Kad se podvuče crta, turistički podaci u Dubrovniku su na razini onih lanjskih i vrlo vjerojatno nas čeka sezona na razini one prošle. Pokazuju to i dosadašnji podaci Turističke zajednice grada Dubrovnika.
U razdoblju od 1. siječnja do 21. lipnja 2025. godine u Dubrovniku je ostvareno 472.194 dolazaka i 1.427.067 noćenja, što predstavlja pad od tri posto u dolascima, ali i rast od jedan posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Iz dubrovačke Turističke zajednice iz ovih podataka iščitavaju kako se prosječni boravak turista u Gradu produljio, što je jedan od glavnih ciljeva.
BROJ GOSTIJU IZ SAD-A ĆE RASTI
Ako promatramo države iz kojih ti gosti dolaze, i dalje je najjače tržište ono britansko. Kako su nam odgovorili iz dubrovačke Turističke zajednice, porast noćenja britanskih gostiju ove godine u odnosu na lani iznosi dva posto. Međutim, snažan porast bilježi se u noćenjima gostiju iz SAD-a koji zauzimaju drugo mjesto po broju ostvarenih noćenja.
„Ti su podaci vrlo logični. Nama su to dva dominantna tržišta. Što se tiče SAD-a, direktni let smo ostvarili relativno nedavno tako da vjerujem kako će iz godine u godinu broj gostiju iz SAD-a kontinuirano rasti. SAD je, naime, ogromno tržište i ima dovoljnu ekonomsku snagu za praćenje naših cijena i ponude”, kazala je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.
NIJEMCI I FRANCUZI U STAGNACIJI
Međutim, turisti iz Njemačke i Francuske zasad su u stagnaciji. Iz Turističke zajednice grada Dubrovnika upravo zbog toga najavljuju dodatne marketinške aktivnosti, bez obzira na to što su, kako kažu, na tim tržištima već itekako aktivni. Trojić objašnjava zašto je do toga došlo.
„I to je jedna vrlo očekivana situacija. Znamo kako su ta dva tržišta u ekonomskoj stagnaciji, prolaze kroz fazu recesije što je udar na standard njihovih građana, što znači kako se bazen gostiju koji su dolazili prije kod nas smanjio, a što opet znači kako je budžet kojim raspolažu ove godine manji te će iz tog razloga itekako razmišljati o uštedama pa im prioritet nije dobar, nego jeftin odmor”, odgovorila je Trojić.
SVE JE VIŠE POLJAKA
Iz Turističke zajednice grada Dubrovnika nadalje navode kako Dubrovnik bilježi rast i sa svih za nas važnih dalekih tržišta – Kanade, Australije i Kine, što pokazuje pozitivan oporavak i povećani interes s tih tržišta. Posebno treba istaknuti Poljsku, koja nije bila tradicionalno tržište Dubrovnika, ali je u stalnom i značajnom porastu iz godine u godinu.
„Trenutačno se nalazi na šestom mjestu, što je rezultat kako stabilnog gospodarskog rasta Poljske, tako i povećane dostupnosti Dubrovnika iz više poljskih gradova – Varšave, Poznanja, Wroclawa i Krakova. Ovaj uspjeh rezultat je koordiniranih aktivnosti Turističke zajednice grada Dubrovnika s ostalim dionicima, prvenstveno sa Zračnom lukom Dubrovnik, prema avioprijevoznicima”, navode iz Turističke zajednice grada Dubrovnika.
ČEMU STVARANJE PANIKE?
Sve navedeno dokaz je kako sezona ide svojim, odličnim tijekom. No, iz vremena pandemije Covida-19 naučili smo kako je to osjetljiva gospodarska grana, a godinama već postoji jasan konsenzus oko toga kako se turizmom treba upravljati. Ne živimo u idealnim vremenima pa Trojić pojašnjava na što posebno treba obratiti pozornost.
„Geopolitička situacija je iznimno problematična, to znači kako će biti sve više ‘last minute’ bookinga koji su već sad jedan vrlo izražen trend. Uz to, u vremenima ratova, ljudi su spremni više štedjeti, a u pravilu manje odvajaju za hedonizam i zabavu. Kad govorimo o brojkama, ne mogu se oteti dojmu kako tu uvijek imamo figu u špagu i govorimo kako ne treba gledati fizičke podatke poput dolazaka i noćenja, nego financijske pokazatelje. Pa onda ipak opet svi mjerimo koliko je gostiju došlo. Uvjeravamo sebe kako taj fizički obujam nije važan, a ako padne, onda nepotrebno radimo apokalipsu”, govori Trojić.
Podsjeća kako je, kad se u svibnju dogodio pad, odmah prognozirano kako će sezona biti loša i kako se stvorila nepotrebna panika.
„Govorilo se kao da je ponovno pandemija! Nepotrebno je to raditi, stvarati paniku u sezoni. Ono što trebamo jest biti mudri”, govori Trojić.
‘BURGER MOŽE BITI 20 EURA, ALI NE SVAKI I NE SVUGDJE’
Posebno se to odnosi na formiranje cijena, ali i ponude. Kako tvrdi Trojić, u ovoj situaciji su turistički djelatnici negdje između čekića i nakovnja, pri čemu su čekić rastući troškovi, a nakovanj očekivanje gosta da dobije poštenu cijenu za uslugu koju dobije.
„Turistički djelatnici nemaju puno prostora za uštedu pa pribjegavaju onoj najjednostavnijoj, a to je podizanje cijena. Međutim, treba razmisliti i o ponudi, što se gostu nudi za tu cijenu? Cijene jesu stvar poslovnog subjekta i treba biti jako oprezan. Loše je spuštati cijene, ali treba voditi računa što se gostu nudi, a da bi cijenu i opravdalo. Stalno se povlači ona – može li hamburger koštati 20 eura? Može, ali ne na svakom kantunu i ne bilo kakav. Ne može burger na svakom kantunu biti 20 eura, ne može ni koktel svugdje biti 20 eura, nisu sva mjesta jednako kvalitetna. Smatram kako nam nedostaje diferencijacija ponude”, prokomentirala je Trojić.
Smatra kako su brojke zadovoljavajuće, no bez obzira na njih, kako treba pratiti tržište oko nas i trendove koji se itekako mijenjaju. I to jako brzo. I, najvažnije od svega, osluškivati što to gost želi i promisliti kako mu to i pružiti.
