaja čak 38,5 posto. U te četiri godine cijene hrane u cjelini povećane su za 33 posto.
Razlozi za ova poskupljenja su prije svega klimatske promjene. Loše berbe utjecale su na cijene kakaa posljednjih godina. Periodi suša smjenjuju se sa snažnim padalinama, prije svega u poljoprivrednim dijelovima zapadne Afrike. Drveće s kakaom sve je podložnije napadima štetočina koje se u takvim vremenskim okolnostima brzo i nesmetano razmnožavaju.
Početkom ovog tjedna zapadnoafrička država Obala Bjelokosti, koja je najveći svjetski proizvođač kakaa, upozorila je na opasnost od izostanka usjeva zbog prevelikih padalina. Berba se u toj zemlji odvija od travnja do rujna. Prognoze govore o opasnosti od velikih kiša pa u opasnosti nije samo količina usjeva već i kvaliteta. A to onda na svjetskom tržištu znači novo povećanje cijene.