Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 436 tisuća, što je porast od 9,6% u odnosu na svibanj 2024., kada je prevezeno 398 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Split, s 395 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na svibanj 2024. porast od 11,4%, te zračna luka Dubrovnik, s 378 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 4,9%.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 293 tisuće putnika, što je za 1,0% više u odnosu na svibanj 2024. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 231 tisućom prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 4,3%, te zračne luke Francuske, sa 109 tisuća prevezenih putnika, što je manje za 3,9%.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u svibnju 2025. iznosio je 14 693, što je porast od 3,8% u usporedbi sa svibnjem 2024., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 14 153.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u svibnju 2025. iznosio je 928 tona, što je pad od 1,4% u usporedbi sa svibnjem 2024., kada je promet tereta iznosio 941 tonu.
U razdoblju od siječnja do svibnja 2025. u hrvatskim zračnim lukama ostvarene su 41,2 tisuće slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je porast od 4,0% u odnosu na isto razdoblje 2024. U hrvatskim zračnim lukama u istom razdoblju ukupno je ukrcano i iskrcano 3 492 tisuće putnika, što je porast od 7,4%. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do svibnja 2025. pao je za 8,3% u odnosu na isto razdoblje 2024. te je iznosio 4 tisuće tona.
