Za kršćane diljem svijeta, Uzašašće je važan trenutak u liturgijskoj godini. Vjeruje se da je toga dana Isus, nakon što je četrdeset dana boravio među učenicima nakon uskrsnuća, uzašao na nebo i sjeo s desne strane Boga Oca. Taj čin ne označava kraj, već duhovni nastavak – jer prema kršćanskom učenju, Isus nastavlja djelovati kroz Crkvu i vjernike.
U pučkom govoru blagdan se često naziva i Spasovo, a njegovo značenje duboko je povezano s kršćanskim obećanjem vječnog života. Upravo zato, Uzašašće se ne doživljava samo kao povijesni događaj, nego i kao znak nade i duhovnog uzdignuća.
Kako se obilježava?
Uoči blagdana, osobito u ruralnim njemačkim krajevima, tradicionalno se održavaju molitvene procesije, poznate kao “bittprozessionen”, kojima se moli za dobru žetvu. Ova praksa datira još iz srednjeg vijeka i dio je dublje povezanosti vjere i svakodnevnog života zajednice.
Zanimljivo je da se upravo na Uzašašće u Njemačkoj obilježava i Dan očeva. Za razliku od Majčinog dana, koji je kod nas više prisutan, Dan očeva u Njemačkoj često se obilježava izlascima u prirodu, zajedničkim šetnjama i piknicima – najčešće u muškom društvu. Iako ima američko podrijetlo, u Njemačkoj se ovaj dan spontano spojio s crkvenim blagdanom i postao dijelom suvremene tradicije, piše Net.hr.
Neradni dan u Njemačkoj, ali ne i u Hrvatskoj
Uzašašće je službeni državni praznik u cijeloj Njemačkoj, uključujući i protestantske savezne zemlje. Toga dana škole, državne institucije i većina trgovina ne rade. Zanimljivo je da se, unatoč snažnoj katoličkoj tradiciji, ovaj blagdan u Hrvatskoj ne priznaje kao državni praznik, već se tretira kao redovni radni dan.
Ova razlika ističe kako se vjerski blagdani različito vrednuju u europskim državama, bez obzira na vjersku većinu.
Uzašašće podsjeća na ono što se ne može vidjeti očima – vjeru u nevidljivo, nadu u buduće i povezanost s nebeskim. Dok se u Njemačkoj tog dana okupljaju i slave, za vjernike to je i prilika za tišinu, molitvu i razmatranje o dubokim temeljima njihove vjere.
U vremenu brzine i nemira, Uzašašće poziva na usmjerenost prema onome što je iznad i dublje – prema duhovnoj dimenziji koja često biva zaboravljena.
